Hisham ibn Abd al-Malik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Hišam ibn Abd al-Malik''' ([[691.]] – [[6. veljače]] [[743.]]) ([[arapski]]م بن عبد المل10. [[omejidi|omejidski]] [[kalif]] koji je vladao od 723. do smrti [[743.]] godine.
Bio je jedan od sinova kalifa [[Abd al-Malik ibn Marvan]]a. Naslijedio je svog brata [[Jezid II.|Jezida II.]]. Njegova unutarnja politika je bila obilježena nastojanjima da se, s jedne strane, strogo primjenjuje [[šerijatsko pravo]], dok je s druge strane bio poklonik kulture i umjetnosti i poticao prevoditi klasične grčke, latinske, perzijske i ine tekstove na [[arapski]]. U vanjskoj politici je nastavio agresivnu [[muslimanska osvajanja|osvajačku]] politiku svojih prethodnika, pri čemu se najviše na udaru našlo [[Bizantsko Carstvo]]; dijelom zbog nastojanja da se kompenzira neuspjeh [[Druga arapska opsada Carigrada|pokušaja osvajanja Carigrada]], pokrenuo je niz [[Bizantsko-arapski ratovi|pohoda]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], pri čemu se pod zapovjedništvom njegova polubrata [[Maslamah ibn Abd al-Malik|Maslame]], kao i sina [[Muavija ibn Hišam|Muavije]] zauzeti [[Caesarea Mazaca|Cezareja]], odnosno zauzeti i opljačkani brojni gradovi u [[Kapadocija|Kapadociji]] i [[Cilicija|Ciliciji]], odnosno granica Kalifata pomaknuta na zapad. Također je vodio ratove protiv [[Hazari|Hazara]] na istoku.
Njegov najambiciozniji vojni pothvat - invazija današnje [[Francuska|Francuske]] koju je [[732.]] iz [[al-Andalus]]a pokrenuo [[Abdul Rahman Al Ghafiqi]], koja je, prema tumačenju kasnijih [[kršćanstvo|kršćanskih]] povjesničara - trebala predstavljati uvod u osvajanje cijele [[Europa|Europe]], doživjela je veliki neuspjeh u [[Bitka kod Poitiersa|bitci kod Poitiersa]], a koji se događaj smatra početkom kraja muslimanske ekspanzije.
| |||