Inačica od 4. ožujka 2012. u 20:06 uredi 109.60.108.238 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. lipnja 2012. u 16:24 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits slika Novija izmjena →
Redak 3: '''Dragutin Domjanić''' ([[Adamovec]] [[12. rujna]] [[1875]]. - [[Zagreb]] [[7. lipnja]] [[1933]].), [[Hrvatska\|hrvatski]] [[Kajkavsko narječje\|kajkavski]] pjesnik. == Životopis == Pisac koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe\|Goethea]], [[Heinrich_Heine\|Heinea]],[[Paul_Verlaine\|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama. Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma [[wikisource:hr:Fala\|Fala]] i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto\|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić\|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang\|Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama.▼ ▲Pisac koji je prvi u hrvatskoj književnosti cjelovitije i umjetnički zrelije ostvario melodioznost i ritmičnost kajkavskoga dijalektalnoga izraza. Završivši studij prava, bio je u Zagrebu sudac i vijećnik Banskog stola. Bio je član [[JAZU]] i predsjednik [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]] (1921. - 1926). Prevodio je svjetski poznate liričare [[Goethe\|Goethea]], [[Heinrich_Heine\|Heinea]],[[Paul_Verlaine\|Verlainea]] itd. U borbi "starih" i "mladih" u okviru hrvatske moderne na strani je "mladih". Pjevao je o duhovnoj ljubavi, o intimi plemićkih domova, o gospodarskim perivojima, markizama i kavalirima minulih dana. Strahuje od grubosti sadašnjice, žali za svijetom koji odumire, nepovjerljiv je prema novim idejama. Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma [[wikisource:hr:Fala\|Fala]] i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto\|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić\|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang\|Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. [[Datoteka:Spomen ploca Dragutin Domjanic Gunduliceva 01052012 roberta f.jpg\|mini\|lijevo\|Spomen ploča na kući u Gundulićevoj ulici u Zagrebu u kojoj je umro Dragutin Domjanić.]] Ljubav prema prošlosti upućuje Domjanića kajkavskom narječju. Najpoznatije mu je djelo kajkavska zbirka: "Kipci i popevke", a pjesma [[wikisource:hr:Fala\|Fala]] i Popevke sam slagal, koje je obje uglazbio [[Vlaho Paljetak]]. I drugi hrvatski skladatelji, primjerice [[Emil Cossetto\|Emil Cossetto]], [[Igor Kuljerić\|Igor Kuljerić]] i [[Ivana Lang\|Ivana Lang]] uglazbili su nekoliko Domjanićevih pjesama. Njegova lirika, idilična, sentimentalna i rezignantna, podjednako obiluje i slikovitošću i glazbenošću. U kajkavskom narječju spjevao je sve svoje pjesme. Napisao je i veći broj književnih prikaza, te nekoliko proznih crtica, koji su uglavnom u duhu njegovih lirskih interesa i stilske manire. Autor je i malo znane ''marionetne igre'' "[[Petrica Kerempuh]] i spametni osel" u kojoj kritički i satirički opisuje hrvatske intelektualce '20-ih godina. == Djela == * "Kipci i popevke" ([[1917]].) * "V suncu i senci" ([[1927]].)

Dragutin Domjanić: razlika između inačica