Cro sacro: razlika između inačica

'''Cro sacro''' =je naziv za [[Hrvatska|hrvatsku]] popularna[[suvremena duhovnakršćanska glazba'''|popularnu duhovnu glazbu]].

Riječ "Cro sacro" je kovanica nastala od dvapojmova pojma'''''cro''''' Cro(kratica za Hrvatsku) i Sacro'''''sacro''''' ([[talijanski jezik|tal.]] riječ za ''sakralno'', tj. ''sveto''), a predstavlja pokušaj dapronalaska seodgovarajućeg pronađe ogovarajući izrazizraza za hrvatsku duhovnu glazbu nastalu pod utjecajem novijih glazbenih oblika – [[šansona]], [[beat]], [[rock]], [[pop]], [[jazz]] i slično. <br />

== Nastanak i početci ==

Mladi vjernici, ohrabreni okretom [[Katolička crkva|crkve]] na [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom koncilusaboru]], počinju sami pisati pjesme u kojima iznose [[Isus|Kristu]] svoje probleme, želje, bunt i zahvalu. Melodije su također pisali sami po uzoru na pop i beat glazbu koju su slušali, ili su uzimali već postojeće crnačko -crnačke duhovne napjeve. Pjesme su bile u duhu glazbe koju su slušali, a izvođene su obično uz [[gitara|gitaru]]. Tako nastaje specifičnajedinstvena vrsta duhovne glazbe koja je nazivana raznoliko - duhovna šansona, spiritual song, [[Spiritual (glazba)|negro spiritual]], beat ili sacro rock, ovisno o stilu izvođenja i uzoru nastanka. KodU nasHrvatskoj, takva vrsta glazbe također nailazi na plodno tlo, te nastaju razne skupine mladih koji slave [[Bog Otac|Gospodina]] na njima blizak način.

I kod nas ta vrst glazbe nailazi na plodno tlo, okupljaju se skupine mladih koji slave Boga na sebi blizak način. Među prvima su, bili su mladi bogoslovi koji osnivaju nekoliko sastava - [[Žeteoci (sastav)|Žeteoci]], [[Prijatelji (sastav)|Prijatelji]], [[Jukić (sastav)|Jukić]], [[Zora (sastav)|Zora]], [[Kristofori (sastav)|Kristofori]], a u vode duhovnih šansona uplovljava i [[dominikanci|dominikanac]] pater [[Mijo Horvat]]. U svim se kršćanskim centrima osnivaju skupine koje na misama[[misa]]ma izvode sličnu glazbu. Tako nastaju [[Quo vadisVadis (glazbeni sastav, Zagreb)|Quo Vadis]] i Jordan u Zagrebu[[Zagreb]]u, [[Orlandovi dječaci (sastav)|Orlandovi dječaci]], kasnije Veritas i [[Mala braća (sastav)|grupa Mala braća]] u Dubrovniku[[Dubrovnik]]u, te [[grupaDominik (sastav)|Dominik]], [[Gospa od Zdravlja (sastav)|Gospa od Zdravlja]] i [[Sperantes (sastav)|Sperantes]] u Splitu[[Split]]u. MnogiPuno svećenici[[svećenik]]a prihvaćajuprihvaća takav način slavljenja mise s mladima, uvjereni dakako djeluju u duhu vremena. JedanNo pakjedan dio svećenika takav način pjevanja na misi ne prihvaća, smatrajući ga neprikladnim i nedostojnim.

