Vladko Maček: razlika između inačica

|ime = Vladko Maček

|datum rođenja = [[20. srpnja]] [[1879]].

|mjesto rođenja = [[Jastrebarsko]], [[Hrvatska]]

|datum smrti = [[15. svibnja]] [[1964]].

|mjesto smrti = [[Washington, DC]], [[SAD]]

|malaslika =

|opis male slike =

|slika = Vladko macek.jpg

|veličina =

|opis slike =

|podpredsjednik =

|podpredsjednik2 =

|podpredsjednik3 =

|podpredsjednik4 =

|podpredsjednik5 =

|podpremijer =

|podpremijer2 =

|podpremijer3 =

|podpremijer4 =

|podpremijer5 =

|zamjenik =

|zamjenik2 =

|zamjenik3 =

|zamjenik4 =

|zamjenik5 =

|stranka = [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]

|potpis =

|supruga =

|suprug =

|položaj = 2. [[Hrvatska seljačka stranka|Predsjednik Hrvatske seljačke stranke]]

|čin2 =

|čin3 =

|čin4 =

|čin5 =

|zanimanje = [[političar]], [[pravnik]]

|fusnote =

|nasljednik = [[Juraj Krnjević]]

|prethodnik = [[Stjepan Radić]]

|nasljednik2 =

|prethodnik2 =

|nasljednik3 =

|prethodnik3 =

|nasljednik4 =

|prethodnik4 =

|nasljednik5 =

|prethodnik5 =

|predsjednik1 =

|predsjednik =

|predsjednik3 =

|predsjednik4 =

|predsjednik5 =

|premijer1 =

|premijer2 =

|premijer3 =

|premijer4 =

|premijer5 =

|mandat_start = [[13. kolovoza]] [[1928.]]<ref>[http://www.hss.hr/onama_pov.php?id=6 HSS: O nama], preuzeto 28. svibnja 2012.</ref>

|mandat_kraj = [[15. svibnja]] [[1964.]]

|mandat_start2 =

|mandat_kraj2 =

|mandat_start3 =

|mandat_kraj3 =

|mandat_start4 =

|mandat_kraj4 =

|mandat_start5 =

|mandat_kraj5 =

|vjera =

Godine [[1903]]. stekao doktorat [[pravo|prava]] u [[Zagreb]]u. Do [[1905]]. bio je u sudskoj službi u Zagrebu, Petrinji, Samoboru i Ivancu, a potom odvjetnički pripravnik u Krapini. Godine 1908. otvorio je odvjetnički ured u Sv. Ivanu Zelini. Član [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Hrvatske pučke seljačke stranke]] ([[HPSS]]) od osnutka, a od [[1906]]. godine član je glavnoga stranačkog odbora. Kao časnik sudjelovao u I.[[Prvi svjetski rat|Prvome svjetskom ratu]], a nakon rata preselio se u Zagreb, gdje je bio blizak suradnik [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]]. Tijekom izdržavanja zatvorske kazne (1919.-20.) bio je izabran za potpredsjednika HPSS-a, a nakon izlaska iz zatvora [[1920.]] godine za zastupnika u Narodnoj skupštini kao kandidat HPSS-1a u Bjelovarsko-križevačkoj županiji. Godine [[1921.]] otvorio je odvjetnički ured u Zagrebu. Početkom [[1925.]] godine, nakon odluke Stjepana Radića o priključenju Hrvatske republikanske seljačke stranke (HRSS) Seljačkoj internacionali u [[Moskva|Moskvi]] ([[1924]].) te primjene [[Obznana|Obznane]] i vladine odluke o zabrani rada stranke, bio je uhićen zajedno s ostalim članovima stranačkoga vodstva ([[Josip Predavec]], [[Juraj Krnjević]], [[August Košutić]] i [[Stjepan Košutić]]).<ref name="HSS-SMZ">[http://www.hss-smz.org/joomla-overview/povijest/kronologija?showall=1 HSS-SMZ: Povijest stranke], preuzeto 28. svibnja 2012.</ref> Premda u zatvoru, na izborima u veljači [[1925.]] godine bio je izabran u skupštinu kao stranački zastupnik Srijemske županije. Nakon promjene političkog usmjerenja HRSS-a i preimenovanja u [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatsku seljačku stranku]] ([[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]) te ulaska u zajedničku vladu, s radikalima, u srpnju [[1925]]. godine bio je pušten iz zatvora.

