Brom: razlika između inačica

Ime mu dolazi od grčke riječi "'''bromos'''" što znači ''smrad''. Brom su otkrili '''1826.'''. '''A. J. Balard''' u Monpellieru, Francuska, i '''C. Lowig''' u Heidelbergu, Njemačka. Industrijski se vadi iz morske vode.

'''Brom''' je u prirodi '''tamnocrvene boje''' i uz [[Živa|živu]] je jedini element koji je pri sobnoj temperaturi u '''tekućem stanju'''. Dok je živa po svojstvima [[metali|metal]], brom je '''nemetal'''. Brom proizvodi otrovne [[Para|pare]] koje imaju prodoran miris.

U prirodi ne javlja u elementarnom stanju već '''u obliku spojeva''' od kojih su najčešći '''bromidi'''. Spojevi broma nalaze se obično tamo gdje se nalaze i spojevi klora, samo bromovih spojeva ima mnogo manje. Ponekad dolazi do raspadanja bromida djelovanjem topline i sunčeve svjetlosti.

'''Sam brom nije zapaljiv''', ali je '''lako zapaljiv u prisustvu drugih organskih tvari''' pa se na to mora paziti prilikom pohranjivanja i rada sas tim nemetalom. Čuva se na hladnim mjestima koja nisu izložena sunčevoj svjetlosti i gdje nema organskih i lako zapaljivih tvari.

Brom je po svojim kemijskim osobinama veoma '''sličan kloru''', samo je nešto manje reaktivan. Ipak se i on već pri sobnoj temperaturi spaja sas mnogim organskim i anorganskim tvarima. Rado se spaja '''sas vodikom u bromovodik''' koji se lako analizira u vodi i tako se dobiva jaka '''bromovodična kiselina'''. Na određenoj temperaturi i koncentraciji, reakcija spajanja može biti eksplozivna, na primjer sas kalijem brom reaguje vrlo burno uz stvaranje eksplozije za razliku od natrija sas kojim se reakcija odvija veoma tromo čak i pri povišenoj temperaturi i tlaku.

* Pri sobnoj temperaturi '''gusta tamnocrveno smeđa tekućina''', ključa u otrovne pare pri 58,8°C. Prilikom hlađenja zgusne se na minus 7,3°C u polusjajnu smeđu kristalnu masu, čija boja pri daljem smanjenju temperature postaje sve svjetlija.

*reagira sas vodom i stvara kiselinu

*jako je oksidirajuće sredstvo i reagira sas reducirajućim tvarima