Karolina (cesta): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna |
dopuna |
||
Redak 7:
Puštena je u promet 1727. godine, a svečano otvorenje bilo je [[16. rujna]] [[1728.]] kada je putujući iz Rijeke prema Bakru njome prošao car Karlo VI., odnosno hrvatski kralj Karlo III., po kome je prometnica i dobila ime.<ref>http://fluminensia.org/tag/karolinska-cesta [[Goran Moravček]], Car Karlo VI. (III.) u Rijeci, 12. kolovoza 2012. (pristupljeno 24. listopada 2012.)</ref>
Karolina povezuje [[Karlovac]] s [[Bakar (grad)|Bakrom]], a prolazi kroz mjesta Novigrad na Dobri, [[Bosiljevo]], Osojnik, [[Vrbovsko]], [[Ravna Gora|Ravnu Goru]], [[Mrkopalj]] i [[Fužine]].
Od obale se uspinjala prema [[Hreljin]]u i [[Zlobin]]u te odatle prema Benkovcu gdje je dosegla 881 metar nad morem, potom se blago spuštala do Fužina, onda opet uzdizala do svoje najviše točke između Belog Sela i Brestove Drage (970 metara) ponad Sungera i Mrkoplja. Između Poljičke Kose i Starog Laza Karolinska cesta se ponovo penje na više od 900 metara, a nakon toga teren se postupno snižava prema Ravnoj Gori, Staroj Sušici i Vrbovskom te dalje put Bosiljeva, Vodene Drage, Novigrada na Dobri i Dubovca doseže Karlovac.<ref>http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=69&C=5 [[Goran Moravček]], Cesta stvarana kroz tri stoljeća, Sušačka revija broj 69 (pristupljeno 24. listopada 2012.)</ref>
Karolinska cesta nije imala velik kapacitet, a usto je bila i prilično strma te je u nepunih 100 godina, zbog velikog povećanja prometa, izgrađena još jedna cesta kroz [[Gorski kotar]], u to doba jedna od najmodernijih prometnica u svijetu, [[Lujzijana|Lujzijanska cesta]].
== Izvori ==
| |||