|
'''Goranci ili Gorani''' su poseban južnoslavenski narod u područjima Gore, na sjevernim obroncima [[Šar-planina|Šar-planine]] i tromeđi [[Kosovo|Kosova]] (Metohije), [[Albanija|Albanije]] i [[Makedonija|Makedonije]]. Zbog udaljenosti ovoga područja od glavnih putnih pravaca, još uvijek su u velikoj mjeri očuvani elementi govornog jezika iz XVIII stoljeća pa i elementi [[staroslavenski jezik|staroslavenskog jezika]]. Goranci svoj jezik nazivaju N(a)šenski, a najbliži je makedonskom jeziku ili staroštokavskom srpskom jeziku (na kome je pisan i Dušanov zakonik). Goranci su [[islam]]ske vjeroispovjedi. Prva džamija u selu Mlike sagrađena je [[688.]] godine po hidžri a na starim temeljima je natpis da je Ahmed-aga Pir obnovio džamiju [[1238.]], što svjedoči i [[tarih]] džamije u Mlikama.
'''Goranci'''
'''Goranci''' ili'' 'Gorani''' su južnoslavenska etnička zajednica , vrlo slična [[Torbeši | Torbeši]] i [[Pomaci | Pomacima]] , tako da je vjerojatno da su u prošlosti činili jedinstvenu etničku cjelinu. Naseljavaju regiju [[Gora (oblast) | Gora]], koji obuhvaća [[općina Gora | općinu Gora]], na krajnjem jugu [[Srbija | Srbije]], zatim dio [[Albanija | Albanije]], i [[Republika Makedonija | Makedonije]]. [[Islam]] ske su vjeroispovijesti <ref> {{cite web | url = http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-0318/2005/0038-03180503193D.pdf | title = dr. Dragoljub Đorđević - Religije i vjeroispovijesti nacionalnih manjina u Srbiji (znanstveni rad) | format = PDF | date = | accessdate = 2012-09-12}} </ ref>, a govore svojim dijalektom poznatim kao goranski govor <ref> {{cite web | url = http://www.rastko.rs/rastko-gora/zbornici/gora2000/rmladenovic.pdf | title = dr. Radivoje Mladenović - Goranski govor (znanstveni rad), Institut za srpski jezik SANU | format = PDF | date = | accessdate = 2012-09-12}} </ ref>. ili [[Nasinska govor | našinski govor]], odnosno [[srpskom jezik | srpski jezikom]] ([[Prizrensko-timočki dijalekt]]), koji se nekada izučavao iu čuvenoj prizrenskoj Bogosloviji, koja je 1999. godine spaljena do temelja. <ref name="autogenerated1"> {{cite web | url = http://www.in4s.net/index.php/politika/drugi-pisu/677-2010-09-03-11- 03-33 | title = Zejnel Zejneli: Gora i Goranci - čiji su | publisher = In4s.net | date = 2010-09-03 | accessdate = 2012-09-12}} </ ref> Školuju se srpskoj jeziku prema nastavnom planu i programu Ministarstva prosvjete [[Republika Srbija | Republike Srbije]] i pripadaju srpskom jezičnoj zajednici, i uglavnom srpske nacionalnoj zajednici (Srbiju doživljavaju kao svoju domovinu). <ref name="autogenerated1918"> {{cite web | url = http: / / scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0353-9008/2010/0353-90081028223M.pdf | title = Obrazovanje goranske etničke zajednice na Kosovu od 1918. godine do danas - Mr. Živorad Milenović | publisher = SCIndeks-clanci.ceon.rs | date = | accessdate = 2012-09-12}} </ ref> Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji (bez Kosova) je živjelo 4581 Goranaca. Prema procjenama Goranaca ima više od 60.000.
== Život i običaji Goranaca ==
Goranska naselja u Srbiji, kojih ima ukupno 19 su: [[Baćka]], [[Brod (Gora) | Brod]], [[vranista (Gora) | vranista]], Globočica, Gornja Rapča, [[Gornji Krstac]] , [[Dikance]], Donja Rapča, [[Donji Krstac]], [[Dragaš]], [[Zli Potok]], Kruševo, Kukuljani, Leštane, Ljubovište, Mlike, [[Orcusa | Orcusa]], [[ Radeša]] i [[Restelica]]. U Albaniji goranskih naselja ima 9: [[Borje (Gora) | Borje]], Zapod, Košarište, orgosta, Orešek, Orčik, Pakis, Crnolevo i Šištavec. U Makedoniji su 2 goranska naselja: [[Urvič (Bogovinje) | Urvič]] i [[Jelovjane]].