U veljači [[1927]]. godine bio je izabran za predsjednika Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti, a u rujnu ponovno za zastupnika u Narodnoj skupštini. Nakon smrti Stjepana Radića ([[1928]].) bio je postavljen za predsjednika HSS-a<ref name="HSS-SMZ"/> i ujedno supredsjednika, sa [[Svetozar Pribićević|Svetozarom Pribićevićem]], [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratske koalicije]]. U početku je prihvatio uvođenje [[Diktatura|diktature]] od [[kralj]]a [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra I. Karađorđevića]], misleći da ona može voditi rješenju hrvatskoga pitanja, no ubrzo je postao njezin kritičar. Premda je nakon uvođenja apsolutističkoga režima rad HSS-a formalno bio zabranjen, u stvarnosti je, ponajviše zahvaljujući njegovu nastojanju, započelo jačanje stranačke organizacije te povezivanje HSS-a s ostalim građanskim Strankama u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Pritom je HSS u svojim redovima okupio sve slojeve hrvatskog društva i stao na čelo općehrvatskog nacionalnog pokreta. U studenome [[1932]]. godine dao je konačan oblik tzv. [[Zagrebačke punktacije|Zagrebačkim punktacijama]], kojima je oštro osuđen kraljev [[apsolutizam]] i [[hegemonija Srbije]] te zatraženo preuređenje države na načelima složene državne Zajednice bez prevlasti jednog ili više njezinih dijelova nad ostalima. Zbog toga je bio uhićen u[[31. siječnjusiječnja]] [[1933]]. godine i osuđeninterniran nau [[Čajniče|Čajniču]] do [[11. ožujka]] triiste godine, kada je odveden u zatvor u [[Beograd]] te [[29. travnja]] osuđen je po Sudu za zaštitu države na kaznu zatvora, izu trajanju od 3 godine, kojegkoju je puštenizdržavao potkraju [[1934Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]].<ref amnestijomname="HSS-SMZ"/> knezaIz tamnice je pušten [[Pavle22. Karađorđević|Pavlaprosinca]] Karađorđevića[[1934]]. godine ukazom Namjesničkog vijeća.<ref name="HSS-SMZ"/> Na izborima [[1935]]. i [[1938]]. godine bio je nositelj zemaljske oporbene liste Bloka narodnoga sporazuma. Jedno od njegovih temeljnih političkih stajališta bilo je da se postojeća višenacionalna država, izložena srbijanskoj prevlasti, mora preustrojiti, ako želi opstati. Kako bi riješio hrvatsko pitanje u Kraljevini Jugoslaviji, ušao je u pregovore s premijeromPredsjednikom vlade [[Dragiša Cvetković|Dragišom Cvetkovićem]] te s njime [[26. kolovoza]] [[1939]]. godine sklopio sporazum kojim je osnovana [[Banovina Hrvatska]]. Pritom su predstavnici HSS-a ušli u vladu, a sam Maček bio je potpredsjednikdopredsjednik.

Nakon puča[[puč]]a [[27. ožujka]] [[1941]]. bio je imenovan za potpredsjednikadopredsjednika u vladi generala [[Dušan Simović|Dušana Simovića]], ali je u travnju na svoje mjesto u vladi delegirao [[Juraj Krnjević|Jurja Krnjevića]] i vratio se u Zagreb. Odbio je mogućnost proglašenja hrvatske samostalnosti pod njemačkom zaštitom.<ref name="povijest.net"/> Smatrajući da će pobjedom savezničkih snaga HSS preuzeti vlast u Hrvatskoj, zauzimao se za [[politika čekanja|politiku čekanja]] odbijajući suradnju i s [[partizani|partizanima]] i s [[Ustaše|ustašama]]. Kako bi ga spriječili u političkom djelovanju, vlasti [[NDH]] zatvorile su ga u listopadu 1941. godine u [[koncentracijskiSabirni logor Jasenovac]], a od ožujka [[1942]]. bio je u kućnome pritvoru na njegovu imanju u Kupincu, od ožujka do rujna [[1943.]] Uzatočen lipnjuu stanu [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]] te ponovno u Kupincu a od prosinca [[1943.]] godine do [[5. svibnja]] [[1945.]] godine u izolaciji u Zagrebu.<ref name="povijest.net"/> Nakon sloma NDH u svibnju [[1945]]. otišao je u emigraciju, isprva u [[Francuska|Francusku]], a [[1947]]. godine u [[SAD]]. Ondje je bio jedan od suosnivača Međunarodne seljačke unije u kojoj su se nalazili prvaci predratnih seljačkih stranaka. U inozemstvu je uspio očuvati HSS. Zastupao je ideju da bi Jugoslaviju trebalo urediti u duhu sporazuma iz [[1939]]. godine, a od [[1956]]. godine isticao je misao da bi jugoslavensku zajednicu valjalo preustrojiti na [[Konfederacija|konfederalnom]] načelu. NjegoviU posmrtnitom ostatcije prenesenismislu suzagovarao usamostalnu domovinu i [[15Hrvatsku.<ref svibnja]] [[1996]]. položeni na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]name="povijest.net"/>