Ruska kuhinja: razlika između inačica

Povjesničar N.I. Kostomarov opisao je rusku kuhinju u knjizi "Očerk domašnej žizni i nravov velikogo russkogo naroda v XVI i XVII stoletijah"<ref>НN. ИI. КостомаровKostomarov. [http://books.google.com/books?id=-nBKAAAAYAAJ&ots=dq0EjhNk3v&dq=Очерк%20домашней%20жизни%20и%20нравов%20великорусскаго%20народа%20в%20XVI%20и%20XVII%20столѣтіях&pg=PA3#v=onepage&q&f=false Očerk domašnej žizni i nravov velikorusskogo naroda v XVI u XVII stoletijah.] [[Sankt Peterburg]], tipografija Karla Vuljfa. 1860.</ref>. On je ukazao na to da se ruska kuhinja u XVI. I XVII. stoljeću temeljila na običajima, a ne na vještini, dok su njezina jela bila jednostavna i neraznolika. Zbog običaja da se pridržava postova, kuhinja se dijelila na skromnu i posnu. Jela su se pripremala od brašna, [[Mlijeko|mlijeka]] i mliječnih proizvoda, namirnica mesnog i biljnog porijekla. Pretežno je jeo raženi [[kruh]] (sama riječ "kruh" je označavala raženi). Raženom brašnu se dodavalo ječmeno. Od pšeničnog brašna se pripremao [[slatkiš]] kalač (bijelo pecivo u obliku pereca). Sol se u tjestenine nije dodavala. Svakodnevno jelo bilo je zobeno brašno (rus. толокно) koje se pripremalo od zobenog zrna na način da se ono djelomično kuhalo i zatim mljelo. Iz tijesta od raženog ili pšeničnog brašna pripremali su se [[Piroge|pirogi]] (pečeni na masnoći ili u krušnoj peći). Za nadjev [[Piroge|piroga]] koristilo se [[meso]], riba, sir, bobičasto voće. U nadjev su dodavali kašu, rezance, [[Jaje|jaja]], [[gljive]]. Također su pekli pogaču s maslacem, [[mlijeko]]m i [[Jaje|jajima]], tzv. karavaj. Od drugih pekarskih proizvoda tu su: kurnik (pirog u obliku kupole s nadjevom od piletine i riže), uštipci, kotloma (lisnata lepinja), [[Palačinka|palačinke]], fanjki, šiški (pecivo od zapečenog ribanog tijesta u obliku češera), levašniki (peciva s nadjevom od bobičastog voća pržena u ulju), perepiči (košarice od prijesnog tijesta punjene nadjevom), oreški (slatko pecivo s nadjevom).