Goranci danas na Kosovu žive u selima: Backa, Brod, [[Dikance]], Globočica, Gornja Rapca, Kruševo, [[Kukaljane]], [[Lještane]], [[Ljubovište]], [[Mlike]], [[Orčuša]], Radeša, Restelica, [[Veliki Krstec]], [[Vranište]], [[Zli Potok]], [[Mali Krstec]], [[Donja Rapča]]. Ima ih također u devet sela sjeverne Albanije, uz granicu s Kosovom. Prema općinskim podatcima u području Dragaša i okoline ima ih 13.000 te oko 12.000 po drugim državama.
Goranci se u području Gore tradicionalno bave stočarstvom, točnije uzgojem ovaca, te nešto krupne stoke, što je kod njih aktivno i u današnje vrijeme. Tipična goranska hrana je ovčji sir, sličan parmezanu, ali mekši. Od poznatih specijaliteta imaju bureke, baklave i piće zvano [[boza]], načinjeno od brašna i šećera. Boza je bila osobito poznato u Srbiji gdje je god bilo i Goranaca. Goranci koji su odlazili na rad van svog matičnog područja općenito su otvarali slastičarnice i prodavali slastice. Lokalno stanovništvo često ih je iz neupućenosti nazivalo ‘Šiptarima’, no ako uđete s njima u razgovor, uvijek će reći za sebe da su 'Gorani’. Za svoj jezik oni kažu da je 'naš', goranski , nije ni srpski, ni makedonski.
U [[Albanija | Albaniji]] i [[Makedonija | Makedoniji]] nemaju pravo da se izjasne kao Goranci, dok na Kosmetu, privremene kosovske institucije samo deklarativno priznaju Gorane. Država [[Srbija]] Gorancima kako i zbog povijesne konotacije, zbog svoje višestoljetne posebnosti, kao i zbog etničkog, kulturnog, govornog i vjerskog identiteta, od 1991. daje mogućnost da se izjasne kao Goranci, onako kako sami sebe deklariraju i kako se osjećaju i onako kako ih i čuveni geograf [[Jovan Cvijić]] bilježi. Goranci u formalnom smislu u Srbiji sebe ne smatraju manjinom jer smatraju da su autohton narod i da nemaju drugu državu <ref> {{cite | Title = RTS - Goranci nemaju drugu Državu | language = {{hr icon}} | publisher = Rts.rs | date = 2011-02-27 | accessdate = 2012-09-12}} </ ref>. [[Srbi]], priznajući im sve osobenosti, Gorance smatraju dijelom svog nacionalnog bića, najviše zbog uvažavanja i povlastica koje im velikodušno daje [[Stefan Dušan | Car Dušan]] u srednjem vijeku, kao i povijesne uloge Goranaca. Godine 1991, osim prava na izjašnjavanje i statističko uvažavanje, Goranci formiraju [[Općina Gora | općinu Gora]] odlukom [[Narodna skupština Republike Srbije | Narodne Skupštine Srbije]], na mnogo manjoj površini nego što je nekada bio [[Gorski kotar] ] s administrativnim centrom u [[Dragaš | Dragašu]]. Velelepna zgrada Sreza, izgrađena u doba [[Kraljevina Jugoslavija | Kraljevine Jugoslavije]], postaje zgrada [[Općina Gora | općine Gora]]. [[Općina Gora]] osim političku ulogu učvršćivanja državnosti [[Srbija | Srbije]] u [[Metohija | Metohiji]], bila je satisfakcija za dotad oduzeta prava i odraz iskrenog poštovanja države prema Gorancima. Danas postoji općina [[Dragaš]], kao i od 1956. do 1990. god, koja obuhvaća osim [[Gora | Goru]] i oblast [[Opolje | Opolje]]. Uporedo sa sistematskim protjerivanjem goranskog stanovništva, u [[Gora | Gori]] je na dijelu bošnjakizacija <ref> [http://www.almanah.co.me/ Časopis Almanah 23-24.pdf] </ ref>. Pritisak na Gorance da se izjašnjavaju kao Bošnjaci, zapravo ne dolazi toliko od Bošnjaka i bošnjačkih intelektualaca, već od autohtonih Goranaca koji su nakon rata [[1999]]. godine navodno shvatili svoj pravi bošnjački identitet.
