Grčka mitologija: razlika između inačica

[[Slika:Olympians.jpg|thumb|[[Monsiau]]: [[Olimp|Olymp]]ski bogovi]]

'''Grčka mythologijamitologija''' sastoji se od legendi ([[mit|myth]]ova) o [[bog]]ovima i [[heroj]]ima, a korienkorijen joj je u vierovanjuvjerovanju [[stara Grčka|starih Grka]]. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili bezsmrtnibesmrtni, više-manje neranjivi terte sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svietlostisvjetlosti, a živieliživjeli su na [[Olimp|Olymp]]u. Ova izviešćaizvješća su prvobitno širena usmenom piesničkompjesničkom traditijomtradicijom; danas grčki mythovimitovi su poznati prije svega iz [[Starogrčka književnost|starogrčke književnosti]].

[[Slika:Moreau,_Gustave_-_Hésiode_et_la_Muse_-_1891.jpg|thumb|[[Gustave Moreau]]: [[Heziod|Hesiod]] i [[Muza|Musa]]]]

Osim navedenih pisaca, izvor su bila i dieladjela drugih [[tragedija|tragičara]], [[poezija|piesnikapjesnika]], [[filozofija|philosophafilozofa]] i [[književnost|pisaca]].

* [[Homer]]: ''[[Ilijada|Iliada]]'' i ''[[Odiseja|Odyssea]]''

Osim dvaju najpoznatijih antičkih epova, postojali su i drugi epski cyclusiciklusi i manji epovi iz kojih se može doznati više o grčkoj mythologijimitologiji. Osim epova, u to ulaze i piesmepjesme te druge lyrskelirske vrste poput [[Homerske himne|Homerskih hymnihimni]]. U ''IliadiIlijadi'' Homer govori o [[Trojanski rat|Trojanskome ratu]] i brojnim grčkim junacima, ali i o [[olimp|olympi]]skim bogovima. U ''OdyssejiOdiseji'' je težište na junaku [[Odisej|Odysseus]]u, ali se pojavljuju i bogovi, ali još više razna mythološkamitološka bića koja su dodatan začin u grčkoj mythologijimitologiji. [[Homerske hymnehimne]] spievanespjevane su u čast zasebnim božanstvima terte iz njih doznajemo više o pojedinim attributimaatributima i dogadjajimadogađajima iz života pojedinih slavljenih bogova.

* [[Heziod|Hesiod]]: ''[[Teogonija|Theogonija]]'' te ''[[Poslovi i dani]]''

HesiodovaHeziodova je ''TheogonijaTeogonija'', zajedno s dielomdijelom ''Poslova i dana'' doista chronološkikronološki pregled od postanka [[svemir]]a do piščeva vriemenavremena. Pisac opisuje stvaranje svemira, prvih primordialnihprimordijalnih božanstava, njihova rodoslovlja, [[ljubav]]i i sukobe. Njegova su dieladjela vriedanvrijedan spomenik i izvor za proučavanje grčke mythologijemitologije.

[[Slika:RomanVirgilFolio014rVergilPortrait.jpg|thumb|left|[[Vergilije|Vergiluso]]v rukopis]]

* [[Sofoklo|Sophocles]], [[Eshil|Aeschylos]] i [[Euripid]] terte [[Aristofan|Aristophanes]]

DielaDjela triju najpoznatijih antičkih tragičara donose razne inačice mythovamitova te su takodjertakođer vriedanvrijedan izvor, kako sačuvana dieladjela, tako i fragmenti. Njima uz bok stoji i comoediographkomediograf AristophanAristofan koji donosi neke dogadjajedogađaje, ali su za proučavanje grčke mythologijemitologije tragoedijetragedije ipak važnije.

* [[Ovidije|Ovidius]]: ''[[Metamorfoze|Metamorphose]]'', [[Vergilije|Vergilius]]: ''[[Eneida|Aeneida]]''

Rimski pisac OvidiusOvidije u svojim MetamorphosamaMetamorfozama donosi brojne crtice iz grčke mythlogijemitologije te u tom dieludjelu obuhvaća sve bitno za nju. Bogovi imaju rimska imena, ali mythologijamitologija je grčka. Isto vriedivrijedi i za AeneiduEneidu koja donosi brojne crtice iz grčke mythologijemitologije, tako da junak [[Eneja|Aeneas]] postaje i rimskim nationalnimnacionalnim junakom, bez obzira na to što je Grk.

