Asuanska brana: razlika između inačica

 

 

 

 

Prvi zabilježeni pokušaji regulacije protoka Nila dogodili su se još u 11. stoljeću, ali sve do 19. stoljeća ljudski utjecaji na protok rijeke nisu bili veliki. <ref> Rashed Roshdi: "Portraits of science: A Polymath in the 10th Century", publisher=Science magazine, 2002., [http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/297/5582/773], journal=Science</ref>

 

[[Egipat]] tada pomoć za gradnju traži od [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Financiranje brane Egipat osigurava [[Nacionalizacija|nacionalizacijom]] [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] (1956.), što je bio povod za vojni napad Velike Britanije, [[Francuska|Francuske]] i [[Izrael]]a na Egipat ([[Sueska kriza]]), iako je Egipat ponudio nadoknadu za bivše vlasnike. Rat završava povlačenjem [[Okupacija|okupacionih]] snaga. <ref> Smith Charles D. "Palestine and the Arab-Israeli Conflict", Boston/New York: Bedford/St. Martin’s. 2007.</ref>

 

 

Umjetno jezero postepeno se punilo već tijekom gradnje, a potpuno je napunjeno tek 6 do 7 godina nakon završetka gradnje. Instalirano je 12 [[Električni generator|električnih generatora]] pojedinačne snage 175 MW, a ukupne snage 2 100 MW, što je otprilike jednako instaliranoj snazi svih [[hidroelektrana]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

 

[[Poljoprivreda]] u Egiptu, s obzirom na vrlo male količine oborina potpuno ovisi o [[navodnjavanje|navodnjavanju]]. Gradnja brane omogućila je povećanje ukupnih obradivih površina i prelazak velikih poljoprivrednih površina sa sezonskog načina navodnjavanja ovisnog o protoku rijeke, na trajno navodnjavanje. Poljoprivredna proizvodnja postala je neovisna o promjenama protoka Nila, jer brana je omogućila ispuštanje pohranjene vode u jezeru tijekom sušnih perioda, kada je dotok voda mali i pohranu viškova vode kada je dotok Nila preobilan, pa bi mogao izazvati velike [[Poplava|poplave]]. Sve to omogućilo je na velikom dijelu poljoprivrednih površina dvije, a na manjem dijelu površina čak tri [[Žetva|žetve]] godišnje. Također su se masovnije mogle uzgajati i ekonomski atraktivnije vrste poput [[riža|riže]].

 

Smanjene promjena u protoku rijeke osigurale su stalni vodostaj koji je pak omogućio poboljšanje riječnog [[promet]]a, što je pozitivno utjecalo na razvoj [[transport]]a i [[Turizam|turizma]]. Samo umjetno jezero dodatno se koristi kao [[Ribolov na jezeru|ribolovno područje]] s godišnjim ulovom od 15 000 do 25 000 [[tona]] [[ribe]]. Udio Asuanske brane u namirivanju ukupnih potreba Egipta za [[električna energija|električnom energijom]] je 1970-tih bio oko 60 %, a 1980-tih oko 50 %. Dodatne količine energije posebno su dobro došle [[Industrija|industriji]] [[Opeka|opeke]] zbog povećane potražnje uzrokovane porastom stanovništva i [[Urbanizacija|urbanizacijom]]. <ref> Professor Fouad Ibrahim, an Egyptian geoscientist teaching in Germany in a 1982 article quoted by Peter Wald:"25 Years Later:The Aswan High Dam Has Proven its Worth", Development and Cooperation 2/96, p.20-21</ref> <ref> Asit K. Biswas: [http://www.inwent.org/E+Z/zeitschr/de602-11.htm] "Aswan Dam Revisited:The Benefits of a Much-Maligned Dam", Development and Cooperation No. 6, 2002.</ref>

 

 

Izuzetna plodnost tla oko rijeke održavana je u prošlosti redovitim godišnjim [[poplava]]ma koje su na [[tlo]] nanosile [[mulj]] kojim voda Nila obiluje upravo tijekom sezone poplava. Gradnjom brane, 97 % tog mulja sada se taloži i zadržava u umjetnom jezeru, a onaj mali ostatak mulja koji prođe još je dodatno kvalitativno izmijenjen zbog promjene postotnih udjela veličinskih klasa čestica u njegovom sastavu. Da stvar bude još gora, 99,98 % mulja koji se taloži u jezeru ostaje na početku jezera Nubia, što može uzrokovati probleme u cijelom sustavu puno ranije nego se to prije gradnje pretpostavljalo. Sprečavanje donošenja mulja rijekom uzrokovalo je cijeli niz problema. Zbog ubrzanog slabljenja kvalitete i plodnosti tla postalo je neophodno korištenje sve većih količina [[Gnojivo|umjetnih gnojiva]], čija proizvodnja troši velike količine [[Električna energija|energije]], koja se velikim dijelom dobiva iz [[fosilna goriva|fosilnih goriva]]. Ovisnost današnje moderne proizvodnje hrane o energiji, te posebice fosilnim gorivima postaje svjetski problem, a Egipat bi time mogao biti posebno jako pogođen. <ref> M.A. Abu Zeid: "Environmental impacts of the High Dam", in: Water Resources Development, 1989.</ref>

 

Nedostatak mulja uzrokovao je [[Erozija|eroziju]] obala i dna [[Rijeka (vodotok)|rijeke]], te eroziju plodnog područja delte Nila, koja je popraćene [[Salinitet|salinizacijom]] tla delte zbog napredovanja mora. Problemi zbog manjka mulja doveli su i do smanjene produktivnosti [[More|mora]] jugoistočnog [[Sredozemno more|Mediterana]], što je uzrokovalo pad ulova [[Ribe|riba]] i [[Rakovi|rakova]] na tom području. Smanjenim [[Ribolov na moru|ulovom u moru]] tako je uspješno poništena dobrobit ulova iz jezera, uz pojavu dodatnih problema. Primjerice, ulov iz mora je prije lako dolazio do zainteresiranih potrošača u gusto naseljenom priobalju, za razliku od ulova iz jezera s kojim i danas ima problema oko plasmana na udaljena tržišta.

