izvorno_ime = Российская Федерация<br>(Rossijskaja Federacija)|
ime_genitiv = Rusije |
eng_ime = Russia |
zastava = Flag of Russia.svg |
grb = Russia coa.png |
službeni_jezik = [[ruski jezik|ruski]] (u autonomnim jedinicama ravnopravni su jezici nacionalnosti) |
glavni_grad = [[Moskva]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici|
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Vladimir Putin]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Mihail Fradkov]] |
površina_poredak = 1 |
površina = 17.075.200 |
vode = 0,5 |
stanovništvo_poredak = 7 |
stanovništvo = 144.526.378 |
godina_popisa = 2003 |
gustoća_stanovništva = 9 |
neovisnost = [[12. lipnja]] [[1990]]. |
valuta = [[ruska rublja]] |
stoti_dio_valute = 100 kopjejki |
vremenska_zona = +2 do +12 |
himna = [[Himna Ruske Federacije]] |
internetski_nastavak = .ru |
pozivni_broj = 7 |
komentar = |
moto =
}}
'''Ruska Federacija''' ili '''Rusija''' je država na istoku [[Europa|Europe]] i sjeveru [[Azija|Azije]]. Površinom je najveća država na svijetu (oko 11,5% [[Zemlja|zemaljskog]] kopna), ali je većina državnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima sedmo mjesto (poslije [[Kina|Kine]], [[Indija|Indije]], [[SAD]]-a, [[Indonezija|Indonezije]], [[Brazil|Brazila]] i [[Pakistan|Pakistana]]). Glavni grad je [[Moskva]].
Rusija je najveća od neovisnih država nastalih raspadom [[SSSR|Sovjetskog Saveza]].
==Povijest==
''Glavni članak: [[Povijest Rusije]]''
Područja na kojima su živjeli istočni [[Slaveni]] prvi su u jedinstvenu državu ujedinili Varjazi, vjerojatno doseljenici iz Skandinavije. Prvi zabilježeni varjaški vladar bio je Rurik, okrunjen oko 860., a njegovi su nasljednici prenijeli prijestolje iz [[Novgorod|Novgoroda]] na sjeveru današnje Rusije u [[Kijev]], danas glavni grad [[Ukrajina|Ukrajine]].
Kijevska Rusija bila je jedna od najvećih država tadašnje Europe s gospodarstvom utemeljenim na trgovini među [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Bizant|Bizantom]]. Odlučujućim za kasniju povijest istočnih Slavena pokazalo se prihvaćanje [[Pravoslavlje|Pravoslavlja]] kao državne religije [[988]]. u doba velikog kneza [[Vladimira]], koje je za posljedicu imalo snažnu vezu crkve i države i izolaciju od katoličkog, a kasnije i protestantskog ostatka Europe.
===Stvaranje carstva===
[[Slika:Rusija1815.jpg|1000px|right|thumb|500px|Širenje Rusije u 19. stoljeću prema istoku, od Sibira do Aljaske]]
Invazija [[Mongoli|Mongola]] u 12. stoljeću dovela je do raspada već oslabljene Kijevske Rusije na veći broj neovisnih kneževstava, među kojima se u 14. stoljeću počinje isticati [[Moskovsko kneževstvo]]. Moskva je, oslanjanjući se na svoje dobre odnose s tatarskim osvajačima, započela širenje na okolna područja. Ekspanzija je ubrzana pod velikim kneževima [[Ivan III ruski|Ivanom III.]] ([[1462]]. - [[1505]].) koji je udvostručio državni teritorij na račun susjednih država i oslobodio Moskvu od Tatara, i [[Ivan Grozni|Ivanom IV. Groznim]] ([[1547]]. - [[1584]].), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za cara.
Država je nakon smrti Ivana Groznog potonula u borbu za njegovo naslijeđe koja je trajala sve do [[1613]]. kada na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je doživjela preporod za vladanja [[Petar Veliki|Petra I. Velikog]] ([[1682]]. - [[1725]].). koji je u mladosti putovao po Zapadnoj Europi i odlučio reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene doživjela je državna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve postao novoosnovani [[Sankt Peterburg]] ([[1703]].) na ušću rijeke [[Neva|Neve]] u [[Finski zaljev]].
U sljedeća dva stoljeća Rusija je nizom ratova proširila svoj teritorij kolonizirajući, za razliku od zapadnoeuropskih država, susjedna područja. Na zapadu je zauzela [[Finska|Finsku]], baltičke zemlje, [[Poljska|Poljsku]], [[Bjelorusija|Bjelorusiju]] i najveći dio Ukrajine. Na jugu je svoje područje proširila na [[Zakavkazje]] do sjeverne [[Armenija|Armenije]], te na najveći dio srednje Azije. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do sjevernoameričke [[Aljaska|Aljaske]], koja je [[1867]]. prodana SAD-u. Osobito je širenju državnog teritorija pridonijela [[Katarina II. Velika]] ([[1762]]. - [[1796]].) vještim kombiniranjem diplomacije i ratovanja.
