Ivan Zapolja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Jan Zapolskyx.png|mini|Portret Ivana Zapoljskog]]
'''Ivan Zapolja''' (Zápolya János, Szapolyai János), [[erdelj]]ski vojvoda i knez, protukralj [[Ferdinand Habsburški|Ferdinandu Habsburškom]] ([[1527.]] - [[22. srpnja]] [[1540.]])<ref name="Klaić-pdf-144">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 144.</ref>, osmanski štićenik.
Bio je vođa skupine ugarskih plemića koja je tvrdila da strani vladar ne može biti kralj [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko - Hrvatskog kraljevstva]]. Nosio je krunu uz potporu ugarskih i nekih hrvatskih plemića, a kasnije i [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] sultana.
[[mir u Velikom Varadinu|Velikovaradinskim mirom]] [[1538.]] između Ferdinanda i Ivana Zapolje je Zapolji priznato kraljevanje u dijelu Ugarske gdje je vladao, a Ferdinandu Habsburgu priznato pravo na Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju, a po Zapoljinoj smrti je Ferdinandu imala pripasti i Ugarska. Pred smrt se Ivanu Zapolji rodio sin te je Ivan Zapolja ignorirao odredbe tog mira te je svoja prava prenio na sina Ivana Sigismunda, a ne na Ferdinanda.
Podjele Ferdinandovaca i Zapoljaca tresla je državu 1540. godine. Na strani Zapoljine udovice Izabele i njena sina našao se [[Petar Petrović]], a na strani Ferdinanda Hasburgovca bio je [[Juraj Utješenović]].<ref name="Sorić">Diana Sorić: [http://hrcak.srce.hr/file/55923 Klasifikacija pisama Antuna Vrančića], Colloquia Maruliana XVIII (2009.), str. 104.</ref> Stjepan se je Majlath u Sedmogradskoj digao protiv kralja Zapolje.<ref name="Klaić-pdf-143">[http://archive.org/download/povjesthrvataodn05klaiuoft/povjesthrvataodn05klaiuoft.pdf Archive.org] [[Vjekoslav Klaić]]: Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljeća (oblik u formatu .pdf, pregledniji, 45,7 MB), str. 143.</ref> To je privuklo svu pozornost turskih paša i samog sultana, što je Zrinskima dalo tako potrebni predah.<ref name="Klaić-pdf-143"/> Protiv Zapolje bili su vojvode Stjepan Majlath i Emerik Balaša, zatim [[Petar Perenj]], [[Sigismund Balaša]] i kaločki nadbiskup [[Franjo Frankapan]]. Zbog toga što se nisu slagali s Utješenovićem (Utišenićem), prešli su k Ferdinandu.<ref name="Sorić"/> O tome je sve izvješćivao [[Antun Vrančić]] u svojim pismima.<ref name="Sorić"/>
Majlath je pak radio na tome za doći na kneževsko mjesto u Sedmogradskoj.<ref name="Klaić-pdf-143"/> Pritom si je za moguće saveznike smatrao i Austrijance (Ferdinanda Habsburgovca) i Turke (Sulejmana).<ref name="Klaić-pdf-143"/> Stoga je kralj Ivan bio prisiljen zaratiti protiv Stjepana Majlatha i druga mu Emerika Balašu. Zapolja je uspio osvojiti veći broj gradova koji su bili na strani Majlatha i Balaše. Njih su se dvojica zatvorili u utvrđeni grad [[Fogaraš]], a Zapolja ga je dao [[opsada Fogaraša 1540.|podsjesti]].<ref name="Klaić-pdf-143"/> Tijekom opsade Ivan Zapolja je obolio, pa je liječnik dao neka ga odvedu u [[Szászsebes]], gdje su ga odveli 10. srpnja.<ref name="Klaić-pdf-143"/> Potom ga je opet udarila kap. Uspio je čuti da mu je supruga Izabela 7. srpnja u Budimu rodila sina Ivana Sigismunda Zapolju, no sutradan ga je opet udarila kap.<ref name="Klaić-pdf-143"/> Pred smrt je okupio svoje pristaše kojima je preporučio svoju suprugu i sina, kojega neka dadu proglasiti za kralja.<ref name="Klaić-pdf-143"/> Utišenića je proglasio za skrbnika svog sina, a ostale pristaše je zamolio neka ga pomognu "zborom i tvorom".<ref name="Klaić-pdf-143"/> Drugo što im je napovjedio jest da se okanu svake misli da bi se ikad podvrgli ikojemu kralju od Habsburgovaca.<ref name="Klaić-pdf-143"/> Zanimljivo je što se uzdao u Turke: pristašama je rekao neka si osiguraju sultanovu milost te da radi umilostivljenja sultana njemu pošalju poklisare s bogatim darovima.<ref name="Klaić-pdf-143"/><ref name="Klaić-pdf-144"/> Izdržao je još devet dana i umro 22. srpnja 1540. godine.<ref name="Klaić-pdf-144"/>
Kad je Ivan Zapolja u tako kratkom vremenu razbolio se i umro 1540., izbila je borba za prevlast u državi<ref name="Sorić"/> i tako su nove borbe tresle Hrvatsku, Ugarsku i Sedmogradsku.
Naslijedio ga je njegov sin [[Ivan Sigismund Zapolja]].
==
*[http://crohis.com/knjige/rudhor/3.zapolja.PDF Rudolf Horvat o Ivanu Zapolji]
{{izvori}}
{{Mrva-biog-hrvatska}}
| |||