Milivoj Slaviček: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodan datum smrti |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Milivoj Slaviček''' ([[Čakovec]], [[24. listopada]] [[1929.]] - [[Zagreb]], [[6. studenog]] [[2012]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik i [[prevoditelj]]. Radio je i kao knjižničar i akviziter.<ref name="vecernji">Denis Derk: [http://www.vecernji.hr/kultura/umro-autor-pjesme-vrijeme-je-da-se-dogada-napokon-covjek-clanak-472527 Umro autor pjesme "Vrijeme je da se događa napokon čovjek"], [[Večernji list]], 7. studenoga 2012.</ref>
== Životopis ==
Prevoditelj s nekoliko slavenskih jezika, a ponajviše s poljskoga. U svojoj pragmatičnoj, ironijom i razgovornim stilom prožetoj poeziji potpuno demistificira [[književnost]], baveći se malim, trivijalnim stvarima i vodeći zapravo implicitnu polemiku s idealom visoke [[estetika|estetike]]. No, takav stil krio je i svoje zamke; velika neselektivnost pri odabiru pjesničke građe počesto ga je znala progutati, te dovesti njegovu poeziju pred vrata rutinizacije i manire, no to ne znači da u brojnim pjesmama nije postigao potrebnu dramatsku tenziju ili da u svoju [[lirika|liriku]] nije uveo mnoga nova, dotad neprihvaćena područja.▼
Rodio se u Čakovcu 1929. godine. U [[Prelog]]u je išao u pučku školu.<ref name="vecernji"/>U Zagrebu je maturirao na gimnaziji i diplomirao na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]. <ref name="vecernji"/>
Prevoditelj s nekoliko slavenskih jezika, a ponajviše s [[poljski jezik|poljskoga]] koji je izvrsno govorio; među ostalim preveo je prozna i pjesnička djela pape Ivana Pavla II..<ref name="vecernji"/> [[Poljska]] je bila njegova fascinacija, toliko velika i duga da ga je na duga razdoblja odvajala od Hrvatske.<ref name="Hitrec">[[Hrvoje Hitrec]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/hhitrec/13382-uz-smrt-milivoja-slaviceka.html Uz smrt Milivoja Slavičeka], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], 8. studenoga 2012. </ref>
Pripadao je generaciji [[krugovaši|krugovaša]], hrvatskih književnika koji su "nadmoćno i radosno" rasporili [[socrealizam]].<ref name="vecernji"/>
Neka njegova djela je u njenoj antologiji ''Zywe zradla'' iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]].▼
▲
Najpoznatija mu je pjesma ''“Vrijeme je da se događa napokon čovjek''.<ref name="vecernji"/>
Uređivao je časopise [[Kolo]] i [[Stih (časopis)|Stih]].<ref name="vecernji"/> Bio je predsjednikom i tajnikom [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].<ref name="vecernji"/>
Bio je aktivan u političkim promjenama krajem osamdesetih i početkom devedesetih od [[1989]]. je u vodstvu [[HDZ]]-a. Te 1989. odlučio je "''da ta rijeka koja teče onako kako on ne će treba početi teći onako kako on hoće, dakle protivno Brozovoj kletvi da će Hrvatska biti samostalna kada Sava poteče uzvodno.''" te se tako našao u najužem krugu dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], u doba kad su se hrvatski domoljubi koji su se angažirali na obnovi hrvatske državnosti nalazili u (polu)ilegalnim okolnostima<ref name="Hitrec"/> ("[[barakaši]]").<ref name="vecernji"/> Drugovao je s [[Ivan Slamnig|Ivanom Slamnigom]] i s Hrvojem Hitrecom, kojeg je iznimno cijenio; kad ga je ugledao na tim okupljanjima, izjavio je :"''A, vi ste tu, sada mi je lakše.''" <ref name="Hitrec"/>
Autorom je izmjene dijela teksta [[Horvatska domovina|hrvatske himne]]: predložio je ubaciti "sinje more svijetu reci", što je prihvaćeno.<ref name="vecernji"/>
[[1992]].-[[1993]]. bio je veleposlanik u [[Poljska|Poljskoj]].
▲Neka njegova djela je u njenoj antologiji ''Zywe zradla'' iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica [[Łucja Danielewska]]. Pjesme mu se nalaze i u antologiji hrvatske ratne lirike [[U ovom strašnom času]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Važnije zbirke ==
Line 23 ⟶ 39:
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Biografije, Čakovec]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[sh:Milivoj Slaviček]]
| |||