Korov: razlika između inačica

Korovi su najčešće biljke iznimnih svojstava. Mogu nicati u različitim tlima i klimatskim[[klima]]tskim uvjetima, donose plod više puta godišnje, [[sjeme]] im je klijavo dugi niz godina, razmnožavaju se sjemenom i/ili vegetativnim organima. Podzemni su im organi bogati su pričuvnim hranivimahranjivima pa odolijevaju nepogodama. Razvijaju [[otpornost]] na pojedine skupine herbicida[[herbicid]]a.

Natječu se za [[prostor]], minerale, vodu i [[svjetlost]] s poljoprivrednim i drugim (željenim) biljnim vrstama i smanjuju im prirod. Otežavaju obradbu tla, njegu usjeva, žetvu, domaćini su biljnim bolestima i štetnicima, izazivaju alergije, dermatitis i trovanja kod ljudi, pojedine vrste parazitiraju na nekim kulturnim biljnim vrstama npr. viline kosice ''(Cuscutaceae)''. Borba protiv korova provodi se administrativno (sprječavanje unošenja i širenja novih korovnih vrsta), agrotehnički (sjetva čistoga sjemena, plodored i sl.), mehanički (okopavanje, drljanje, plijevljenje, ogrtanje i sl.), kemijski (primjenom selektivnih herbicida), biološki (primjenom živih mikro i makroorganizama koji parazitiraju na korovima ili se njima hrane).

Korov može biti svaka biljna vrsta, a svjetskoj poljoprivredi ekonomskeekonomsku većinu štetaštetu nanosi samo oko 250 različitih vrsta.