=== ComparativnaKomparativna mythologijamitologija ===

[[Slika:Kerenyi karoly.jpg|thumb|[[Károly Kerényi]], osnivač modernih studija o grčkoj mythologijimitologiji]]

Godine [[1871.]] [[Edward Burnett Tylor]] objavio je svoje dielodjelo ''Primitivna culturakultura'' u kojoj se koristio methodommetodom comparatijekomparacije terte pokušao objasniti poriekloporijeklo i [[evolucija|evolutijuevoluciju]] [[religija|religije]]. [[Max Müller]] učinio je to isto na području mythovamitova terte se stoga smatra osnivačem [[komparativna mitologija|comparativnekomparativne mythologijemitologije]] svojim istoimenim dielomdjelom. MythomMitom su se bavili i [[psihologija|psycholozipsiholozi]] poput [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]] i [[Carl Gustav Jung|Carla Gustava Junga]]. [[Károly Kerényi]] piše da je mythologijamitologija, odnosno - [[mitologem|mythologem]] - priča koja je dobro poznata i izpričanaispričana o bogovima i junacima, ali već ju je postalo nemoguće nanovo oblikovati i mienjatimijenjati. PosliePoslije se i Kerény priklonio nekim Jungovim zaključcima.

[[Slika:Max Muller.jpg|thumb|left|[[Max Müller]] [[etimologija|ethimološkietimološki]] je povezao [[ime]]na grčkih božanstava s ostalim indoeuropskim bogovima.]]

Postoje brojne theorijeteorije o izvornom poriekluporijeklu mitova, a s time i same grčke mythologijemitologije. Prema scripturalnojskripturalnoj theorijiteoriji, sve su mythološkemitološke legende izvedene iz različitih pričanja religijskih textovatekstova. Prema [[povijest|poviesnojpovijesnoj]] theorijiteoriji, sve su osobe u mythologijimitologiji nekoć bile ljudska bića, a legende i fantastična obilježja dodaci su kasnijeg vriemenavremena. PrimiericePrimjerice, priča o [[Eol|Aeolos]]u izvedena je iz priče o vladaru na nekom otoku u [[Tirensko more|Tirenskome moru]]. AllegoriskaAlegorijska theorijateorija govori da su svi mythovimitovi symboličkisimbolički i da je svaka priča zapravo [[alegorija|allegorija]]. [[Fizika|Physika]]lna theorijateorija govori da su elementi - [[zrak]], [[vatra]], [[voda]] i [[zemlja]] - bili predmet vierskogvjerskog štovanja i obožavanja, a božanstva su rodjenarođena kao [[personifikacija|personificatija]] tih elemenata.

[[Max Müller]] povezivao je većinu [[Europa|europskih]] mythologijamitologija s [[Arijci|ariskomarijskom]] mythologijommitologijom koju je smatrao izvornom. Godine [[1891.]] rekao je da je najvažnije otkriće [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ova jednostavna jednakost: [[sanskrt]]ski '''Dyauš pítā''' = grčki '''[[Zeus]]''' = rimski '''[[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]''' = staronordijski '''[[Tyr]]'''. Podršku toj theorijiteoriji daje i [[etimologija|ethimologija]], posebice [[indoeuropski prajezik|indoeuropeistika]]. Naime, Zeusovo grčko [[ime]] povezano je s [[indoeuropski prajezik|ie.]] korienomkorijenom ''*dey-'' = svietlitisvijetliti, odnosno ''*dyēws'' = danje nebo. U [[nominativ]]u je njegov oblik Ζεύς πατερ, a u [[genitiv]]u se ''Zeús'' mienjamijenja u Διός. To možemo povezati s glavnim bogom Indoeuropljana - '''''*dyēws ph₂tēr''''' = božanski otac. Usp. u [[sanskrt]]u ''dyauš pítā''. Iz istog korienakorijena dolazi i [[latinski jezik|lat.]] ime Zeusova pandana u [[rimska mitologija|rimskoj mythologijimitologiji]], [[Jupiter (mitologija)|Jupitera]]: ''Iu<u>piter</u>, Iovis'' < stlat. ''Diovis'', od [[genitiv]]a u ie. - ''*dyeu-ph₂tēr''. Na rimsku je mythologijumitologiju mnogo utiecalautjecala grčka i [[Etruščani|ethruščanskaetruščanska]] mythologijamitologija.