 

Zanimljivo je da i proizvodnja [[opeka]], koja je imala koristi od energije iz hidrocentrale, sada zbog nedostatka [[mulj]]a ima velikih problema s nabavom kvalitetne [[sirovine]] za njihovu proizvodnju. Pojačano navodnjavanje tla bez odgovarajuće izvedene drenaže, uzrokovalo je njegovu ubrzanu salinizaciju, izvlačenjem [[soli]] iz dubljih slojeva tla na površinu, te time i povećanje [[salinitet]]a [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. <ref> Heinz Schamp: "Sadd el-Ali, der Hochdamm von Assuan" ("Sadd el-Ali, the High Dam of Aswan"), in: Geowissenschaften in unserer Zeit, 1983., (German)</ref>

 

Regulacija protoka rijeke i trajno navodnjavanje tla pogodovali su povećanju učestalosti bolesti poput [[Malarija|malarije]] i [[Metilji|bilharzije]]. Već nakon gradnje prve brane učestalost bilharzije je povećana pet puta. Danas, u pet država uz Nil od bilharzije je oboljelo više od 50 % stanovništva, a u nekim navodnjavanim područjima čak 100 %. Malarija i bilharzija su teške [[Parazitizam|parazitarne bolesti]] s razarajućim socioekonomskim posljedicama za područja u kojima se pojavljuju. <ref> William R. Jobin: "Dams and Disease: Ecological Design and Health Impacts of Large Dams, Canals, and Irrigation Systems", Taylor & Francis, [http://books.google.com/books?vid=ISBN0419223606&id=NH6WcjShY2oC&pg=PA239&lpg=PA239&ots=TbZgPnlesk&dq=%22Bakoy+River%22&ie=ISO-8859-1&output=html&sig=ivNXJjX3GLZXNs6mZXEdNTHie6s] 1999.</ref>

 

Prosječni godišnji protok Nila od 84 km³ vode, [[Egipat]] i [[Sudan]] su bilateralnim sporazumom podijelili tako da 55,5 km[[3]] pripada Egiptu, a 18,5 km³ Sudanu, što ukupno iznosi 74 km³ vode. Razlika od 10 km³ vode, odnosno 12 % ukupne količine, predstavlja cijenu sporazuma i napretka u opskrbi vodom za [[navodnjavanje]], jer to je količina vode koja [[Hlapljenje|ishlapi]] sa velike površine umjetnog jezera koje je napravljeno usred [[Pustinja|pustinje]]. Gubici vode isparavanjem iz jezera i sa povećanih površina tla koje se navodnjava, uzrokuju smanjenje količine vode koja dolazi do [[Delta Nila|delte Nila]], što može dodatno ubrzati prodiranje mora i salinizaciju delte, koja je već ugrožena ubrzanom erozijom.

 

 

Na dan potpisivanja dogovora Etiopija je pustila u pogon [[hidroelektrana]] Tane Beles (460 MW). Egipatski [[ministar]] za vodne resurse i navodnjavanje Mohamed Nasreddin Allam odmah je izjavio da svaki takav projekt mora biti odobren od strane Egipta i Sudana, te da njihova količina vode koju koriste ne smije biti smanjena. Sukob se zasada zadržava na razini egipatskih političkih pritisaka na države i potencijalne investitore u slične projekte koji se planiraju graditi na teritoriju tih država. Cijelu priču dodatno mogu pogoršati [[klimatske promjene]], čije posljedice se već osjećaju u tim državama. <ref> Robert Faber "Najbolji projekt na svijetu", H-alter.org, 2010.</ref>

Osim nezadovoljstva susjednih država, sve do danas je prisutno nezadovoljstvo zbog prisilnog preseljenja 100 000 do 120 000 stanovnika južnog Egipta i sjevernog Sudana, za koje nisu dobili obećane odštete. Stvaranje umjetnog jezera također je napravilo štetu egipatskoj, a time i svjetskoj kulturnoj baštini. Neke poznatije građevine poput [[Abu Simbel|Abu Simbela]], [[UNESCO]] je spasio premještanjem, neke koje su trebale biti potopljene Egipćani su poklonili državama koje su sudjelovale u gradnji brane pa su premješteni u te države, a veliki dio je potopljen u jezeru. Prethodno navedeno predstavlja samo dio štetnih utjecaja. <ref> Thayer Scudder and John Gray: [http://www.hss.caltech.edu/~tzs/50%20Dam%20Survey.pdf] "A comparative survey of dam-induced resettlement in 50 cases", in: Thayer Scudder:The Future of Large Dams: Dealing with Social, Environmental, Institutional and Political Costs, 2005.</ref>

 

== Izvori ==

 

 

[[Kategorija:Građevine u Egiptu]]