Po vjeri Goranci su muslimani-suniti i svako selo ima svoju džamiju, veoma su pobožni. Navodno je među njima bilo nekada derviša, a u selima [[Brod]], Radeša, Restelica i Zli Potok i 'tarikata', bratstvo sufija. Jedna od njihovih tekija ("Selim dedo tekija") i danas se nalazi u selu Restelica. Goranci su na islam prešli vjerojatno u XVII i XVIII stoljeću, za vrijeme Otomanskog carstva. Prema njima samima islam su primili od 'Halepovaca' (iz grada [[Halep]]a) prije nego su došli [[Turci]].<ref>[http://nasagora.piczo.com/gora?cr=6&linkvar=000044 Gora]</ref> Oni su, prema njima, stigli u selo Kruševo iz [[Sirija|Sirije]]. Kakvim su to poslom 'Halepovci' stigli u Goru, nije poznato. Uz Islam, Goranci su također sačuvali neke kršćanske blagdane. Svake godine na dan šestog svibnja, za svetog Đorđa, okuplja se uz slavlje, cijela zajednica Goranaca pokraj sela Globočice. Žene na glavama tradicionalno nose bijele marame. U ženskoj goranskoj nošnji postoji sličnost s nošnjom kod bugarskih muslimana [[Pomaci|Pomaka]], to su tradicionalne duge crne jakne, ukrašene zlatnim vezom. Žene su svjetle puti, lijepe i skladno građene.
== Položaj Goranaca - danas ==
Goranci su pod pritiskom da napuste školstvo na [[srpskom jezik | srpski jeziku]] i počnu se školuju na [[bošnjački jezik | bošnjačkom]] ili [[albanski jezik | albanskom]]. <ref Name="autogenerated2"> { {cite web | url = http://gig.rs/program.html | title = Program Građanske inicijative Goranaca | publisher = Gig.rs | date = | accessdate = 2012-09-12}} </ ref> Pritisci na Gorance ne prestaju i dolaze sa svih strana, te i [[Makedonija]] i [[Bugarska]], uviđajući sličnost prvenstveno u jeziku, a zatim koristeći sličnost Goranaca sa [[Torbeši | Torbeši]] i [[Pomaci | Pomacima]], u cilju ostvarenja nacionalnih interesa, daju Gorancima svoja državljanstva, ali ne uvažavajući ih kao Gorance, već samo ukoliko se izjasne kao [[Makedonci]], odnosno [[Bugari]]. <ref> {{cite web | url = http:/ / www.dw.de/dw/article/0,, 15963805,00. html | title = Makedonsko-bugarski spor oko Goranaca | publisher = Dw.de | date = 2012-05-20 | accessdate = 2012-09-12 }} </ ref>
Goranci su poseban narod priznat samo od strane Rebublike [[Srbija|Srbije]]. Goranci žive na tromeđi Makedonije, Albanije i Kosova. Ima ih oko 40000, trenutno u Gori živi između 6000-7000 Goranaca. I danas nastoje u očuvanju svog identiteta bez obzira što se trenutno vrši [[asimilacija]] <ref>[http://www.rastko.org.yu/cms/files/books/47360fa4c429b Poslednji popis]</ref>. Od [[1999]]. Goranci doživljavaju egzodus, zbog događanja na Kosovu bivaju proterani napuštaju svoju grudu zbog političkih, oružanih i ekonomskih razloga. Utočište traže u zapadno-europskim zemljama, Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini. Za vrijeme rata i poslije rata ni krivi ni dužni stradavaju ljudi u svojim domovima, oduzima im se imovina (lokali), kako u Dragašu tako i po cijelom [[Kosovo|Kosovu]]. Goranci na Kosovu često su diskriminirani pa ih trenutno nitko i ne spominje, do posla jako teško dolaze, obično su to najlošije plaćeni poslovi. UN zaokupljeni odnosima [[Srbi|Srba]] i [[Albanci|Albanaca]] zapostavljaju ih kao i sve vlasti do sada. Goranci su, kako oni kažu, ipak ponosan narod i nitko neće uspjeti asimilirati ih. Održava ih tradicija i volja koja postoji za Gorom. Za njih, kako kažu 'Mnoge su se vlasti mijenjale ali Goranci su uvijek ostajali Goranci.'
