Vjetroelektrana: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Vjetroelektana - nadopunio
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 13:
Kod pretvorbe kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju (okretanje [[osovina|osovine]] generatora) iskorištava se samo razlika brzine vjetra na ulazu i na izlazu. Albert Betz, njemački [[fizičar]] dao je još davne 1919. zakon energije vjetra, poznat kao [[Betzov zakon]]. Njegov zakon kaže da možemo pretvoriti samo manje od 16/27 ili 59% kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju pomoću [[turbina|turbine]] na vjetar. 59% predstavlja teoretski maksimum, ali u primjeni se može pretvoriti između 35% i 45% energije vjetra zbog raznih gubitaka u sustavu.
 
Za korištenje energije vjetra često se upotrebljava agro-hortikulturalno nazivlje, pa se tako govori o vjetroparkovima, vjetrofarmama ili vjetropoljima. Na taj način se i samom nomenklaturom pokušava reći da se ne radi o „pravim“ [[elektrana]]ma. Zato treba jasno reći, vjetroelektrana jest elektrana i to ona koja kao [[gorivo]] za proizvodnju električne energije koristi vjetar. Ona se kao i svaka druga elektrana sastoji od nekoliko dijelova, uključujući [[vjetroagregat]]e ([[turbina]] + [[generator]]), [[transformator]]ske stanice, [[Kabel|kablovekabele]] i vodove, te ostale pripadajuće objekte. Na taj način postiže se sustavnost nazivanja objekata za proizvodnju električne energije ([[hidroelektrana]], [[termoelektrana]], [[nuklearna elektrana]], itd.) i nedvojbeno se iskazuje da je vjetroelektrana elektroenergetski objekt, a ne element krajobraznog ili poljoprivrednog karaktera. <ref> [http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/85-zasto-graditi-vjetroelektrane-u-hrvatskoj] "Zašto graditi vjetroelektrane u Hrvatskoj?", www.vjetroelektrane.com, 2010.</ref>
 
==Povijest vjetroelektrana==