Devetnaesto stoljeće obilježeno je i sve jačim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim izljevima političkog nasilja (pobuna [[Dekabristi|dekabrista]] [[1825]]., atentat na cara [[Aleksandar II|Aleksandra II]]. [[1881]].) praćenim valovima državne represije. Nakon revolucije [[1905]]. Rusija je dobila predstavničko tijelo, [[Duma|Dumu]], što je donekle ublažilo političke tenzije. Poslijednj car bio je [[Nikola II.]] koji je svrgnut od strane [[boljševiki|boljševika]].
===Sovjetska Rusija===
Loše stanje na bojištu u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]], prijeteći kolaps gospodarstva i pad popularnosti prisilili su cara [[Nikolaj II|Nikolaja II]]. na abdikaciju i u veljači [[1917]]. Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra Kerenskog nisu se uspjele učvrstiti na vlasti pa je 25. listopada 1917. državnim udarom vlast preuzela stranka [[boljševici|boljševika]] - komunista predvođena Vladimirom Iljičem [[Lenjin|Lenjinom]] ([[Oktobarska revolucija]]). Uslijedio je četverogodišnji građanski rat u kojem su boljševici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je [[1918]]. ponovo postala glavni grad, a [[1922]]. sovjetska Rusija postala je Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR). Istaknut u ovo doba bio je i [[Lav Trocki]]
Nakon Lenjinove smrti [[1924]]. vlast je postupno preuzeo Josif [[Staljin]] (vladao je do [[1953]].) koji je pokrenuo ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. U drugoj polovici tridesetih godina započeo je i velike čistke u vodstvu komunističke partije, vojske i države u kojima su mnogi u montiranim procesima osuđeni na smrt ili dugogodišnju robiju.
U [[Drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] Sovjetski savez je dao najveći doprinos pobjedi saveznika s više od 20 milijuna poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Nakon rata zaoštrio se sukob s vodećom zapadnom demokracijom, [[SAD]]-om - [[Hladni rat]]. Rastući utjecaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput osvajanja svemira i nuklearnog naoružanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetskog gospodarstva i rastuće društvene tenzije. Godine [[1991]]. komunistički sustav je propao, a SSSR se raspao na 15 država, među kojima je najveća i najznačajnija upravo Rusija.
===Nakon raspada SSSR-a===
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno [[1998]]. krenula putem gospodarskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte - glavnog ruskog izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] čiji je mandat bio obilježena liberalizmom i porastom kriminala, osobito za vrijeme privatizacije, zamijenio je 1999. [[Vladimir Putin]] kojeg ruski građani i inozemni promatrači smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika.
Od [[1994]]. traje gerilski sukob [[Čečenija|čečenskih]] pobunjenika koji se bore za neovisnost republike i oružanih snaga Ruske Federacije. Veći broj terorističkih napada u Čečeniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremističkim frakcijama gerilaca. Najteži napad zbio se [[2004.]] - [[talačka kriza u Beslanu]].
==Državno uređenje==
Rusija je federativna republika s polupredsjedničkim sustavom vlasti. Zakonodavnu vlast ima dvodomna Federalna skupština. Zastupnike gornjeg doma, Savjeta federacije, imenuju federalni subjekti (republike, oblasti, krajevi i dr.), a zastupnici donjeg doma, [[Duma|Dume]], biraju se u izravnim izborima na mandat od četiri godine mješavinom proporcionalnog i većinskog sustava.
Izvršnu vlast dijele [[Predsjednik Rusije|predsjednik]] i vlada na čelu s premijerom. Predsjednik republike bira se direktnim izborima dvokružnim sustavom na četiri godine, a može na položaju provesti najviše dva mandata. Predsjednik predlaže Dumi sastav vlade kojeg ona potvrđuje natpolovičnom većinom. Ako Duma tri puta odbije potvrditi vladu, predsjednik je može raspustiti i sazvati nove izbore. Predsjednik ima i brojne druge ovlasti u području imenovanja, često je inicijator zakonodavstva i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga.
===Federalna struktura===
Federalna struktura Rusije je složena i obuhvaća 89 ''federalnih subjekata'' s različitim razinama autonomije. Najveću autonomiju ima 21 autonomna republika (to su npr. [[Čečenija]], [[Tatarstan]] ili najveća [[Saha]] ([[Jakutija]])). Osim njih, postoji i 10 autonomnih okruga i 1 autonomna oblast. Većina ovih autonomnih jedinica osnovana je za vrijeme komunizma u skladu s tadašnjom politikom o nacionalnostima koja je svakoj većoj nacionalnosti davala pravo na domicilni teritorij.