[[Slaveni]] u Gori su [[kršćanstvo | hrišćanizovani]] oko [[870]]. godine za vrijeme [[Bizantsko carstvo | bizantskog carstva]], nakon pokrštavanja [[Srbi | Srba]] i [[Bugari | Bugara]]. Danas, u većini goranskih sela nalaze se razvaline pravoslavnih crkava pod upravom [[Srpske pravoslavna crkva | Srpska pravoslavne crkve]]. Osim jezika, Goranci su spremili i mnoge [[Slaveni | slovenske]] običaje. Gorani pišu [[ćirilica | ćirilicom]], au Albaniji i albanskom latinicom. Vjeruje se da je prva džamija sagrađena [[688]]. godine po muslimanskom kalendaru, odnosno [[1289]]. godine po gregorijanskom kalendaru, u mliko, kako piše na spomen ploči na džamiji u tom selu. <ref> {{cite | Title = Najstarija džamija na balkanu | publisher = Dzematrahic.ba | date = | accessdate = 2012-09-12}} </ ref> Ipak, pravoslavni Gorani, [[islam]] su počeli primati kasno, nakon dolaska Turaka, tek u [[16. vijek]] u, a početkom [[18. vijek]] a, najviše poslije srpska seoba pod [[patrijarh | patrijarsima]], kada su u masama postajali muslimani. Prelazaka u islam je bilo i krajem [[18. stoljeće | 18]]. i početkom [[19. vijek]] a. Spomenuta džamija u mliko je obnovljena 1238. hidžretske godine, odnosno [[1822]]. godine.
Posljednja kršćanska obitelj izumrla je u goranskom selu Brod [[1855]]. godine. <ref> {{cite web | url = http://www.slobodanjovanovic.org | title = Article Zejneli Zejnelija Gora i Goranci - Čiji su | publisher = Slobodanjovanovic.org | date = | accessdate = 2012-09-12}} </ ref>. Gorani su sve do pred kraj [[19. vijek]] a zimovali sa stokom u primorju [[Jadransko more | Jadranskog]] i [[Egejsko more | Egejskog]] mora, zatim u Trakiji i Anadoliji.
{{Izvori}}
* [[ Kategorija:Južni Slaveni]] ▼Mada su prihvatili islam, nisu se albanizovali, tako da su veoma stradali od susjednih [[Albanci | Albanaca]], Ljumana. Ljumani su od [[1878]]. godine učestali sa pljačkanjem stoke Gorana sa ljetovališta na [[Šara | Šari]]. Zbog ovih nasilja, Gorani su sve do oslobođenja išli na rad, čak iu [[Austrija | Austriju]], [[Rumunjska | Rumunjsku]] i [[Mala Azija | Malu Aziju]]. Ni do [[1927]]. godine nisu prestali upadi albanskih pljačkaša iz Ljume preko granice.
[[Kategorija: Etničke grupe SrbijeKosova]] ▼[[Kategorija: Etničke Gorancigrupe |Albanije]] ▼
<!-- interwiki -->
Zabluda je da Goranci nemaju jasno izgrađen identitet, kako se želi predstaviti od asimilitora ove zajednice. Radi se o kompaktnoj, specifičnoj zajednici koje je oformljena postupno, dugotrajnim antropogeografska-etnološkim procesom, čiju o snovu čini srednjovjekovna pravoslavna srpsko-slovenska populacija, u simbiozi sa srodnim i drugim etnokulturne starobalkanskim slojevima i orijentalnim utjecajima, koji sa tradicionalnom kulturom i islamizacijom predstavljaju glavne komponente njene etnogeneze. <ref name="autogenerated1918"/> Osim slovenskih etnokulturalnih elemenata, vidljivi su vlaški, juručki i Cincarski elementi i nadasve izgrađeni sasvim posebni goranski enticitet, koji je danas i te kako autentičan i prepoznatljiv. Nikada se nisu nacionalno odvajali od Srbije, bez obzira na posebnost koju im država Srbija još od [[Stefan Dušan | Cara Dušana]] jamči u srednjem vijeku, zatim kralj [[Petar I Karađorđević | Petar I Oslobodilac]] i drugi.
