Pneumatika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Pneumatika - nadopunio |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Table of Pneumaticks, Cyclopaedia, Volume 2.jpg|mini|
[[Datoteka:0-4-0-engine.JPG|mini|300px|desno|Sačuvana Porterova lokomotiva na pneumatski pogon iz 1856.]]
[[Datoteka:RotaryScrewCompressor.gif|mini|300px|desno|Vijčani [[kompresor]] zraka.]]
[[Datoteka:Skica pneumatskog razvoda.jpg|mini|300px|desno|Skica dobivanja i razvoda komprimiranog zraka.]]
[[Datoteka:Shema pneumatskog razvoda.jpg|mini|300px|desno|Shema dobivanja i razvoda komprimiranog zraka.]]
[[Datoteka:Single-stage-regulator.svg|mini|300px|desno|Jednostupanjski [[ventil za ograničavanje tlaka]].]]
[[Datoteka:Two-stage-regulator.svg|mini|300px|desno|Dvostupanjski [[ventil za ograničavanje tlaka]].]]
[[Datoteka:Air filter, opel astra(1).JPG|mini|300px|desno|Filtar zraka sa zaprljanje strane.]]
[[Datoteka:Einfachwirkender Zylinder funktionsprinziep.gif|mini|300px|desno|Prikaz rada jednoradnog pneumatskog cilindra.]]
[[Datoteka:Doppelwirkender Zylinder Funktionsprinziep.gif|mini|300px|desno|Prikaz rada dvoradnog pneumatskog cilindra.]]
[[Datoteka:Pneumatic cylinder (animation).gif|mini|300px|desno|[[3D računalne grafike|3D]] prikaz rada pneumatskog cilindra.]]
[[Datoteka:Impact wrench 01.jpg|mini|300px|desno|Pneumatski [[Ključ (alat)|moment ključ]] za stezanje [[vijak]]a.]]
[[Datoteka:Pneumatica.svg|mini|300px|desno|Shema pneumatskog razvodnika i cilindra.]]
[[Datoteka:checkvalveclosed.png|mini|desno|300px|[[Nepovratni ventil]] s čeličnom kuglicom i oprugom u zatvorenom položaju.]]
[[Datoteka:Jednosmjerni prigusni ventil.jpg|300px|mini|desno|Simbol jednosmjernog prigušnog ventila.]]
'''Pneumatika''' (prema [[grčki|grč.]] πνευματικός /pneumatikos/, "zračno") [[znanost|znanstvena]] je i [[tehnika|tehnička]] disciplina koja proučava korištenje stlačenih [[plin]]ova za obavljanje [[rad (fizika)|rad]]a.
Line 6 ⟶ 21:
=== Prednosti pneumatike ===
* Radni medij je lagan, pa ne opterećuje dovodne
* Nema potrebe za povratnom
* [[Zrak]] je elastičan, pa ne postoji opasnost od [[Vodni udar|hidrauličnih udara]] koji bi mogli oštetiti cijevi ili opremu
* Stlačeni zrak ima [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] koja se može koristiti i kada [[kompresor]] nije u pogonu
* Stlačeni zrak je gotovo neosjetljiv na promjene [[temperatura|temperature]] i ekstremne uvjete;
* Neosjetljiv je na [[Radioaktivnost|radijaciju]], [[Magnetsko polje|magnetska]] i [[Električno polje|električna polja]];
* [[Sigurnost]] jer nije [[Eksplozija|eksplozivan]] niti zapaljiv;
* Prilikom ispuštanja ne [[Zagađenje|zagađuje]] [[Prirodni okoliš|okoliš]];
* Neosjetljivost elemenata na [[vibracije]].
=== Prednosti hidraulike ===
Line 15 ⟶ 35:
*Stalnost obujma medija omogućuje preciznu kontrolu pomaka radnog mehanizma.