Ostatak državnog teritorija podijeljen je na upravne jedinice koje imaju manje formalne autonomije. To su 49 oblasti, 6 krajeva i 2 federalna grada (Moskva i Sankt Peterburg).
[[Slika:Rus_fed_dist.png|right|400px]]Godine 2000. ustanovljena je nova razina upravne podjele - 7 saveznih okruga od kojih svaki obuhvaća više federalnih subjekata. Vode ih izaslanici koje imenuje federalni predsjednik. To su:
#[[Središnji savezni okrug]]
#[[Južni savezni okrug]]
#[[Sjeverozapadni savezni okrug]]
#[[Dalekoistočni savezni okrug]]
#[[Sibirski savezni okrug]]
#[[Uralski savezni okrug]]
#[[Privolški savezni okrug]]
==Zemljopis==
Rusija se obično dijeli na zapadni europski (oko 3,5 mil. km²) i istočni azijski dio - [[Sibir]] (13,5 mil. km²). Prirodnu granicu ovih dvaju dijelova čini gorje [[Ural (gorje)|Ural]] koje se prostire u smjeru sjever - jug u duljini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s [[Kazahstan]]om.
===Europska Rusija===
Najveći dio europskog dijela Rusije zauzima Istočnoeuropska ravnica, s nizinskim reljefom koji samo ponegdje prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privolžje uz srednji tok Volge) čiji vrhovi ne prelaze 200 - 400 m. Kroz ovu nizinu protječe [[Volga]] (3688 km), gospodarski i kulturalno najvažnija ruska rijeka. Prevladava kontinentalna [[klima]] koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u mediteransku. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogorične [[šuma|šume]], miješane šume, prijelazne šumsko-stepske zone, te [[stepa]] pokrivena plodnom [[crnica|crnicom]] (černozemom). Uz obale [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]] zbog jakog isparavanja prisutna je i polupustinja.
Na krajnjem jugu europske Rusije granicu s [[Gruzija|Gruzijom]] i [[Azerbejdžan|Azerbejdžanom]] čini gorje [[Kavkaz]] s najvišom točkom Rusije, Elbrusom (5633 m).
===Sibir===
Na zapadu Sibira prostire se golema Zapadnosibirska ravnica kroz koju protječe najduža ruska rijeka [[Ob|Ob']] (s Irtišem 5568 km, 5. na svijetu). Između rijeke [[Jenisej]] na zapadu [[Lena|Lene]] na istoku nalazi se Srednjesibirska visoravan s vrhovima do 1700 m. Srednjejakutska ravnica kroz koju protječe Lena dijeli ovu visoravan od planinskih lanaca istočnog Sibira.
Na jugu i istoku Sibira do obala [[Tihi ocean|Tihog oceana]] prevladava planinski reljef s lancima čiji su vrhovi uglavnom iznad 2000 m (Beluha u Altajskom lancu - 4506 m, Ključevska Sopka na Kamčatki - 4750 m). Ovdje se nalazi i najveće i najdublje rusko jezero - [[Bajkalsko jezero|Bajkalsko]] (31.500 km², dubina 1637 m, najdublje na svijetu).
Klima većeg dijela Sibira je vrlo oštra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na većim nadmorskim visinima u planinsku. Prevladavaju guste crnogorične šume - tajge, sa zonama oskudne vegetacije - tundrama - i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima monsunsku klimu.
===Granice Rusije===
[[Slika:rusija-karta-hrv.png|right]]
Na zapadu Rusija graniči s (od sjevera prema jugu):
* [[Norveška|Norveškom]]
* [[Finska|Finskom]]
* [[Estonija|Estonijom]]
* [[Latvija|Latvijom]]
* [[Bjelorusija|Bjelorusijom]]
* [[Ukrajina|Ukrajinom]]
Ruska enklava [[Kalinjingrad]] graniči i s [[Litva|Litvom]] i [[Poljska|Poljskom]].
Na jugu graniči s (od zapada prema istoku):
* [[Gruzija|Gruzijom]]
* [[Azerbejdžan|Azerbejdžanom]]
* [[Kazahstan|Kazahstanom]]
* [[Kina|Kinom]]
* [[Mongolija|Mongolijom]]
* [[Sjeverna Koreja|Sj. Korejom]]
* [[Japan|Japanom]] (morska granica)
Na istoku graniči sa [[SAD]]-om (morska granica).
