Razlika između inačica stranice »Jozefina«

Dodana 2 bajta ,  prije 9 godina
bez sažetka
(ispravak)
 
== Struppijeva Jozefinska cesta (1775. – 1779.) ==
Prema legendi, [[Josip II.]], car Svetog Rimskog Carstva i kralj hrvatski, osobno se uvjerio u lošu povezanost Senja i zaleđa tako što je prelazeći Kapelu pored današnjega Josipdola pao s konja. Bilo zbog toga, ili zbog vojnih potreba za boljim komunikacijama sa primorjem, na kraljev je nalog i trošak 1775. godine pokrenuta gradnja ceste pod vodstvom inženjerskog [[Časnik|časnika]] VinkuVinka StruppijuStruppija.
 
Sama trasa ceste počinje u Karlovcu te se preko Kapele, Brinja i Vratnika spuštala do Senja. U čast svog inicijatora dobila je nova cesta naziv ''Via Josephina'', tj. Jozefinska ili Josipova cesta.
Struppijeva cesta, izgrađena s ciljem povezivanja postojećih naselja što kraćim putem, uz težište na solidnosti i masivnost izvedbe, predstavljala je odlično i na daleko poznato cestograđevno remek-djelo, koje se u tadašnjoj literaturi pohvalno isticalo. Međutim, takva izvedba ceste koja je uključivala i velike nagibe nije bila u potpunosti prikladna za promet kola te je vojska nakon same gradnje kontinuirano težila unaprijediti je. Već krajem 18. stoljeća pod vodstvom podmaršala Filipa Vukasovića, budućega graditelja Lujzijanske ceste, izvršeni su novi radovi. [[1803.]] godine sastavljen je prijedlog gradnje posve nove ceste na istoj relaciji, no on nije zaživio zbog izbijanja [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]].
 
Završetkom modernije i propusnije Lujzijanske ceste od Karlovac do Rijeke 1811. godine došlo je do drastičnoga pada putničkoga i teretnoga prometa po Jozefini te povezano za time pada prometa Senjske luke. Dvorsko ratno vijeće u [[Beč]]u u sporazumu sa Krajiškim glavnim zapovjedništvom u Zagrebu podržalo je stoga izgradnju nova moderne cesta od Karlovca do Senja. Gradnja nove ceste izvršena je pod vodstvom graničarskog časnika JosipuJosipa Kajetana KnežiaKnežića od [[1833.]] do [[1845.]] godine.
 
Trasa od Karlovca do Josipdola nije mijenjana, dok je od Josipdola napravljena nova trasa preko Velike Kapele na Vratnik i [[Senjska Draga|Senjsku Dragu]]. Sama cesta je bila nešto duža (115 km ), ali je po svojim prometnim karakteristikama bila znatno povoljnija. Maksimalni nagib ne prekoračuje 5 do 6%, što vrijedi i za današnje ceste.
Anonimni suradnik