Kralježnična moždina: razlika između inačica

[[Datoteka:Nervous system diagram.png|mini|300px|Pregled ljudskog živčanog sustava]]

'''Kralježnična moždina''' ([[latinski|lat.]] '' medulla spinalis'') kaudalni je dio središnjeg [[Živčani sustav|živčanog sustava]], smješten u [[Vertebralni kanal|vertebralnom kanalu]], skupa s korijenima [[Moždinski živci|moždinskih (spinalnih) živaca]], spinalnim ovojnicama, i neurovaskularnim strukturama koje ih opskrbljuju.<ref>http://perpetuum-lab.com.hr/forum/page/wiki/plab_wiki/_/anatomija-covjeka-enciklopedija/kraljezniena-mozdina-r68 (pristupljeno 2. kolovoza 2012.)</ref>

 

Središnji živčani sustav čine leđna moždina i mozak, a periferni živčani sustav čine [[živci]]. Živci primaju podražaje, informacije iz okoline i šalju ih u živčano središte gdje se te informacije obrade i oblikuje se odgovor. Sve je to pod kontrolom naše svijesti, za razliku od autonomnog živčanog sustava koji radi bez utjecaja naše volje. Autonomni živčani sustav dijeli se na simpatički i parasimpatički dio. Njihovo je djelovanje u većini organa suprotno. Naime, dok jedan ubrzava, drugi usporava rad organa. Živčana vlakna autonomnog živčanog sustava izlaze iz leđne moždine te odlaze do organa.<br />

 

 

Refleks je najbrži odgovor našeg tijela na podražaj. To je pokret kojeg nismo svjesni. Svijest o tome da se nešto dogodilo javlja se tek nakon završenog pokreta. Sigurno ti se već dogodilo da si se opekao na pločici štednjaka ili na vrući lonac, ili si možda bos stao na neki trn i slično. Razmisli!Što se tada dogodilo? Prva reakcija bila je odmicanje ruke ili noge od izvora podražaja. Ulaskom trna u kožu dolazi do promjene u osjetnom tjelešcu, tj. nastaje impuls. Impuls velikom brzinom putuje osjetilnim vlaknom u leđnu moždinu gdje se iz stražnjeg roga sive tvari prebacuje u prednji rog sive tveri, a odatle se pokretačkim živčanim vlaknom vraća do mišića. Mišić stezanjem obavlja pokret. Put kojim ide impuls zovemo '''refleksni luk.''' Refleks je automatski pokret koji vrlo kratko traje tako da svijest o tome što se dogodilo dolazi nešto kasnije do središta u mozgu. Postoje i tzv. prirođeni refleksi koji su stalni, svakodnevni i njih uopće nismo svjesni. To su npr. treptaj, disanje, kašljanje, kihanje, gutanje, širenje i sužavanje zjenica. Osnovna je uloga refleksa zaštita organizma od štetnih utjecaja okoline, ali i usklađivanje rada pojedinih organa. Druga je funkcija leđne moždine povezivanje mozga s perifernim dijelovima tijela. Bijela tvar, građena od živčanih vlakana, prenosi impulse u mozak i iz mozga na pokretačke živce. Ozlijedi li se kralješnica, a samim time i leđna moždina, dolazi do uzetosti ili paralize određenog dijela tijela. Ako je došlo do ozlijede vratnog dijela leđne moždine, doći će do oduzetosti ruke ili noge, ili će doći do oduzetosti dijela tijela od struka pa naniže ako je oštećena leđna moždina u nižem dijelu tijela.<br />

==Mozak==

Šupljinu lubanje ispunjava mozak koji je građen od '''produžene moždine,malog mozga i velikog mozga.''' Između kosti lubanje i mozga nalaze se tri ovojnice i moždana tekućina koji mozak štite od ozljeda. '''Produžena moždina''' prošireni je dio leđne moždine. Leđna moždina ulaskom u lubanju kao da se otvara. Središnji kanal leđne moždine postaje dio prostora između malog mozga i primozga. Siva tvar primozga nalazi se na dnu moždane komore, a središta u njoj upravljaju refleksima važnima za život (disanje, gutanje, kašljanje, rad srca). Bijela tvar jesu živčani putevi koji povezuju mozak s perifernim dijelovima tijela. Živčana vlakna s lijeve strane leđne moždine prelaze u desnu stranu mozga i obrnuto. Tako se na krajnjem dijelu produžene moždine križaju živčani putevi stvarajući zadebljanje nazvano moždani most. Produžena moždina i moždani most zajedno čine moždano deblo. Sa starne moždanog debla izlazi dvanaest pari živaca koji odlaze u različite organe, većinom smještene u glavi, vratu, ali i u prsnom košu (živci lica, jezika, oka, uha...).