U [[arheologija|archaeologijiarheologiji]] i [[mitografija|mythographijimitografiji]] došlo je do novih otkrića. Grci su bili inspirirani nekim civilisatijamacivilizacijama u [[Mala Azija|Maloj AsijiAziji]] i na [[Bliski Istok|Bliskom IztokuIstoku]]. Primjerice, [[Adonis]] je pandan bliskoiztočnogbliskoistočnog "umirućeg boga", a [[Afrodita|AphroditinAfroditin]] je pandan [[Anatolija|anatolijske]] [[Kibela|Kibele]].

== CosmogonijaKozmogonija ==

TheogonijuTeogoniju ili postanak bogova opisivali su mnogi izvori, a najpoznatije je [[Heziod|Hesiod]]ovo dielodjelo ''[[Teogonija|Theogonija]]''.

=== [[Grčki primordijalni bogovi|PrimordialiPrimordijali]] ===

[[Kaos (mitologija)|ChaosKaos]] je početno ništavilo i praznina koja je izpunjavalaispunjavala svemir prije postanka bogova. Iz njega su nastali prvi bogovi:

* [[Ereb|Erebos]] - viečnavječna tama, nastaje iz ChaosaKaosa.

* [[Nikta|Nyx]] – tamna noć (prema drugim izvorima nastala je iz spajanja ChaosaKaosa s Erebom).

* [[Eter (mitologija)|AetherEter]] - viečnovječno svietlosvjetlo (prema drugim izvorima čisti zrak gornjeg neba koji dišu bogovi).

* [[Hemera]] - svijetli dan; hćikći ErebosaEreba i NyxeNikte.

* [[Eros]] - spajatelj, prema [[Heziod|Hesiod]]u on je prvi koji je nastao jer je morala postajati [[moć]], [[snaga]] koja će garantirati spajanje [[svemir]]a. Bog odgovoran za požudu, [[ljubav]] i [[seks|sex]], takodjertakođer je štovan kao očinsko božanstvo. Jedan od concepatakoncepata Erosa u grčkoj misli jest taj da je Eros prastaro božanstvo koje utielovljujeutjelovljuje ne samo snagu erotske ljubavi nego takodjertakođer i creativnikreativni poriv uviekuvijek stvarajuće prirode, prvorodjenoprvorođeno svietlosvjetlo koje je došlo u postojanje i uredjenjeuređenje svih stvari u svemiru. U elusianskimeluzijanskim misterijama slavljen je kao ''Protagonus'' – prvorodjeniprvorođeni.

* [[Geja (mitologija)|GaeaGeja]] – Zemlja, nastala iz ChaosaKaosa. GaeaGeja je po nekim tumačenjima Majka (božica). Zemlje - kasniji oblik praindoeuropske Velike Majke koja potiečepotječe iz razdoblja [[neolitik]]a.

* [[Tartar (bog)|Tartar]] – istodobno i božanstvo i miestomjesto u podzemlju (još dublje od [[Had (podzemni svijet)|HadesaHada]]). U drevnim orphičkimorfičkim misteriamamisterijama Tartar je takodjertakođer i neograničena prvopostojeća "stvar" iz koje nastaju svietlostsvjetlost i svemir.

* [[Uran (mitologija)|UranosUran]] - zviezdanozvjezdano nebo, rodjenrođen od GaeëGeje bez [[začeće|začeća]].

* [[Pont (mitologija)|PontosPont]] - more.

Prema [[Orfej|orphičkimorfičkim]] misteriamamisterijama iz ChaosaKaosa prvo proizlazi [[Nikta|Nyx]].

