Župa dubrovačka: razlika između inačica

'''Župa dubrovačka''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Izdvojila se iz Grada [[Dubrovnik]]a [[1997.]] g.godine Graniči s Gradom Dubrovnikom na sjeverozapadujugoistoku i općinskom jedinicom lokalne samouprave [[Konavle]] na jugoistokusjeverozapadu, dok prema sjeveroistoku graniči s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], a prema jugozapadu s otvorenim morem[[more]m.<!--

Župa dubrovačka je smještena na krajnjem jugoistoku Dubrovačko - neretvanske županije, Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske. Čarobni dio Hrvatske, koji već stoljećima kulturom, prirodnim okruženjem, morem i bujnom vegetacijom opčinjava svakog posjetitelja. Samo je 6 km jugoistočno je udaljena od povijesne jezgre grada Dubrovnika. Sa sjeverne strane omeđena je brdovitim lancem, a na jugoistoku je otvorena moru. Ispunjena suptropskom vegetacijom i brojnim mjestima u blizini i uz rub župskog zaljeva, obiluje jedinstvenom prirodom, koji je zasigurno čine jednom od najljepših oaza juga Hrvatske.

Nastariji tragovi ljudskog prebivanja na području Župe dubrovačke vode nas u mlađe kameno doba, u vrijeme starijeg neolita od 6000 do 4600 godine prije Krista[[Krist]]a. Iz tog doba potječe kameni jezičasti klin pronađen kod [[Dubac|Dupca]]. U Župi postoji i nekoliko prethistorijskih gomila - grobnica s jednim ili više grobova, koje su redovito smještene na uzvisinama. Nalaze se između Gornjeg Brgata i Dupca, zatim u Čibači - Mitareva gomila, u Grbavcu - Gaj pod Kovačevicom, ispod Donjeg Brgata - Zavrte i poviše Zavrelja - Vidovo groblje. U IV. stoljeću prije Krista, tijekom željeznog doba na području Župe živjeli su stari [[Iliri]]. Tadašnji vladari ovih prostora bili su pripadnici Ilirskog naroda Ardijeci. To je bio borben i ratnički narod. Ratovali su s Rimljanima[[Rimljani]]ma i gusarili morem, sve dok ih Rimljani nisu porazili i potisnuli iz Župe [[167.g.]] godine prije Krista. Kad su Ardijeci napustili Župu, ostali su Plereji miroljubljiv Ilirski narod. Od njih je ostalo ime Brenum i Subrenum. Imali su svetište podignuto božici plodnosti, šuma i vegetacije - Diani Laux, koje se vrjerojatno nalazilo na mjestu današnje crkve [[Sveta Marija Magdalena|Sv. Marije Magdalene]]. Plereji su od [[167.g.]] godine prije Krista živjeli pod Rimskom upravom sa sjedištem u Epidaurusu[[Epidaurus]]u.

Neposredna blizina Grada ([[Dubrovnik]]), gradnja više hotelskih kompleksa sas prekoviše od 10 [[hotel |hotela]] (trećina turističkih ležaja bivše općine Dubrovnik), samim tim potražnja za radnim mjestima te niske cijene zemljišta i [[nekretnina]] uzrokovalo skoro utrostručenje broja stanovnika od [[1960.]]-tih sa otprilike 2500 na današnjih ~ 7000 stanovnika tada mjesne zajednice danas [[općina|općine]] Župa dubrovačka.

Prvi veći val naseljavanja počeo je sredinom [[1970.]]-tih i početkom [[1980.]]-tih da bi se prekinulo [[Domovinski rat|Domovinskim ratom]] i nastavio, možda još većim intezitetom, kroz devedesete pa traje sve još ido danas. Naime, ekspanzijom građevinarstva više župskih poduzetnika odlučilo se na gradnju i prodaju stanova u koje većinom dolaze nove obitelji s malom djecom tako da novi vrtić koji je je započeo s radom u 1mj.siječnju [[2007.]] ne zadovoljava kapacitetom, i nova [[škola]] u izgradnjiizgrađena kad se završi (9.mj[[2007.]] 2007)ne neće zadovoljavati kapacitetomzadovoljava [[Europa|europskimeuropske]] uvjetimauvjete jedne smjene.

U Župi prema [http://www.dzs.hr popisu iz 2001. g.] ima 6.663 stanovnika, ali taj broj je nakon 6 g.godine dosegao ~ 7.000. Prosječna starost je 35,1 g.godina što je čini jednom od najmlađih općina u Hrvatskoj.

Prostornim planom Župe dubrovačke u narednih nekoliko godina predviđeno je da broj stanovnika dođene pređe maksimalnih 8.500.

Kako je od samog nastanka [[Dubrovnik | Grada]] (Komune pa [[Dubrovačka Republika | Dubrovačke Republike]]) njegov sastavni dio i u njegovoj neposrednoj blizini, povijesna [[Astarea]] - Župa dubrovačka oduvijek je bila njegova smočnica. Župska plodna polja, puni voćnjaci i povrtnjaci, rasadnici i livade na kojimkojima bije pasla sitna stoka, svakodnevno, cijele godine, opskrbljivali su Grad svježim namirnicama.

