Kajkavsko narječje: razlika između inačica

Kajkavski danas stalno ili povremeno (u obitelji) govori 31% ili oko 1/3 Hrvata, a do 1. svj. rata tako je govorilo oko 36%, pa je ovo narječje razmjerno stabilnije i otpornije u poredbi sa čakavskim koje bilježi veći postotak smanjenja govornika. Razlog tomu je uz ostalo i to da se kajkavski ipak još obilno govori u gradovima sjeverozapadne Hrvatske, osobito kao kajkavska većina u [[Varaždin]]u i [[Čakovec|Čakovcu]], a najveći polukajkavski gradovi danas su [[Zagreb]], [[Koprivnica]] i [[Velika Gorica]] te još desetak manjih kajkavskih gradića ([[Krapina]], [[Križevci]], [[Čazma]], [[Popovača]], [[Kutina]], [[Samobor]], [[Ozalj]], [[Delnice]] itd.).

 

 

* većina, tj. 3/5 izgovaraju ei ili iekavski, kajkavci pa jat izgovaraju kao '''ei''' ili sličnim prijelaznim vokalima;

[[sv:Kajkavisk dialekt]]

[[uk:Кайкаючий діалект]]