Nakon oslobođenja [[1945]]. godine, iako su se borili na strani [[Partizani | Partizana]], komunisti im postepeno oduzimaju sve. Prvo srez Gorski, zatim općine, trgovačko poduzeće'' Gora'' menjaj ime u'' Šar-proizvod'', a godine [[1956]]. <ref> {{Cite web | url = http://www.politika .rs / rubrike / Srbija / Gora-i-Goranci.lt.html | title = Gora i Goranci - Zejnel Zejneli | publisher = Politika.rs | date = 2008-02-21 | accessdate = 2012-09-12}} < / ref> nasilno im mijenjaju i prezimena odlukom izvršnog odbora Autonomne Kosovsko-Metohijske Oblasti od 25. rujna [[1946]]. godine. Istaknuti prvoborci bivaju skrajnuti iz političko-društvenog djelovanja, formira se neprirodna [[općina Dragaš]] s većinskim albanskim življem. [[Albanci]] se glorificiraju, a Goranci ponižavaju. Međutim, iako je politički sustav u Gori postavljen na njihovu štetu, Goranci cijeneći mir i slobudu na rad, kao izrazito miroljubiva i radna zajednica, s jakim osjećajem za državu, veličaju [[SFR Jugoslavija | Jugoslaviju]] i [[Josip Broz Tito | Tita]], a svoje etničko poniženje opraštaju i kao da zaboravljaju.
Krajem osamdestih i početkom devedesetih, [[Socijalistička Republika Srbija]] im vraća im sva oduzeta prava od etničkih pa do općine. Na tisuće Goranaca je vratilo svoja prezmena, a zakonom [[Narodna skupština Republike Srbije | Skupštine Republike Srbije]] 26.07. [[1990]]. <ref Name="autogenerated2"/> godine konstituirana je [[općina Gora]], sa devetnaest sela, koja su naseljena Gorancima, sa sjedištem u [[Dragaš | Dragašu]]. Dražava dozvoljava da se na popisu popisu [[1991]]. godine i izjašnjavaju kako žele. Po inerciji bez ikakvog pritiska, prvi put se izjašnjavaju onako kako zaista stoljećima sami sebe nazivaju.
Ovaj'' zlatan'' period [[Gora | Gore]], iako praćen sankcijama, građanskim ratom u državi, nakon osam i pol godina prekidaju [[NATO]] i [[OVK]].
== Egzodus ==
Do [[NATO]] agresije na [[SR Jugoslavija | SR Jugoslaviju]], 24.03.1999.godine, u [[Gora | Gori]] je živjelo oko 18.000 Goranaca. U [[Srbija | Srbiji]] i bivšim jugoslavenskim republikama nalazi oko 40.000 Goranaca, a značajan broj Goranaca živi i radi u zemljama [[Europska unija | Europske unije]] iu drugim zemljama. Prema procjenama ukupan broj Goranaca, u [[Gora | Gori]], u [[Srbija | Srbiji]] iu rasejanju iznosi oko 60.000. <ref Name="autogenerated2"/>
Poslije završetka [[NATO]] agresije, povlačenjem [[Vojska Jugoslavije | Vojske Jugoslavije]] i pripadnika [[MUP]] [[Republika Srbija | Republike Srbije]], i povratkom tzv. [[Oslobodilačka vojska Kosova | Oslobodilačke vojske Kosova]], desio se [[egzodus]]. Ljudi su u početku tjerani i iz kuća, ubijani po noći. Bacane su bombe na goranske radnje, kidnapovani su ljudi i obijana stanovi. Patrole [[OVK]] su obilazile sela i zahtijevale, navodno predaju oružja i napuštanje Gore. Zbog terora albanskih separatista, zbog nepostojanja osobne i imovinske sigurnosti, sigurnost ljudi, zbog ne postojanja uvjeta za opstanak i ostanak, iselilo se oko 10.000 Goranaca u [[Srbija | Srbiju]], [[Crna Gora | Crnu Goru]], [[ Bosna i Hercegovina | Bosnu i Hercegovinu]], [[Makedonija | Makedoniju]], [[Hrvatska | Hrvatsku]] iu zemlje [[Europska unija | Europske unije]]. Manji dio Goranaca oko 8.000, ostalo je živjeti u [[Gora | Gori]]. <ref Name="autogenerated2"/>
U Gori je, nakon ustanovljavanja Međunarodne misije [[UNMIK]] i Vojne misije [[KFOR]], pojačan pritisak albanskih separatista na Gorance. Desila su se 23 ubojstva Goranaca, čiji izvršitelji nikada nisu otkriveni. Zapaljen je jedan broj goranskih kuća. Uzurpirani gotovo svi stanovi Goranaca koji se nalaze u [[Dragaš | Dragašu]]. Postala su vrlo učestala fizička maltretiranja i premlaćivanja Goranaca. Većina zaposlenih Goranaca su nezakonito otjerani sa svojih radnih mjesta na kojima su radili. <ref Name="autogenerated2"/>
Danas, smišljeno, uz potporu nekolicine Goranaca koji se izjašnjavaju kao [[Bošnjaci]], Goranci se ponovo satanizuju i opstruiraju na svim razinama. [[Općina Gora]] ne postoji, već je 1999. ponovno uspostavljena [[općina Dragaš]], po starom modelu.
