Računarstvo: razlika između inačica

'''RačunarstvoRačunalstvo''' ('''računarskaračunalska znanost''', te još i '''računalna znanost''', '''znanost o računalima'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 223.</ref>; ili '''računalstvo'''<ref>''Leksikon znanosti: fizika, matematika, kemija, računalstvo'', Neil Ardley (preveo s engleskoga Predrag Raos) Mozaik knjiga, 1997. Zagreb ISBN 953-173-527-1</ref><ref>[http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node2009.htm Mrav.FFZG - Tehničari za računalstvo] </ref>) se bavi proučavanjem teoretskih osnova [[informacija|informacije]] i [[računanje|računanja]], te njihovim implementacijama i primjenama u [[računalni sustav|računalnim sustavima]].<ref>"''Računarstvo je proučavanje informacije''" [http://www.njit.edu/v2/archivecatalog/undergraduate/91/19-und.html Department of Computer and Information Science], Guttenberg Information Technologies</ref><ref>"''Računarstvo je proučavanje računanja.''" [http://www.csbsju.edu/computerscience/curriculum Computer Science Department, College of Saint Benedict], Saint John's University</ref><ref>"''RačunarstvoRačunalstvo je proučavanje svih aspekata računalnih sustava, od teoretskih osnova pa do krajnje praktičnih aspekata upravljanja velikim računalnim sustavima''" [http://study.massey.ac.nz/major.asp?major_code=2010&prog_code=93068 Massey University]</ref> Računarstvo ima mnoga [[raznolikost računarstva|potpolja]]; neki naglašavaju računanje i specifične rezultate (kao što je [[računalna grafika]]), dok drugi naglašavaju svojstva [[računski problem|računskih problema]], (kao što je [[računska teorija složenosti]]). Treći se sredotoče na izazove u ostvarenju računanja. Na primjer, [[teorija programskih jezika]] proučava pristupe u opisu računanja, dok [[računalno programiranje]] primjenjuje specifične [[programski jezik|programske jezike]] za rješavanje specifičnih računskih problema sa rješenjima. Daljnje potpolje, [[interakcija čovjeka i računala]], se fokusira na izazove u činjenju računala i računanja korisnima, koristivima i univerzalno pristupačnima svim [[javno dobro|ljudima]]. Uže je područje [[elektronika|elektronike]].<ref>[http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node2009.htm Mrav.FFZG - Tehničari za računalstvo] </ref>

Povijest računarstvaračunalstva predatira mnogo godina invenciju suvremenog [[digitalno računalo|digitalnog računala]]. Strojevi za računanje specifičnih zadataka poput [[abakus]]a su postojali još od davnina. [[Wilhelm Schickard]] je izgradio prvi mehanički kalkulator [[1623]].<ref>{{cite web|author=Nigel Tout|title=Calculator Timeline|url=http://www.vintagecalculators.com/html/calculator_time-line.html|work=Vintage Calculator Web Museum|date=2006|accessdate=2006-09-18}}</ref> [[Charles Babbage]] je dizajnirao [[diferencijalni stroj]] u [[viktorijansko doba]]<ref>{{cite web | url=http://www.sciencemuseum.org.uk/on-line/babbage/index.asp | title=Science Museum - Introduction to Babbage | accessdate=2006-09-24}}</ref>, a oko 1900. je tvrtka [[IBM]] prodavala strojeve sa bušenim karticama

TokomTijekom 1940-ih, kako su bili razvijani noviji i moćniji strojevi za računanje, naziv ''računalo'' se počeo odnositi na strojeve, radije nego na njihove ljudske prethodnike. Kad je postalo jasno da računala mogu biti korištena za više od pukih matematičkih računanja, polje računarstva se proširilo i na proučavanje [[računanje|računanja]] u općem smislu. Računarstvo se etabliralo kao zasebna akademska disciplina 1960-ih, stvaranjem prvih odsjeka i studija računarstva..<ref name="Denning_cs_discipline">{{cite journal | last=Denning | first=P.J. | authorlink=Peter J. Denning | year=2000 | title=Computer Science: The Discipline | url=http://web.archive.org/web/20060525195404/http://www.idi.ntnu.no/emner/dif8916/denning.pdf | journal=Encyclopedia of Computer Science}}</ref> Budući da su praktična računala postala dostupna, mnoge primjene računarstva su postale zasebna istaknuta područja proučavanja.