[[Slika:The Mutiliation of Uranus by Saturn.jpg|thumb|350px|[[Giorgio Vasari]]: castriranjeKastriranje UranosaUrana]]

[[Titan (mitologija)|Titan]]i su loza [[Uran (mitologija)|UranosaUrana]] i [[Geja (mitologija)|GaejeGeje]]. Titani – prvorodjeniprvorođeni, prva božanstva nastala parenjem, bogovi s [[Olimp|Olymp]]a nastaju parenjem Titana. Prvi naraštaj:

* [[Feba (mitologija)|PhoebaFeba]] - [[Kej|Coeos]]ova supruga, božica [[Mjesec|Miesec]]a.

* [[Hiperion (mitologija)|HyperionHiperion]] - bog svietlasvjetla i [[Sunce|sunca]], stvara sa suprugom [[Teja|TheomTejom]] boga Sunca [[Helije|HeliosaHelija]], boginju [[Mjesec|Miesec]]a [[Selena|Selenu]], boginju zore [[Eja|EosuEju]].

* [[Kej|Coeos]] - nakon poraza protiv [[olimp|olymp]]skih bogova bačen je u GyrosGiros.

* [[Krej|Crios]] - [[Euribija|Euribijin]] suprug.

* [[Kron|Cronos]] - [[Zeus]]ov otac, [[Reja (mitologija)|RheinRejin]] suprug, postaje vladar svietasvijeta nakon oca [[Uran (mitologija)|UranosaUrana]].

* [[Mnemozina|Mnemosyna]] - majka devet [[Muza|Musa]].

* [[Japet (mitologija)|Japet]] - suprug [[nimfe|nymphe]] [[Klimena|ClymeneKlimene]], nakon poraza protiv [[olimp|olypmi]]skih bogova bačen je u [[Tartar (pakao)|Tartar]].

* [[Okean (mitologija)|OceanosOkean]] - gospodar mora, najjači Titan, stvorio je sa svojom sestrom i suprugom [[Tetija (mitologija)|TethysomTetijom]], bogove riekarijeka, mora i [[nimfe|nymphe]].

* [[Reja (mitologija)|RheaReja]] - [[Hestija|HestinaHestijina]], [[Demetra|Demetrina]], [[Hera|Herina]], [[Had (bog)|HadesovaHadova]], [[PosidonPosejdon]]ova i [[Zeus]]ova majka, vlada sa suprugom [[Kron|Cronos]]om.

* [[Teja|Thea]] - [[Kej|Coeos]]ova supruga, tražila je za svoju diecudjecu dio vladavine Titana, nakon toga su ubijeni [[Hiperion (mitologija)|HyperionHiperion]] i [[Helije|Helios]], a [[Selena]] je počinila samoubojstvo.

* [[Temida|Themis]] - boginja pravednosti i reda, druga [[Zeus]]ova supruga (nakon [[Metida (mitologija)|MetisMetide]]), poznaje budućnost i omogućila je [[Deukalijon|Deucalion]]u i [[Pira|PyrrhiPiri]] da prežive veliku [[poplava|poplavu]] da bi mogli ponovno nastaniti zemlju.

* [[Tetija (mitologija)|TethysTetija]] - boginja mora, [[Okean (mitologija)|OceanosovaOkeanova]] supruga, kao [[Hera|Herina]] dadilja proklela je zviezdezvijezde da viečnovječno šeću po nebu.

== TheogonijaTeogonija ==

Unutar grčke mythologijemitologije vidljiva su dva načina za dolazak u život:

# dieljenjedijeljenje ([[Geja (mitologija)|GaeaGeja]], [[Nikta|Nyx]])

# parenje ([[Hiperion (mitologija)|HyperionHiperion]], [[Zeus]])

Prvotna božanstva nastaju dieljenjemdijeljenjem od [[Kaos (mitologija)|ChaosaKaosa]], no poslieposlije [[Geja (mitologija)|GaeëGeje]] gotovo sva božanstva koja su nastala dieljenjemdijeljenjem imaju negativan predznak ([[smrt]], prievaraprijevara, itd...) i u većini slučajeva potiečupotječu od [[Nikta|NyxeNikte]] (tamne noći). TakodjerTakođer božanstva nastala dieljenjemdijeljenjem gotovo nikada se ne udružuju s božanstvima nastalim parenjem.