==Svojstva pneumatskih sustava==
Svojstva pneumatskih sustava su:
* [[Tlak]] zraka za napajanje 1-15 [[Bar (jedinica)|bar]] (uobičajeno 7 bar);
* Pogonske temperature zraka od -10 do 60 [[Celzijev stupanj|ºC]] (maksimalno do 200 ºC);
* Optimalna [[brzina]] strujanja zraka 40 [[Metar u sekundi|m/s]];
* Gibanje elemenata: pravocrtno i rotacijsko;
* Brzina cilindara 1-2 m/s (maksimalno oko 10 m/s);
* Maksimalna ostvariva [[sila]] oko 40 [[njutn|kN]];
* Maksimalna [[snaga]] oko 30 [[vat|kW]];
* U pneumatskim sustavima se kod temperatura stlačenog zraka manjim od -10 ºC pojavljuju problemi sa zaleđivanjem, dok se kod temperatura većih od 60 ºC pojavljuje problem [[brtva|brtvljenja]].
==Dijelovi pneumatskog sustava==
Dijelovi pneumatskog sustava mogu se prema njihovoj funkciji u sustavu podijeliti na: <ref> [http://www.vuka.hr/fileadmin/_temp_/PiH_skripta.pdf] "Pneumatika i hidraulika" Radoslav Korbar, Veleučilište u Karlovcu, www.vuka.hr, 2007. </ref>
* dobivanje i razvod zraka,
* priprema zraka,
* izvršni pneumatski uređaji,
* upravljački dijelovi,
* upravljačko-signalni dijelovi,
* pomoćni dijelovi.
===Dobivanje i razvod zraka===
Dijelovi za proizvodnju i razvod zraka imaju zadatak potrošačima osigurati potrebne količine stlačenog zraka odgovarajućih parametara (kompresor, spremnik, cjevovodne mreže za razvod). Grupa za pripremu zraka sadrži filtar zraka, [[Razvodnik (hidraulika)|regulacijski ventil]] i eventualno mazalicu. Glavni vod postavlja se s padom od 1 - 2% u smjeru strujanja zraka, kako bi se osiguralo otjecanje kondenzirane vode. Glavni vod treba osigurati ujednačeni [[tlak]] bez obzira na potrošnju zraka.
====Kompresor zraka====
[[Kompresor]] stlačenog zraka služi za pretvorbu [[Mehanička energija|mehaničke energije]] u energiju stlačenog zraka, dok se u [[Pneumatski motor|pneumatskim motorima]] obavlja pretvorba energije u suprotnom smjeru. Kompresori zraka i pneumatski motori se bitno ne razlikuju, a [[Konstrukcijsko strojarstvo|konstrukcijski]] se razlikuju samo u detaljima. Ako se npr. punjenje i pražnjenje cilindra [[Klip stroja|klipnog]] [[motor]]a ili kompresora vrši preko usisnih i ispušnih ventila, motor mora imati mehanizam za prisilno otvaranje/zatvaranje ventila (koljenčasto ili bregasto [[vratilo]]), dok je kod kompresora moguće samoradno pokretanje ventila (pomoću samog tlaka zraka u cilindru). Često isti stroj može raditi kao kompresor ili motor, zavisno od ugradnje, odnosno povezivanja u sustav.
====Sušenje i hlađenje zraka====
U pneumatskim upravljačkim i izvršnim elementima ne smije se dopustiti kondenzacija [[Vlažnost zraka|vlage iz zraka]]. Zato se suvišna [[vlaga]] mora izdvojiti, a to se vrši na izlazu kompresora zraka. Postupci sušenja su: kemijski ili apsorpcijski, fizikalni ili adsorpcijski, te toplinski ili postupak pothlađivanja.
U kemijskom postupku, zrak se provodi kroz sloj higroskopne tvari (npr. [[magnezij]]ev perklorat, [[litij]]ev klorid, [[kalcij]]ev klorid). Vlaga se zadržava u tom sloju, cijedi se, sakuplja i odvaja na dnu sloja. Kemikalija se pomalo troši, pa se mora nadoknađivati.
U fizikalnom postupku zrak se provodi kroz usitnjeni [[silicijev dioksid]] (silikagel) ili [[aluminij]]ev oksid. Ova materija se zasićuje vodom, zato se apsorberi ugrađuju u paru. Dok je jedan od njih u funkciji, drugi se regenerira toplim zrakom.