==Gospodarstvo==
Petnaest godina nakon propasti komunizma rusko gospodarstvo se približilo gospodarstvima srednje razvijenih zemalja slobodnog tržišta. Danas ono ima visoku stopu rasta [[BDP]]-a (u 2004. 7,1% godišnje) i relativno visoku [[inflacija|inflaciju]] (oko 11,7%). Ipak, i danas su u Rusiji uočljivi ostaci starog, komunističkog sustava.
Na današnju sliku gospodarstva je utjecala i brza [[privatizacija]] nekih unosnijih državnih poduzeća početkom devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadašnjom političkom elitom (''oligarsi''). U posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odreći se kontrole nad svojim tvrtkama, a neki su i zatvoreni ili su emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim gospodarskim krajolikom, a država najavljuje mjere za poticanje malog i srednjeg poduzetništva.
Danas se rusko gospodarstvo uglavnom temelji na dvama stupovima: izvozu energenata ([[nafta|nafte]] i [[zemni plin|zemnog plina]]) i sirovina te rastućoj domaćoj potrošnji. Tradicionalna sovjetska [[metalurgija]] i s njom povezana proizvodnja strojeva, automobila i zrakoplova preživljavaju zahvaljujući visokim carinama koje sprječavaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge tvornice preorijentirale su se na suradnju sa zapadnim kompanijama i licenčnu proizvodnju stranih proizvoda (''inomarke'').
Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteže u razvoju pojedinih regija. Najviše stranih investicija i najbrži gospodarski rast imaju Moskva i Peterburg. Razlike u prosječnom dohotku stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.
==Kultura==
Rusija je dala istaknute predstavnike na gotovo svim poljima [[umjetnost]]i i [[znanost]]i. Među najpoznatijima su:
Prema popisu stanovništva iz 2002. najbrojniji su [[Rusi]] (79,8%), slijede [[Tatari]] (3,8%), [[Ukrajinci]] (2,0%), [[Baškiri]] (1,2%) [[Čuvaši]] (1,1%) i [[Čečeni]] (0,9%). Još 17 etničkih grupa ima više od 400 tisuća pripadnika. [[Ruski jezik]] je izrazito dominantan, i njime se služi 98% stanovništva.
Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovništva. Samo je manji dio populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: [[Ruska pravoslavna crkva]] kojoj pripada slavensko stanovništvo, te [[Islam|islamska zajednica]] kojoj pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari, Baškiri i dr.) i većina naroda sjevernog Kavkaza (Čečeni, Inguši i dr.).
Gradskog stanovništva ima 72,4%, seoskog 27,6%. Dobni sastav je slijedeći: 0-19 25,2%, 20-59 56,3%, 60 i više 18,5%.
== Promet ==
''Glavni članak: [[Promet Rusije]]
Velike udaljenosti i često surovi klimatski uvjeti uvelike su utjecali su na razvoj prometne infrastrukture u Rusiji. U prijevozu roba, a i putnika još uvijek dominantnu ulogu ima [[željeznica]]. Željeznička mreža ima 87.000 km pruga u javnoj upotrebi i 63.000 km industrijskih pruga. Udio željeznice u ukupnom prijevozu robe je 83,2%, a putnika 40,9%. U Rusiji se nalazi i najduža svjetska željeznička pruga, 9.289 km duga [[Transsibirska željeznica]] koja povezuje Moskvu i [[Vladivostok]] na [[Tihi ocean|Tihom oceanu]].
Iako je cestovna infrastruktura u prilično lošem stanju, bez suvremenih autocesta, [[cestovni prijevoz]] je u usponu. [[Automobil]] je danas u Rusiji sve manje statusni simbol, osobito u velikim gradovima što dovodi do velikih gužvi i jedne od najvećih stopa smrtnosti u cestovnim prometnim nesrećama u Europi.
[[Zračni prijevoz]] je u stalnom porastu pa ima dominantnu ulogu u putničkom prijevozu na relacijama većim od 1500 km. Najveće zrakoplovne tvrtke su [[Aeroflot]] (5,8 mil. putnika u 2003.) koji održava i redovitu zračnu liniju Moskva - [[Zagreb]], a leti s moskovskog aerodroma [[Šeremetjevo]], zatim Sibir ([[Novosibirsk]] i moskovsko Domodjedovo, 3,4 mil.), Pulkovo ([[Sankt Peterburg]]) i KrasAir ([[Krasnojarsk]]).
==Vanjske poveznice==
*[http://www.croatia.mid.ru/cro.html Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj] (na hrvatskom)
*[http://www.gov.ru/ Gov.ru] - Službeni Vladin portal (na ruskom)
*[http://www.kremlin.ru/eng/ Kremlin] - Službeni predsjednički site (na engleskom)
*[http://perepis2002.ru/ct/html/TOM_01_03.htm Ruski popis ] Ozemlje, broj rajona, naselja po subjektima Ruske Federacije