PrimiećujePrimjećuje se model reprodukcije, iz dielovanjadjelovanja dvaju bića, muškog i ženskog, u božanskom, a i u ljudskom društvu. Prvi odgovor mythamita na pitanje: ''Koji je uzrok ovome?'' postaje: ''Ovo je njegov otac i ovo je njegova majka''.

Nakon [[Kaos (mitologija)|ChaosaKaosa]] pojavljuje se [[Geja (mitologija)|GaeaGeja]], viečnavječna osnova bogova s Olimpa. DieljenjemDijeljenjem ona stvara [[Uran (mitologija)|UranosaUrana]] (zviezdanozvjezdano nebo), svog sina i muža, njoj jednakog da je prekriva, te [[Pont (mitologija)|PontosPont]]a (dubine mora i planinske vrhunce).

Parenjem s [[Uran (mitologija)|Uranom]] nastaju [[Okean (mitologija)|OceanosOkean]] (svietskisvjetski [[ocean]]) i [[Krije]], te navedeni prvi naraštaj [[Titan (mitologija)|Titana]], a s njima i posliednjiposljednji, najmoćniji i najstrašniji Titan, [[Kron]].

Njezini kasniji potomci s Uranom divovski su jednooki [[Kiklop|Cyclopi]]i, graditelji zidova. PosliePoslije dobivaju individualna imena:

* [[Bront|Brontes]] – grmljavina.

* [[Sterop|Steropes]] – grom.

* [[Arger|Arges]] (sjajni) – snaga i moć svih zanata.

TakodjerTakođer, tu su i tri strašna sina GaeëGeje i Urana, storuki i pedesetoglavi [[Hekatonhiri|Hecatonchires]]:

* [[Kot|Cottos]]

* [[Briorej|Briareos]]

* [[Gige|Gyges]].

=== [[Olimpski bogovi|Olympiski bogovi]] ===

Zeus je s bogovima živio na [[Olimp|Olymp]]u, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima rodjenirođeni su polubogovi i heroji. Grčki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, griešegriješe u izvanbračnim vezama, opijaju se [[med]]ovinom. Na njih kao i na ljude dielujudjeluju [[Mojre|Moerae]] ('''Fata'''[[Srde]]).

* [[Afrodita|Aphrodita]] - božica je [[ljubav]]i, liepoteljepote, požude i spolnosti.

* [[Apolon|Apollon]], Feb - bog je [[medicina|medicine]], proroštva, [[streličarstvo|strieličarstvastreličarstva]], [[glazba|glasbeglazbe]], sunca i colonisatijekolonizacije te muške liepoteljepote.

* [[Ares]] - bog [[rat]]a i bojne vreve; symbolsimbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.

* [[Artemida|Artemis]] - božica je [[Mjesec|Miesec]]a, zvierizvijeri i lova, zaštitnica dievojakadjevojaka, božica svadbe i poroda.

* [[Atena (mitologija)|AthenaAtena]] - božica je civilisatijecivilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, [[metalurgija|metalurgije]] i obrta.

* [[Dioniz|Dionysos]] - bog plodnosti zemlje, bog vegetatijevegetacije, [[vino|vina]], žena.

* [[Had (bog)|HadesHad]] - bog [[Had (podzemni svijet)|podzemnog svietasvijeta]].

* [[Heba (mitologija)|HebeHeba]] - božica mladosti; vrčonoša bogovima na OlympuOlimpu.

* [[Hefest|Hephaestos]] - bog kovač, zaštitnik obrtnika, [[kiparstvo|kipara]], metalurga i [[vatra|vatre]].

* [[Helije|Helios]] - bog [[Sunce|Sunca]].

* [[Hermes]] - glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, piesnikapjesnika, [[atletika|athletičaraatletičara]] i [[trgovina|trgovaca]].

* [[Perzefona|Persephone]] - Demetrina hćikći, Hadova žena.