U zatiljnom dijelu lubanje ispod velikog mozga, a iza primozga nalazi se mali mozak. Na površini je siva tvar, kora, koja je naborana u sitne nabore odijeljene dubokim brazdama. Kora prati te brazde u dubinu tako da se na prerezu bijela tvar u unutrašnjosti čini razgranjena poput grančica drveta. U mali mozak dolaze obavijesti iz periferije tijela, u prvom redu od osijetila za opip u koži, od mišića s očiju i iz unutarnjeg uha (polukružni kanali). Prema informacijama koje dolaze u mali mozak usklađuje se rad mišića koji ovise o našoj volji te se na taj način održava ravnoteža tijela prilikom stajanja ili hodanja.<br />

Površina velikog mozga nije glatka, već se na njoj nalaze '''brazde''' (udubine), a između njih su izbočene '''vijuge.''' Na prerezu velikog mozga vidi se da je površinski sloj u debljini 2 - 5 mm siv kao i kora malog mozga. Unutrašnjost je građena od bijele tvari, tj. od živčanih vlakana stanica koje izgrađuju koru. Kora velikog mozga slijedi svaku pojedinu brazdu i u dubini prolazi ispod njezina dna, tako da je brazdanjem površina kore znatno povećana. Najdublja brazda dijeli mozak na dvije polutke, lijevu i desnu. Svako polutku možemo podijeliti na nekoliko funkcionalnih zona ili režnjeva (čeona, tjemena, zatiljna, sljepoočna). Općenito možemo reći da se u čeonom režnju nalaze centri za svijesne pokrete, a u tijemenom, zatiljnom i sljepoočnom centri za osjete (vid, sluh, ...). Živčana središta u kori velikog mozga lijeve polutke upravljaju radom desne strane tijela i obrnuto (već prije spomenuti moždani most). Svako pojedino središte u čeonom režnju upravlja radom jedne skupine mišića, koja izvodi neku određenu kretnju. Ukoliko je kretnja složena kao što je pisanje, onda se uključuju i druga središta u kori velkog mozga. Slično je i kod govora. Središte za govor upravlja radom mišića jezika i lica, ali mora i uskladiti rad međurebarnih mišića, trbušnih mišića i dijafragme (ošit). Više živčanih djelatnosti kojima se bavi veliki mozak: mišljenje, pamćenje, učenje, logičko zaključivanje. Pamćenje je jedno od najsloženijih zadaća velikog mozga. Veliki mozak analizira i podražaje koji dolaze iz osjetila te oblikuje odgovor. Središte za vid nalazi se u zatiljnom dijelu kore, a središte za sluh i njuh u sljepoočnom dijelu velikog mozga. Stanice velikog mozga raspoređene u više slojeva pokazuju veliku električnu aktivnost koja se može mjeriti aparatom troencefalografom (grčki ''enkefalos'' = mozak). Elektroencefalogram pokazuje električnu aktivnost mozga valovitim crtama koje nisu pravilne i nisu uvijek iste jačine. Međutim, takve krivulje liječnicima olakšavaju odrađivanje stupnja i vrstu oboljenja (tumor, padavica, upala, ozljeda i slično).

==Zaštita i bolesti živčanog sustava==

Živčani sustav u cijelini, a osobito veliki mozak, tijekom dana intenzivno radi. Mozak je veliki potrošač kisika i šećera, ali i proizvođač. Tijekom svog rada u mozgu se stvaraju štetne tvari kojih se mozak mora riješiti. Što je više tih tvari, javlja se veći umor, a nešto kasnije i pospanost. Mozak se mora odmoriti. Živčane se stanice tijekom oslobađaju nakupljenih štetnih tvari. Djeci i mladim ljudima potrebno je 8-10 sati sna. Računa se da trećinu svoga života provedemo u spavanju.<br />

'''[[Epilepsija|Epilepsija]]''' ili '''padavica''' bolest je izazvana ozljedom moždanog tkiva. Bolesnik u nepredviđenim trenutcima dobija napadaj. Uz jake grčeve pada u nesvijest, temperatura u mozgu mu se povisi, na usta često izbije pjena. Oštećenja u mozgu izazivaju jaka i nepravilna električna pražnjenja. Svaki napadaj može biti opasan za bolesnika pa zato moramo paziti na njega do dolaska Hitne pomoći. Osobito moramo paziti da si uslijed jakih grčeva ne pregrize jezik i iskrvari. Nakon napadaja bolesnik je iscrpljen. Gotovo su sve zalihe energije potrošene. Zarazne živčane bolesti mogu biti uzrokovane virusima ili bakterijama. U našim krajevima poznata je '''[[bjesnoća|bjesnoća]]''', virusna upala mozga. Uzročnik je veliki virus (300 nm) koji se prenosi zaraženim lisicama i domaćim životinjama. Ukoliko dođe do pojave bolesti, mali su izgledi za ozdravljenje jer je bolest smrtonosna. Zbog toga, nakon bilo kakvog ugriza ili ograbotine psa lutalice ili mačke treba odmah otići liječniku kako bi se spriječilo eventualno širenje virusa u tijelu.<br />

:'''[[Dječja paraliza|Dječja paraliza]]''' ili '''poliomijelitis''' danas je rijetka bolest. Djeca se u ranoj mladosti cijepe protiv te bolesti. Virus napada pokretačke živce i živčana vlakna te je rezultat uzetost trupa i udova.<br />