== Praznici ==
=== Bajram ===
Goranci kao i drugi [[muslimani]] praznuju [[Ramazanski bajram | Ramazanski]] i [[Kurban-bajram]]. Bajram se čestita na goranskom govoru'''' 'Često vi Bajram''''' starijima, odnosno'''' 'Često ti Bajram''''' među jednakima po godinama. A odgovara se'''' 'I tebe često ti Bajram''''' ili'''' 'I vam da vi često!''''' Ašure je također blagdan, koji se obilježavao u [[Gora | Gori ]], naročito kod nekih porodica u [[Brod (Gora) | Brodu]]. Tu su i drugi muslimanski blagdani kada se dijeli alva za duše umrlih.
=== Djuren ===
Specifično je za Gorance da nisu postiđeni svog porijekla, niti opovrgavaju svoje srpsko-slovenske korijene, kao ni druge etno-kulturološke elemente drugih naroda, prije svega [[Cincari | Cincara]], [[Vlasi | Vlaha]] i [[Juruci | Juruka]]. Osim što u svakodnevnom govoru, koriste kao odrednice praznike poput [[Đurđevdan]], [[Mitrovdan]], [[Vidovdan]], Nouruz (Sultanevres kako ga sami nazivaju što pada na Dan proljeća), [[Božić]] i druge praznike, Goranci stoljećima praznuju [[Đurđevdan]], odnosno djuren. Praznik počinje 5. svibnja danom koji se zove Potke. Sutradan, 6. svibnja na [[Đurđevdan]] je glavno okupljanje uz tupane i svirle na lokalitetu Vlaška u ataru sela [[vranista (Gora) | vranista]], a atmosfera zajedništva i općeg veselja nastavlja se i narednih dana.
=== Dan proljeća ===
Dan proljeća, ili u tradiciji kao prvi dan izlaska iz zime, obilježava se grupnim šetnjama omladine po obližnjim cestama. Običaj je da se tog dana izađe iz sela. U svim selima je primjetan ovaj običaj i danas. Smatra se da blagdan ima porijeklo od iranske Nove godine - Nouruz; ili da je slovenskog porijekla, a da je samo kasnije zbog poklapanja praznika, a pod utjecajem [[Turska | Turske]] ušao u svakodnevni izgovor kao Sultanevres. Inače slično slavljenje blagdana izlazaka iz zime je karakteristično za skoro sve narode od [[Balkan | Balkana]] do iranske visoravni.
=== Babin den ===
U [[Dikance | dikance]] do osamdesetih godina prolšlog stoljeća postojao je običaj da mladići na'' Babin dan'', koji pada oko [[Bogojavljanje | Bogojavljanja]]'' tjeraju'' lutku zvanu'' Gudja'', obično od tekuna, odnosno šapurike (ostatak od okrnjenog klipa kukuruza), koja perosnifikuje'' Babu'', tj.. ćudljivu narav. Iz središta sela je štapovima gone do rijeke (tj.'' Lijeve rijeke''). Kada stignu do rijeke, bacaju za'' Babom'' napola izlomljene štapove, uz povike'' Zima da ne se vrati''.
=== Božić ===
U [[Brod (Gora) | Brodu]] se do rata 1999. obležavao i [[Božić]], bez jasnih vjerskih elemenata.
