Gvozdansko: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Povijest: izvor |
|||
Redak 19:
== Povijest ==
U naselju Gvozdanskom postoji [[Hrvatsko Kraljevstvo|starohrvatska]] [[Gvozdansko (utvrda)|utvrda]] koju su podigli hrvatski plemenitaši [[Zrinski]]. U njemu je [[Nikola III. Zrinski]] imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ova utvrda se u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] postavila kao brana pred [[Osmansko Carstvo|turske]] osvajače i njihove vlaške sluge s istoka. Osmanlijska vojska je od [[1571.]] do [[1577.]] godine poduzela [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|četiri neuspješna pohoda]] na tu čvrstu utvrdu, da bi tek [[opsada Gvozdanskog 1578.|1578.]] godine, nakon petog pohoda, i to nakon tromjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše, ušli u utvrdu, ali bitku koju su vodili
Prema dostupnim podacima i zapisima,(kronikama) iz tog vremena [[utvrda|utvrdu]] Gvozdansko branilo je 300 branitelja sastavljenih od malobrojne posade Zrinskih vojnika (svega pedesetak) i oko 250 seljaka i rudara sa ženama i djecom, pod zapovjedništvom kapetana Doktorovića, Nikole Ožegovića i Andrije Stepšića.
U zapisima stoji: "Kad je pristigla glavnina osmanske vojske [[Ferhat-paša]] poslao je izaslanika do gradskih zidina s ponudom braniteljima Gvozdanskog da u 3 sata napuste utvrdu i slobodno otiđu sa svom pokretnom imovinom na slobodni prostor Hrvatske. Kako već mjesecima nije bilo komunikacije grada sa slobodnim ostatkom [[Hrvatska|Hrvatske]], a ni pomoć ni hrana nisu stizali do grada, zalihe u gradu su nestale, pa se [[paša]] sa svojim zapovjednicima nadao da će se u takvim okolnostima grad predati. No i u noći na treći dan opsade iz grada nije bilo predaje, hrabri vitezovi nisu pokleknuli.
U osvit zore [[13. siječnja]] [[1578]]. Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene na juriš prema utvrdi zametenoj [[snijeg]]om. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari s oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je mnoge turske zapovjednike, a osobito Ferhat-pašu, te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronađe [[katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]] te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način uz
U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom [[pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941.|masovnog zločina]] počinjenog nad Hrvatima 1941. godine.<ref>[http://www.fokus-tjednik.hr/vijest.asp?vijest=2607 Fokus] (poveznica neaktivna)</ref>
|