Gusle: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
[[Datoteka:Vrh gusli Zelovo kod Sinja 260109.jpg|mini|Vrat gusli je bogato izrezbaren, s plastično oblikovanim završetkom vrata u obliku jahača na konju]]
[[Datoteka:Gusle Dalmacija MGŠ 360109.jpg|mini|400 px|Gusle iz [[Dalmacija|Dalmacije]], nalaze se u [[Muzej grada Šibenika|Muzeju grada Šibenika]] od 1948. godine]]
'''Gusle''' su narodno glazbalo južnog Balkana i susjedstva, s [[Dinaridi|dinarskog]] prostora, po naravi [[kordofona glazbala|kordofono glazbalo]] s jednom ili dvije strune i gudalom.
=== Podrijetlo === Podrijetlo gusala još nije pouzdano utvrđeno. Dvije teorije posebno se nameću: slavenska i ilirska. Slavenska teorija (kojoj se priklanja i najveći hrvatski muzikolog [[Franjo Kuhač]]) smatra da su Južni Slaveni tijekom seobe naroda donijeli gusle sa sobom na Balkan. Takvo vjerovanje se vidi u nekim umjetničkim djelima, primjerice [[Celestin Medović|Celestina Medovića]] na njegovom ''Dolasku Hrvata na Jadran''. Međutim, po ilirskoj teoriji gusle su ilirsko glazbalo kojeg Južni Slaveni primaju od Ilira. [[Datoteka:File:Dolazak Hrvata Celestin Medović.JPG|mini|desno|300px|[[Celestin Medović]]: Dolazak Hrvata. Vidi lik na dnu slike koji na leđima nosi gusle.]]▼
[[Zvuk]] se dobiva povlačenjem gudala preko nategnutih struna. Izrađuju se od javorovog, orahovog ili jasenovog [[drvo|drva]] i to iz cjepanice od jedne četvrtine stabla, koja se izdubi. Tako da su gusle zapravo izrađene iz samo jednog komada drveta.
Line 22 ⟶ 23:
# '''konj''' ili '''konjić''' – komadić drveta koji odvaja strunu od zvučnog dijela. Nalazi se između «opute» i perforacije, a može biti do «tri prsta» visine.
# '''lučac''' – gudalo napravljeno od prirodno zakrivljene grane i strune od konjske dlake.
----
Tipovi gusala:
# '''
# '''
=== Povijest instrumenta ===
Redak 42:
Posebna zanimlivost i jedinstvena pojava na hrvatskom etničkom prostoru su bile gusle "s dvi strune" kod ličkih [[Bunjevci|Bunjevaca]]. Nažalost, tamo gdje je nekad guslaštvo (guslarstvo) bilo najviše razvijeno kao u srednjoj Dalmaciji (kako po vrsnoći svirke i ljepoti napjeva, tako i po ljepoti i tekstualnoj sadržajnosti samih pjesama- npr. [[Asanaginica]] iz Imotske krajine ili pak cijela pjesmarica "Razgovor ugodni naroda Slovinskog" od fra A. Kačića Miošića - prema mišljenju slovenskog etnomuzikologa [[Matija Murko|M. Murka]]), guslačka tradicija je sada na samom izumiranju i postoji opasnost da uskoro potpuno nestane.
Jedan od poznatijih guslara u Hrvatskoj je [[Božo Domnjak Bojan]] (1844.-1922.) <ref>
'''Literatura''':
Redak 55:
Gusle su srpsko i crnogorsko nacionalno glazbalo. Uz njih su pjevane epske pjesme. Najpoznatiji pjevač u Srbiji je bio [[Filip Višnjić]].
== Gusle u drugim umjetnostima ==
▲[[Datoteka
<!-- uklopiti:
| |||