Toplinski postupak ujedno smanjuje previsoku temperaturu zraka na izlazu iz kompresora ([[hlađenje]]). Ako se želi osigurati da se prilikom [[Ekspanzija |ekspanzije]] (smanjenje temperature) u pneumatskim uređajima neće kondenzirati [[voda]], potrebno je izvršiti pothlađivanje zraka iz kompresora na temperaturu +1,5 ºC (niža temperatura dovela bi do zaleđivanja vode). Zbog uštede energije, nakon izdvajanja kondenzirane vode, pothlađeni zrak koristi se u [[Izmjenjivač topline|izmjenjivaču topline]] (predhladnjaku) za predhlađenje zraka iz kompresora. Time se pothlađeni zrak zagrijava na neku prihvatljivu temperaturu.
====Tlačna posuda ili spremnik====
Svrha tlačne posude ili spremnika je: smirivanje tlačnih udara klipnog kompresora (ujednačavanje [[tlak]]a), kvalitetnija usklađivanje rada kompresora i potrošnje, preuzimanje vršne potrošnje, te izdvajanje vode i kompresorskog ulja iz stlačenog zraka. Na primjer u [[Prehrambena tehnologija|prehrambenoj industriji]] zahtijeva se čisti zrak (suhoradni kompresor zraka, kao što je membranski ili krilni s teflonskim lamelama).
Svaka tlačna posuda mora imati: priključak za dovod stlačenog zraka, priključak za odvod stlačenog zraka, priključak za regulator kompresora, [[ventil za ograničavanje tlaka]] ([[sigurnosni ventil]]) koji se otvara pri tlaku 10% većem od radnog tlaka, [[manometar]], slavinu za ispuštanje kondenzata ili automatski odvajač kondenzata, otvor za ljude (za čišćenje), [[Protočni ventil|zaporni ventil]] prema mreži i [[Tlačni ventil|tlačni prekidač]].
====Razvodna mreža====
Optimalna [[brzina]] zraka u vodovima je od 10 do 40 [[Metar u sekundi|m/s]]; brzine veće od ovih uzrokuju prevelike gubitke. [[Promjer]] [[cjevovod]]a odabire se tako da gubici tlaka ne prelaze dopuštenu vrijednost (obično se uzima 5% od radnog tlaka ili 0,1 [[Bar (jedinica)|bar]]). Kako bi se izbjegao prodor kondenzata prema potrošačima, vodovi se postavljaju koso s padom od 1-2%, izlazi prema potrošačima izvode se na gornjoj strani cijevi, na krajevima vodova, uvijek se na najnižem mjestu stavlja posuda za odvajanje kondenzata, vodove treba [[Toplinska izolacija|toplinski izolirati]] pri prolasku kroz jače zagrijane prostore. Vodovi moraju biti postavljeni pristupačno, radi održavanja. Glavni vodovi izrađuju se od [[metal]]nih cijevi ([[čelik]], [[Bakar (element)|bakar]]), a u sve većoj mjeri i od [[plastika|plastičnih materijala]]. Razvodni vodovi na [[strojevi]]ma se u pravilu izrađuju iz plastike.
====Odvajač kondenzata====
Odvajač kondenzata postavlja se na najnižim mjestima u cjevovodnoj mreži i ispred uzlaznih dionica. Nakupljeni kondenzat potrebno je redovito ispuštati prije nego se čašica za kondenzat napuni preko označene granice. Često se koriste automatski odvajači kondenzata. U [[Filtracija|filtrima]] koji se ugrađuju ispred izvršnih pneumatskih elemenata izdvaja se uz ostalu nečistoću i kondenzat. Uređaj za automatsko odvajanje kondenzata često se ugrađuje i na dno čašice filtra.
===Priprema zraka===
Dijelovi za pripremu zraka obavljaju pripremu (kondicioniranje) zraka, što uključuje čišćenje, podmazivanje i regulaciju [[tlak]]a (filtar, mazalica, regulator tlaka). Prije ulaska u pneumatske uređaje, stlačeni zrak je potrebno pripremiti, tj. izvršiti: pročišćavanje zraka, zauljivanje zraka i regulaciju tlaka zraka. Jedinica za pripremu zraka sastoji se od filtra, regulatora tlaka i mazalice (zauljivač, uljilo). Filtar i regulator tlaka često se isporučuju kao jedinstveni pneumatski dio.
====Filtar zraka====
Prije ulaska u pneumatske uređaje potrebno je eliminirati nečistoće ([[voda|vodu]] kao kapljevinu i [[para|paru]], kompresorsko ulje, prašinu, produkte [[korozija|korozije]]). Kompresorsko [[Mineralna ulja|ulje]] izloženo je relativno visokim temperaturama u kompresoru ([[oksidacija]]) i nije pogodno za podmazivanje pneumatskih uređaja.
