Klana: razlika između inačica

U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] Klana je bila važno trgovište i ograđena mitnica, a ovuda se odvijala i poštanska služba između [[Kranj|Kranjske]] i tadašnje [[Rijeka|Rijeke]]. U to doba je Klani kao i cijeloj [[Europa|Europi]] prijetila stalna opasnost od Turaka koji su više puta poharali ovaj kraj.

 

 

Godine [[1843]]. u Klani počinje s radom pučka škola, a prvi poznati učitelj bio je Josip Corsiga. Nakon ukinuća kmetstva [[1848]]. g. Klanjci [[1861]]. od baruna Andrije Negovetića otkupljuju njegov dio posjeda, pa tako i pravo na izbor župana koje je zamrlo početkom [[20. stoljeće|XX. st.]]

Tada izbija [[Prvi svjetski rat]]. U ratnom vihoru Klanjci poput ostalih susjeda ratuju po bojišnicama diljem Europe. Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] 1918. g., Klana ulazi u sastav [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], no gotovo istovremeno okupira ju [[Italija]] kao i sva okolna mjesta. Rapalskim ugovorom dvije godine kasnije povučena je granica između Klane i Studene, tako da je Studena ostala u sastavu Kraljevine SHS, a Klana, Škalnica, Lisac i Breza pripojeni su Italiji. Klana ubrzo postaje jedan od najvećih pograničnih garnizona kraljevine Italije, gdje biva stacionirano i do 10 000 talijanskih vojnika. No unatoč toj velikoj koncentraciji trupa i pokušaju odnarođivanja koji je odmah počeo raznim represijama i uvođenjem [[Talijanski jezik|talijanskog jezika]] u školu i druge ustanove, Klanjci su ipak očuvali svoju nacionalnu svijest, a jedan od najhrabrijih čuvara hrvatskog jezika bio je svakako župnik Ivan Koruza, inače Slovenac, koji je u Klani bio od [[1896]] – [[1942]].

 

 

Nakon [[Drugi svjetski rat|II. svj. rata]], Klana je od [[1945]]. do [[1953]]. samostalna općina, a potom Mjesna zajednica u okviru bivše Općine Rijeka. U Klani postoje pilana i šumarija, izgrađena je nova škola, vatrogasni dom, zadružni dom, obnovljene su crkve i unatoč depopulacije klanjsko se područje urbanizira.