Albert Haler: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 2:
==Biografija==
Studij [[klasična filologija|klasične filologije]] završio u Beču [[1909]].; tijekom studija bavio se također i [[filozofija|filozofijom]]. Doktorirao na [[Filozofski fakultet Zagreb|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] [[1927]]. tezom ''Gundulićev Osman s estetskog gledišta''. Od [[1909]]. do [[1943]]. radio kao gimnazijski profesor i ravnatelj u
Godine [[1943]]. imenovan profesorom [[etika|etike]] i [[estetika|estetike]] na [[Filozofski fakultet Zagreb|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. U svibnju [[1945]]. [[svibanjska katastrofa|povlači]] se s izbjeglicama iz Zagreba. Ubijenog od partizana na [[Križni put (1945.)|Križnom putu]] i prepoznao ga je jedan dubrovački fratar kako leži u mrtav u jarku pored ceste. Njegovu osobnu kartu i ostale nađene stvari uzeo je i predao njegovoj kćeri u
==Koncepcije i djelovanje==
Književne kritike, članke, eseje objavljivao u brojnim časopisima između [[1899]]. i [[1945]]. Glavno njegovo djelo iz teorije književnosti je ''Doživljaj ljepote'' (1943.). Slijedi koncepciju [[spiritualistički idealizam|spiritualističkog idealizma]] [[Benedetto Croce|Benedetta Crocea]].
Definira umjetnost kao »duhovni akt afektivno-fantazijske prirode«, a pjesničko stvaranje kao »projekciju čuvstava kroz stvaralačku maštu u neizmjernost duhovnosti«. Odbacuje socijalno-psihološke i kulturno-povijesne kriterije pri vrednovanju književnih ostvarenja (tzv. antipozitivistička pobuna). Književno djelo treba biti promatrano kao potpuno autonomno, kao djelo »čiste poezije«, a vrednovano jedino prema estetskoj vrijednosti temeljenoj na intuitivnome doživljaju. Na tu temu vodio je značajnu polemiku s [[Antun Barac|Antunom Barcem]] [[1923]].–[[1925]]. Pozornost su privukle i njegove burne polemike s [[Vladimir Dvorniković|Vladimirom Dvornikovićem]], [[Vladimir Nazor|Vladimirom Nazorom]] i [[Miroslav Krleža|Miroslavom Krležom]].
| |||