====Regulator tlaka====
[[Tlačni ventil|Regulator tlaka]] osigurava stabilan željeni (podešeni) radni tlak. S jedne strane, on neutralizira oscilacije tlaka zbog promjenljive potrošnje zraka (poremećaj na izlaznoj strani regulatora). S druge strane, u njemu se tlak iz glavnog voda (obično 8 -10 bar) smanji na potrebnu vrijednost radnog tlaka (obično 5 - 6 bar).
====Mazalica====
Mazalica (zauljivač) treba [[Mineralna ulja|ulje]] raspršiti u finu maglu u struji zraka. Za ubrizgavanje ulja koristi se princip ejektora. Za postizanje fine magle (sitne kapi) potrebna je posebna konstrukcija.
===Izvršni pneumatski uređaji===
Izvršni pneumatski uređaji (pogonski elementi ili aktuatori) pretvaraju [[energija|energiju]] stlačenog zraka u [[Rad (fizika)|mehanički rad]]. Prema načinu kretanja mogu se podijeliti na:
* pneumatski uređaji s ograničenim (njihajućim) kretanjem:
:* translacijski ([[Pneumatski cilindar|pneumatski cilindri]]),
:* rotacijski (zakretni pneumatski cilindri, koračni pneumatski motori),
* [[Pneumatski motor|pneumatski motori]] (rotacijski, s kontinuiranim kretanjem).
====Pneumatski cilindar====
U pneumatskim sustavima, [[pneumatski cilindar]] je najčešći izvršni element. U principu gibanje cilindra je linijsko (translacijsko), jedino je kod zakretnih cilindara zakretno (rotacijsko).
====Pneumatski motor====
[[Pneumatski motor]] je [[Rotacija|rotacijski]] izvršni uređaj kojima se ostvaruje kontinuirano kružno gibanje [[vratilo|vratila]]. U odnosu na kompresore, u motorima se vrši suprotna pretvorba energije (pretvorba energije tlaka zraka u mehanički rad). Konstrukcija motora i kompresora je slična, a ponekad jednaka, tada se isti stroj može koristiti kao motor i kompresor. Kod nekih konstrukcija motora je smjer vrtnje proizvoljan, a promjena smjera se postiže promjenom priključka za stlačeni zrak. U pneumatske pogonske strojeve ubrajaju se:
* klipni pneumatski motori (aksijalni i radijalni),
* lamelni pneumatski motori,
* zupčasti pneumatski motori,
* vijčani pneumatski motori,
* zračne turbine,
* koračni pneumatski motori.
====Pneumo-hidraulički uređaj====
U pneumo-hidrauličkim uređaji vrši se promjena radnog medija, [[snaga]] se od zraka predaje na [[hidraulički fluid|hidrauličko ulje]], koje se koristi za obavljanje rada. Korištenje hidrauličkog ulja omogućuje da se postignu male i jednolične brzine kretanja i/ili velike sile. Osnovne grupe pneumo-hidrauličkih elemenata su: pretvarač tlačnog medija, uljni kočioni cilindar i pojačalo tlaka.
===Upravljački dijelovi===
Upravljački dijelovi ([[ventil]]i) upravljaju tokovima [[energija|energije]] i [[informacija]] ([[Električni signal|signala]]). Upravljanje može biti u potpunosti pneumatsko, a najčešće se izvodi u kombinaciji s drugim medijem i elementima ([[Električna energija|električno]]). Upravljačko-signalni dijelovi imaju zadatak dobavljati informacije o stanju sustava ([[Senzori|senzori]], indikatori).
Pneumatski ventili su upravljački elementi koji služe za regulaciju i usmjeravanje radnog medija (stlačeni zrak). Moguće funkcije ventila uključuju: propuštanje, zaustavljanje i promjenu smjera medija; regulaciju [[Volumni protok|protoka]] i [[tlak]]a. U pneumatskom upravljanju ventili prenose energiju i/ili informaciju. Pneumatski ventili mogu biti razvodnici, zaporni ventili, tlačni ventili, protočni ventili, kombinirani ventili, cijevni zatvarači.