Šezdesete godine[[1960-ih|1960-e]] obilježava početak Cro sacro scene. Sedamdesete godine[[1970-ih|1970-e]] označavaju nastojanje oko definiranja te glazbene vrste kao samostalne cjeline u sklopu crkvene duhovne i [[Liturgijska glazba|liturgijske glazbe]]. Potkraj sedamdesetih, na scenu stupaju nova imena, mnoga i sada aktivna - [[Čedo Antolić]], [[Emilio Kutleša]], [[Ivan Opačak|fra Ivan Opačak]], [[Branko Brnas|fra Branko Brnas]], [[Slavko Nedić]] i mnogi drugi. Naime, potkraj sedamdesetih mnogi su se već umorili od upornog, neprihvaćenog i nepriznatog rada, a na njihovo mjesto dolaze novi ljudi, spremni svoju vjeru glazbeno iskazati svoju vjeru. S takvim se stanjem ulazi u osamdesete[[1980-ih|1980-e]] godine, koje počinju [[1979.]] godine nastankom Festivala duhovne šansone Zagreb; kasnije [[Uskrs fest]]a. Druga značajka tog razvoja je procvat glazbeno-duhovne diskografije, posebice zaslugom zagrebačkih nakladničkih kuća [[Kršćanska sadašnjost]] i [[Glas koncilaKoncila]].

Nakon osamostaljenja lijepe nam domovineHrvatske, [[demokracija nam]] je omogućila slobodno i javno očitovanje vjerskih osjećaja, a glazba je jedan od posebnih takvih oblika. Mnogi pjevači i autori pronalaze u sebi skrivenog vjernika, spominjući sve češće Boga, Isusa, [[Marija (majka Isusova)|Mariju]] ili nekog od svetaca[[svetac]]a u svojim pjesmama, što dovodi do poplava pjesama više ili manje vjerskog sadržaja. U posljednje se vrijeme ustalila praksa da se o Božiću[[Božić]]u objavi po nekoliko nosača zvuka s božićnim pjesmama. Uz te pokušaje komercijalizacije duhovnih pjesama, ima i projekata u cijelosti posvećenih duhovnoj tematici, različitih glazbeno stilskih izričaja.

Za takvu su vrstvrstu glazbe (pokrenutu u Hrvatskoj upočetkom početku šezdesetih1960-ih) mnogi uzalud pokušavali pronaći jedinstven naziv, ali to do dana današnjeg, nažalost, nije uspjelo. Prisjetimo se nekih naziva - beat mise, duhovne šansone, crnačke duhovne popijevke, negro spiritualis, sacro rock, kršćanski rock, christian rock i dr. Problem je u tome što je svako od tih imena vezano uz određeni glazbeni pravacsmjer (šansona, beat, [[pop]],[[ rock]], [[blues]], etno[[narodna glazba]], [[soul]] ...) te je stoga samo djelomice odgovaralo stvarnosti.

=== Moguća terminološka riješenjarješenja ===

Danas se najčešće koriste dvijedva kovanicenaziva: [["Popularna duhovna glazba]]" koju je osmislila Tanja Baran te "Cro sacro" sa svoim svojim izvedenicaizvedenicama koju je osmislio [[Slavko Nedić]]. Od pojma Cro sacro nastali su izrazi:<br />

* '''Cro sacro scena''' - hrvatska glazbeno-duhovna scena sa svim svojim stilskim izričajima<br />.

* '''[[Sacro ritam]]''' - emisija [[Hrvatski katolički radio|Hrvatskog katoličkog radija]] koja je posvećena hrvatskoj glazbeno-duhovnoj sceni<br />.

* '''Cro sacro rock''' - hrvatskehrvatski duhovneduhovni rock grupesastavi kojekoji se za svoj glazbeni izričaj bazirajuusredotočuju na rock elemetima<br />elementima.

* '''[[Cro sacro etiketa]]''' – etiketa[[glazbeno izdavaštvo|izdavačka kuća]] koju je pokrenuo Hrvatski katolički radio u suradnji s [[Croatia RecordsomRecords]]om s ciljem objavljivanja i predstavljanja kvalitetnih izdanja hrvatske duhovne glazbe.

== Cro sacro festivali ==

Što se paktiče festivala tiče, cro sacro scena je poprilično bogata budući dakako postoji čakjoš desetak festivala duhovne glazbe. Glede formeoblika, dijele se na tri kategorije: natjecateljski, nenenatjecateljski natjecateljski tei koncertno pozivni.<br />