Luiseño: razlika između inačica

== Kultura ==

Područje u današnjem okrugu San Diego Luiseño preci nastanili su prije nekih 3,500 godina gdje su došli sa današnjeg područja [[Nevada|Nevade]]. Sela im nisu velika i uvijek su smještena u blizini pitkih izvora vode. Hrana se kuha u glinenim loncima nad vatrom ili [[košara]]ma pomoću vrućeg kamenja. Indijanci su hranu znali, a to je još i danas poznato na nekim mjestima, obložiti [[glina (tlo)|glinom]] ili umotati u lišće i staviti je da se peče u vrućem [[ugljen]]u. Sjemenje i žir žene su drobile kamenim batićima u mužarima, pretvarajući zrnjevlje u brašno. Jednina alatka koju su poznavali i rabili bio je štap za kopanje korijenja i čeprkanje. Igle su izrađivali od ptičjih kostiju, ili su se koristili iglama [[kaktus]]a, a za struganje im je služio oštri iver kamena.

Luiseño su živjeli od sakupljanja uz obalu i podnožju [[Coast Range]]a, organizirani u u kojih 50 autonomnih klanskih tribeleta predvođenih nasljednim poglavicama. Svako selo imalo je vlastito područje u kojemu su dolazili do izvora hrane. žene su prvenstveno sakupljale sjemenke, divlje voće (razne bobice), žir, divlju lozu, i drugo. Od [[žir]]a Indijanci su proizvodili [[wìiwish]], pogačice koje su bile osnova njihove prehrane i visokoproteinska hrana. Muškarci su lovili [[jelen]]e, losove (američki jelen [[Cervus elaphus]], nije srodan europskom), [[antilopa|antilope]], zečeve i drugo, i služili se lukom i strijelom, [[atl-atl]]om (napravom za izbacivanje koplja), mrežama, klopkama i raznim bacačkim napravama. Luiseñi su takođe jeli i razne insekte kao i hranu koja je potjecala iz oceana. -Po oceanu su se kretali dugout kanuima a po rijekama i jezerima splavima od tule-trske.

Djeca su najviše vremena provodila u igri, plivanju i učenju kao baciti štap za lov na zeca ili plesti košare, u čemu su bili eksperti. Kada dječaci i djevojčice navrše deset godina oni prolaze obrede inicijacija u kojima ih se priprema za život.

Obredi i ceremonije njihove religije predvode seoski poglavica i spiritualni vođa a sastoje se od specifičnih pjesama i plesova uz učestvovanje [[flauta]], zvečki, zviždaljki i [[udaraljke|udaraljki]]. Karakteristično je za još niz susjednih plemena kao što su [[Akwa’ala]], [[Diegueño]], [[Kawaiisu]], [[Juaneño]], [[Gabrieleño]] i [[Cocopa]] da su se podvrgavali intoksikacijama obredne biljke [[jimsonweed]], nakon čega su očekivali da im se javi vizija životinje-zaštitnika. [[Mircea Eliade]], poznavatelj [[šamanizam|šamanizma]], za ovaj obred inicijacije sa jimsonweedom, drži da ima veze sa uvođenjem u tajna društva.

Do velikih promjena u religiji Luiseña dolazi utemeljenjem misije San Luis Rey koja je izgrađena [[1798]]. Kultura, život i običaji počinju izumirati. Mnogi Indijanci pomrli su od boleština što su ih sa sobom donesli misionari. Njihovo vlastito plemensko ime ''‘atàaxum'' (ljudi), promijenjeno je u Luiseño.

 

== Vanjske poveznice ==