====Pneumatski razvodnik====
Pneumatski razvodnik usmjerava tok radnog medija (stlačeni zrak) propuštanjem, zatvaranjem, promjenom smjera toka. Razvodnici se razlikuju po sljedećim karakteristikama: tip, veličina, način aktiviranja, duljina trajanja signal, konstrukcija. Tip [[Razvodnik (hidraulika)|razvodnika]] određen je brojem priključaka i razvodnih položaja (polja u simbolu). Oznaka tipa razvodnika stavlja se ispred naziva, npr. “3/2 razvodnik” (čita se tri kroz dva) označava razvodnik s 3 priključka i dva razvodna položaja. Veličina razvodnika opisana je priključnom mjerom, odnosno nazivnim promjerom, koja se odabire prema protoku medija. Aktiviranje može biti neposredno i posredno (neposredni i posredni razvodnici). Mogući načini (neposrednog) aktiviranja razvodnika su: fizičko (ručno), mehaničko, tlačno, električko ili kombinirano.
====Zaporni ventil====
Zaporni ventil ne dopušta protok u jednom smjeru (zatvaraju), a propuštaju u suprotnom smjeru (kao [[dioda]]). Povećanje tlaka na izlaznoj strani potpomaže zapornu funkciju ([[brtva|brtvljenje]]). Zaporni ventil se dijele na: nepovratni, uvjetno zaporni (logički I), naizmjenično zaporni (logički ILI) i brzoispusni.
====Nepovratni ventil====
[[Nepovratni ventil]]i potpuno zatvaraju protok u jednom smjeru, a u suprotnom propuštaju medij, uz minimalno mogući pad tlaka (mali otpor). Taj pad tlaka je kriterij kvalitete ventila. Zatvaranje se postiže pomoću zapornih elemenata: ploča (tanjur), [[stožac]], [[kugla]]. Nepovratni ventili često se kombiniraju s [[Protočni ventil|prigušnim ventilima]].
====Tlačni ventil====
[[Tlačni ventil]] koriste se za regulaciju tlaka radnog [[fluid]]a, kao i za niz drugih funkcija baziranih na razini tlaka. Tlačni ventili dijele se na: regulatore tlaka, [[sigurnosni ventil|sigurnosne ventile]] i proslijedni tlačne ventile.
====Sigurnosni ventil====
[[Sigurnosni ventil]]i ([[ventil za ograničavanje tlaka|ventili za ograničavanje tlaka]]) osiguravaju da ne dođe do prekoračenja tlaka u dovodnom vodu. Ako tlak u dovodnom vodu poraste iznad namještene vrijednosti, dovod se spaja s odzračnim odvodom sve dok tlak ne padne ispod namještene vrijednosti.
====Protočni ventil====
[[Protočni ventil]] djeluje na protok radnog fluida, a posredno i druge veličine koje zavise od [[Volumni protok|protoka]], odnosno [[brzina|brzine]] fluida. Koriste se dva tipa protočnih ventila: prigušni (prigušuju u oba smjera) i jednosmjerno-prigušni (prigušuju u jednom smjeru).
====Kombinirani ventil====
Kombinirani ventil realizira se sastavljanjem elemenata (ventila) iz nekoliko navedenih grupa ventila. Primjeri kombiniranih ventila su: vremenski član (ostvaruje kašnjenje signala), razvodnik s minimalnim tlakom za aktiviranje (proslijedni ventil + 3/2 razvodnik), davač takta, pneumatska memorija, elementi taktnog lanca.
====Cijevni zatvarači====
Cijevni zatvarači su ventili i slavine čija svrha je potpuno, statičko zatvaranje [[cjevovod]]a, npr. prilikom isključivanja dijela sustava, pri zahvatima održavanja, remontu itd.
====Pomoćni elementi====
Pomoćni dijelovi ispunjavaju različite dodatne funkcije. Pomoćni elementi su priključne i montažne ploče, prigušivači [[buka|buke]] (iz poroznih materijala), vakuumski uređaji za prihvat, indikatori, brojači, pretvarači signala, pneumatska pojačala, pneumatski bezkontaktni senzori.
==Fizikalne osnove pneumatskog sustava==
[[Datoteka:Objasnjenje predtlaka.jpg|400px|mini|desno|Objašnjenje predtlaka, podtlaka i vakuuma.]]