=== Četvrtak - neradni predvečerje ===
Ranije, četvrtog dana u tjednu, negdje prije zalaska sunca svi poslovi su stajali u [[Gora | Gori]]. Kući se ništa nije radilo sve do izlaska sunca sljedećeg jutra. Žene su ostavljale svoja pređa, tkalje su prestajale da tkaju. Ovaj dan je bio idealan za poselo. Osim ovog predvečerja, neradan dan, kao kod svih drugih naroda u goranskom etnosu ne postoji. U [[Gora | Gori]] je duboko ukorijenjeno shvaćanje da su praznici izgovor za neradnike da ne rade. Ne zbog nepoštovanja praznika, već zbog poštovanja posla često goranci rade i na dan svojih svetkovina.
Goranci četvrtak nazivaju još i Dobar dan (na goranskom govoru Ubav den) i smatraju ga danom kada treba započeti određeni posao, dobar dan za putovanja, i za druge početke.
== Znameniti Goranci ==
Među znamenitim Gorancima prvo mjesto svakako pripada [[FK Partizan | partizanovom]] igraču i beku [[Jugoslavija | Jugoslavije]] [[Fahrudin Jusufi | Fahrudinu Jusufi]]. Kratko je bio i trener [[NK]], od 1. srpanj 1987. do 12. rujna 1988. Danas, donekle, njegov nasljednik je [[Miralem Sulejmani]]. Novinar, diplomata, pisac Zejnel Zejneli je istaknuti goranski intelektualac. Među pjesnicima je najistaknutiji Hamid Isljami <ref> {{cite web | url = http://www.vila-goranka.de/?p=2463 | title = Mali narodi trebaju velike pjesnike - Sajt Vila Goranka | publisher = Vila-goranka . de | date = 1999-02-22 | accessdate = 2012-09-12}} </ ref> i drugi. Možda manje poznati široj javnosti, ali znameniti su: dr. Šukri Hodža, dr. Halit Haliti, dr. Seljatin Kajkuš, dr. Arif Bajmak, dr. Harun Hasani, dr. Nuridin Šola, dr. Listija Destani, dr. Nehru Destani, dr. Skender Destani, dr. Hana Hasani, dr. Merima, pulmolog, dr. Hajrija Kurdali-Ahmeti, infektolog, dr. Halim Toro, pedijatar, dr. Šuća Zurapi-Ameti, pedijatar ... Čuven je profesor dr. Pajazit Pomak (predavač i autor još uvijek neprevaziđene knjige "Politička ekonomija"). Zatim, poznati su i dr. matematičkih znanosti Alija Mandak i dr. Ibro Vait, kao i profesor na [[Sveučilište u Prištini (srpske) | Sveučilištu u Prištini]] dr. Jusuf Baliboga. <ref Name="autogenerated1"/> Među znamenitim Gorancima su mnogi vojni i policijski časnici i drugi državni službenici.
== Ostale specifičnosti ==
=== Ajret ===
Dio goranske kulture su mnogobrojne česme na svakom lokalnom putu. Česme prave, obično u sjećanje na umrle, ali i kao poklon zajednici.
== Literatura ==
# Narodna enciklopedija, St.. Stanojević, Zagreb, 1925. - 1929. st.. 32
# Goranske narodne pjesme, Harun Hasani, Priština, 1987.
# Stara Serbiâ i Albaniâ, Ivan S. Âstrebov, putevye zapiski, Beograd, 1904.
# Gora i Opolje - Antropogeografska proučavanja, Milisav Lutovac, Beograd, 1955.
# Podaci za povijest srpskog crkve, Ivan S. Âstrebov, Beograd, 1879.
# Goranski narodni pesni, Nazif Doklje, Skoplje, 2000.
# Antropogeografska i etnografski spisi, knjiga 4, Jovan Cvijić 0,1987, Beograd
== Reference ==
{{navodi}}
== Vidi još ==
* [[Slaveni]]
* [[Torbeši]]
* [[Torlaci]]
* [[Sopi]]
* [[Pomaci]]
* [[Muslimani (narod)]]
* [[Bošnjaci]]
* [[Srbi]]
{{Commonscat | Gorani people}}
▲[[Kategorija: Goranci |]]
▲[[Kategorija: Etničke grupe Srbije]]
[[bg:Горани]]
|
