Inačica od 20. rujna 2011. u 07:04 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.927 edits m →‎Links ← Starija izmjena		Inačica od 15. prosinca 2011. u 02:11 uredi ukloni ovu izmjenu Boškarin (razgovor \| doprinosi) 18 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: Pojam se je rabio od kraja 50-ih godina dvadesetog stoljeća, kada se u Njemačkoj - zahvaljujući brzom razvoju gospodarstva - zbog nedostatka radne snage ulavno za obavljanje određenih djelatnosti (osobito slabije plaćenih, nekvalificiranih poslova ili primjerice prljavih i teških poslova koje nerado obavljaju domaći [[Nijemci]]) počelo zapošljavanje radnika iz inozemstva. Osobito poslovi u [[rudarstvo\|rudarstvu]], [[građevinarstvo\|građevinarstvu]] i [[automobilska industrija\|automobilskoj industriji]]. Koristeći posebne bilateralne međuržavne ugovore zapošljavanja od 1955. dolazio je velik broj stranih uglavnom muških [[radnik\|radnika]] iz drugih europskih država s uvjetom na privremeni boravak. Dolazili su uglavnom iz [[Španjolska\|Španjolske]], [[Italija\|Italije]], [[Turska\|Turske]], [[Grčka\|Grčke]] i raznih republika tadašnje [[SFR Jugoslavija\|SFRJ]]. Redak 15: U modernoj njemačkoj književnosti brojni autori su pisali o [[paradoks]]u i [[ironija\|ironiji]] tog pojma. Već u ranim 1970.-im taj naziv je od određenih sociologa bio smatran [[eufemizam\|eufemizmom]], a od tada povećano se rabi izraz "strani posloprimitelji" (''ausländische Arbeitnehmer'') a kasnije, se počelo u publikacijama govoriti o "doseljenim radnicima" (''Arbeitmigranten'') Hrvati su 1971. godine činili 22,1% stanovništva Jugoslavije, a u ukupnom broju migranata (763.000) zastupljeni su s 39%. U BiH Hrvati su tada činili 20,6% stanovništva, a njihov udio među radnicima iz te republike zaposlenima u inozemstvu - 42,4%.<ref>Slavko Goldstein, Hrvatska povijest</ref> == Povezani članci == [[Hrvati u Njemačkoj]] [[Doseljeništvo]] == Bilješke == </references> == Poveznice ==

Gastarbeiter: razlika između inačica