===Termodinamičke osnove===
Normalno stanje [[plin]]a je stanje pri [[Standardni tlak i temperatura|standardnoj temperaturi]] t = 0 ºC i apsolutnom tlaku p = 1,01325 [[Bar (jedinica)|bar]] (standardni [[atmosferski tlak]]). Pri normalnom stanju, suhi zrak ima sljedeća svojstva:
* ''R'' = 287,1 [[Džul|J]]/[[kilogram|kg]][[Kelvin|K]] [[plinska konstanta]],
* ''к'' = 1,4 eksponent izentrope,
* ''c<sub>v</sub>'' = 722 J/kgK [[Toplinski kapacitet|specifična toplinski kapacitet]] zraka (pri konstantno [[volumen]]u),
* ''c<sub>p</sub>'' = 1011 J/kgK specifična toplinski kapacitet zraka (pri konstantnom tlaku),
* ''ρ'' = 1,293 kg/m<sup>3</sup> [[gustoća]],
* ''μ'' = 17,5٠10-6 kg/ms dinamička [[viskoznost]].
===Apsolutni i manometarski tlak===
Apsolutni tlak ''p'' je normalno naprezanje kojem su podvrgnuta plinovita i kapljevita tijela ([[fluid]]i) uslijed mehaničkog djelovanja čestica tih tijela (sudaranje [[molekula]]). Ovom naprezanju podvrgnute su i sve čvrste površine uronjene u fluid. <ref> [http://marjan.fesb.hr/~suri/ktf/vjezbe/vjezbe07.pdf] "Statika fluida", Kemijsko – tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu, prof. Ivica Sorić, marjan.fesb.hr, 2011. </ref>
[[Atmosferski tlak]] ili '''barometarski tlak''' pa je apsolutni tlak okolnog [[Zemljina atmosfera|atmosferskog zraka]] koji zavisi od [[Nadmorska visina|geodetske visine]] i [[Meteorologija|meteoroloških]] uvjeta.
'''Manometarski tlak''' ''p<sub>M</sub>'' dobije se tako da se od vrijednosti apsolutnog tlaka ''p'' u nekom fluidu računski oduzme vrijednost atmosferskog tlaka, pa vrijedi:
:''p<sub>M</sub> = p - p<sub>a</sub>''
ili očitavanjem odgovarajućeg [[manometar|manometra]]. Manometar je [[Mjerni instrument|instrument za mjerenje]] tlaka koji u suštini mjeri razliku tlaka između dva fluida: u ovom slučaju između mjerenog fluida i okolnog atmosferskog zraka).
U slučaju ''p > p<sub>a</sub>'' dobiva se pozitivna vrijednost manometarskog tlaka (''p<sub>M</sub>'' > 0) koji se tada naziva '''pretlak'''. Ako je ''p < p<sub>a</sub>'', manometarski tlak poprima negativnu vrijednost (''p<sub>M</sub>'' < 0) i tada se naziva '''podtlak'''. Apsolutna vrijednost podtlaka naziva se [[vakuum]] ''p<sub>V</sub>'' (''p<sub>V</sub> = -p<sub>M</sub>'' > 0) i često se izražava u postocima atmosferskog tlaka (''p<sub>V%</sub> = -p<sub>M</sub> / p<sub>a</sub>'' •100%).
Treba naročito naglasiti da je u pneumatici i hidraulici uobičajeno koristiti naziv tlak i oznaku ''p'' za pretlak. Zato je pri računanju s tlakom uvijek potreban izvjestan oprez. U [[Termodinamika|termodinamičkim]] relacijama pojavljuje se gotovo isključivo apsolutni tlak. Kod određivanja [[sila|sile]] tlaka na površinu mjerodavna je razlika tlaka na obje strane te površine. Zato se može koristiti pretlak, a to je i pogodnije ako na jednoj strani površine djeluje atmosferski tlak. U [[Bernoullijeva jednadžba|Bernoullijevoj jednadžbi]] tlak se pojavljuje na obje strane jednadžbe, pa jednadžba u istom obliku vrijedi kako za apsolutni tlak, tako i za pretlak.
== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Klasična mehanika]]
[[Kategorija:Strojarstvo]]
[[Kategorija:Hidraulika]]
[[bs:Pneumatika]]
| |||