Inačica od 16. veljače 2012. u 13:28 uredi DarkoS (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 682 edits nastanak oborina, oblaci ← Starija izmjena		Inačica od 16. veljače 2012. u 13:33 uredi ukloni ovu izmjenu DarkoS (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 682 edits ispravka poveznica, rosulja Novija izmjena →
Redak 2: '''Oborina''' je skupina [[voda\|vodenih]] čestica u [[tekućina\|tekućem]] ili [[krutina\|krutom]] stanju koja iz [[zrak]]a pada na tlo. Oborine nastaju [[~~kondenziranje~~Vodena_para#Kondenzacija\|kondenzacijom]]m ili [[desublimacija\|desublimiranjem]] postojeće vlage u zraku. Mogu nastajati izravno na tlu, poput inja, rose, mraza, a mogu nastati i u zraku (u [[oblak]]u) iz kojeg na tlo padaju kao tekuća (kiša, rosulja) ili smrznuta [[voda]] (tuča, solika, snijeg). Nakon pada na tlo se opet može promijeniti agregatno stanje oborine, tako da [[~~pohtađenje~~pothlađenje\|pothlađene kapi vode]] padaju na tlo kao tekuća voda, a prilikom udara u tlo se zamrzavaju čime nastaje led. Veličina pojedinih kondenziranih djelića mora prijeći određenu vrijednost kako bi mogla u nekom obliku padaline ponovo pasti na zemlju. Padanjem na zemlju zatvara se '''kruženje vode''' ''(vidi. [[Hidrološki ciklus]])''. Redak 9: * '''Osnovna podjela oborina:''' Horizontalne oborine - [[rosa]], [[mraz]], [[inje]], [[poledica]]. Vertikalne oborine - [[kiša]], [[rosulja]], [[snijeg]], [[led]], [[tuča]], [[solika]]. Učestalost i prosječna količina oborina karakteristični su za odgovarajuća zemljopisna područja. Pri tome su oborine čimbenik koji određuje lokalnu [[klima\|klimu]]. To je posebno značajno za [[poljoprivreda\|poljoprivredu]] koja može bez navodnjavanja biti uspješna tek nakon određene grane granice količine oborina koje određuju [[ekozona\|ekozone]].

Oborina: razlika između inačica