Svako jutro, prije zore, dosta Župki sas košićimakošicima ne glavi (vidi grb) kretale su put Grada. [[Tržnica|Naplacu!]] Tko je imao, nosio je na [[Magarac|tovaru]], a rijeđerjeđe konju i karetini. Kasnije se vozilo redovnom autobusnom linijom ili autima. Gradskim domaćicama i gospođama ponudile bi najbolje od svoga uroda. Župa je Grad opskrbljivala svježim voćem, povrćem, mesom, mlijekom, cvijećem...

Tako je bilo sve do [[1960-ih.]]-ih - [[1970-ih.]]-ih godina kad gradnjom desetak [[hotel|hotela]] naglo raste potreba za radnom snagom u njima. Potaknuti time, ali i modernim načinom života mladi napuštaju [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i zapošljavaju se većinom u [[turizam|turizmu]] i pratećim djelatnostima tako da danas isključivo od poljoprivrede u Župi gotovo da niko i ne živi, i tek nekoliko Župljana nosi prodati štogod ''naplacu'' i to im je dodatni izvor zarade.

Gradnjom hotela u drugoj polovicipolovini prošlog stoljeća te razvojem privatnog smještaja i auto kampova, turizam postaje okosnica Župskog gospodarstva. Međutim, srbo-crnogorska agresija zadala je veliki udarac Župskom gospodarstvu. Svi gospodarski subjekti su opljačkani, uništeni, a dosta njih i zapaljena. Tako danas (3/'08), Hoteli Kupari, Hoteli Srebreno i dobrim dijelom Hoteli Plat, što je 2/3 turističkog kapaciteta Župe, jošzjape je zjapi neiskorištenoneiskorišteni. Usputno rečeno, više od polovice prijeratnih noćenja u bivšoj Općini Dubrovnik imala je upravo Župa!

Danas od svih hotela rade: Hoteli Mlini (dva hotela i depadanse), mali dio Hotela Plat (jedan hotel i depadanse) i Hotel Župa koji trenutno obnavlja novi vlasnik i biti će prvi hotel sas 5 zvjezdica u Župi. Veliki dio turističkih noćenja zauzima privatni smještaj i auto kampovi.

Poslije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], a pogotovo od [[2000.]] g.godine pa nadalje, razvojem poslovne zone u [[Čibača|Čibači]] naglo raste i trgovina tako da se u par koraka nalazi nekoliko trgovačkih centara: Spiona Land, Getro, Lidl, te Dubrovački Autocentar, saloni namještaja Meblo i Prima, transportni servisi, skladišta građevnog materijala, stanica za tehnički pregled vozila, kameno-rezački pogon, limarski pogon, staklorezački pogoni... U Župi posluju i drugi centri kao Mercator i Konzum. Također je došlo i do velike ekspanzije građevinskog sektora i otvaranja većeg broja građevinskih tvrtki i obrta te se kroz Župu gradi na svakom koraku. U Župi djeluje ili ima sjedište i niz tvrtki sas drugim različitim djelatnostima kao DUD-usluge čišćenja, Luxury Croatia, turističke agencije, agencije za promet nekretnina, pekare, ugostiteljski objekti, vrtni centar, obrt za izradu reklama, natpisa i web stranica, auto servisi i al. i pvc bravarija, i sl.

Jednom rječju, gospodarstvo Župe je u velikoj ekspanziji, ali primarno, na što još uvijek Župa čeka, jest obnova već spomenutispomenutih hotelskih kuća. Kad se to dogodi, zatvorit će se jedno poglavlje, poglavlje ''tranzicije'' te sljedi procvat Župe i Župskog gospodarstva.

U Župi dubrovačkoj djeluje Osnovna škola Župa dubrovačka sa svojim područnim školama u mjestu [[Martinovići (Župa dubrovačka)|MartinovićiMartinovićima]] u naselju [[Postranje]], te na [[Brgat]]u. Stanovništvo srednju [[Škola|školu]] polazi uglavnom u [[Dubrovnik]]u, te fakultete diljem [[Hrvatska|Hrvatske]]. 31. Ožujakaožujka [[2008.]] otvorena je nova škola u Župi, prvi namjenski izgrađen školski prostor u povijesti župskog školstva. Škola ima 18 učionica sas pripadajućim kabinetima, blagovaonicu i kuhinju. Iako je nova školska zgrada tek završena, ona je već postala nedovoljna za potrebe Općine [[Župa dubrovačka]], pa će zbog uvođenja nastave u jednoj smjeni, do izgradnje dodatnih učionica ili novog školskog prostora, dio učenika nastaviti pohađati nastavu u "staroj školi". Početkom sljedeće školske godine planira se uvođenje produženog boravka u školi.