* [[Posejdon|Posidon]] - bog [[more|mora]], [[voda|vode]], vladar [[potres]]a.

[[Slika:IngresJupiterAndThetis.jpg|thumb|[[Jean Auguste Dominique Ingres]]: [[Zeus]] i [[Tetida (mitologija)|ThetisTetida]]<small>, [[1811.]]</small>]]

[[Slika:Virgil Solis - Gods council.jpg|thumb|[[Virgils Solis]]: ViećeVijeće bogova<small>, ilustratijailustracija [[Ovidije|Ovidiuso]]vih ''[[Metamorfoze|MetamorphosaMetamorfoza]]''</small>]]

* [[Kron|Chronos]] - otac [[olimp|olymp]]skih bogova, bog žetve.

* [[Asklepije|Asclepios]] - bog liečništvaliječništva.

* [[Eol|Aeolos]] - bog [[vjetar|vietravjetra]].

* [[Erinije|Eumenides]] - boginje osvete i prokletstva.

* [[Heraklo|Heracles]] - sin Zeusa i kraljice [[Alkmena|AlcmeneAlkmene]], polubog i junak.

* [[Leta|Leto]] - božica [[ratarstvo|ratara]] i [[stočarstvo|stočara]].

* [[Mojre|Moerae]] - božice životne sudbine.

* [[Morfej|Morpheus]] - bog [[san|sna]].

* [[Muze|Muse]] - Zeusove i MnemosynineMnemozinine hćerikćeri, pokroviteljice [[znanost]]i i [[umjetnost|umietnosti]]i:

** [[Euterpa|Euterpe]] - zaštitnica [[glazba|glasbeglazbe]] i [[lirika|lyrskelirske poësijepoezije]]

** [[Erato]] - zaštitnica ljubavnog i [[himan|hymničkoghimničkog]] piesništvapjesništva

** [[Kaliopa|Calliope]] - zaštitnica [[epika|epske poësijepoezije]] i [[retorika|govorništva]]

** [[Klio|Clio]] - zaštitnica [[povijest]]i i junačkog piesništvapjesništva

** [[Melpomena|Melpomene]] - zaštitnica [[tragedija|tragoedijetragedije]]

** [[Polihimnija|Polyhymnija]] - zaštitnica svete piesmepjesme i hymnihimni, a takodjertakođer i [[agrikultura|agrocultureagrikulture]] i [[pantomima|pantomime]]

** [[Talija|Thalija]] - zaštitnica [[komedija|comoedijekomedije]] i [[bukolika|bukolike]]

** [[Terpsihora|Terpsichore]] - zaštitnica korske lyrikelirike i [[ples]]a

** [[Uranija|Uranija]] - zaštitnica [[astronomija|astronomije]].

* [[Nimfa|NympheNimfe]] - snage prirode utielovljeneutjelovljene u polubožanskim mladim ženama.

* [[Tanatos|Thanatos]] - bog smrti.

* [[Zefir|Zephyros]] - bog zapadnog vietravjetra.

[[Slika:Old Centaur Eros Louvre Ma 562.jpg|thumb|150px|[[Kentaur]]<small>, [[rim]]ska copijakopija [[Stara Grčka|grčkog]] originala iz [[2. stoljeće pr. Kr.|2. st. p.n.e.]]</small>]]

<TD>[[Afrodita|Aphrodita]]</TD>

<TD>[[Artemida|Artemis]]</TD>

<TD>[[Dijana (mitologija)|DianaDijana]]</TD>

<TD>[[Atena (mitologija)|AthenaAtena]]</TD>

<TD>[[Cerera (mitologija)|CeresCerera]]</TD>

<TD>[[Kupid|Cupid]]</TD>

<TD>[[Had (bog)|HadesHad]]</TD>

<TD>[[Hefest|Hephest]]</TD>

<TD>[[Vulkan (mitologija)|VulcanVulkan]]</TD>

<TD>[[Junona|Juno]]</TD>

<TD>[[Heraklo|Heracles]]</TD>

<TD>[[Herkul (mitologija)|HerculesHerkul]]</TD>

<TD>[[Merkur (mitologija)|MercurMerkur]]</TD>

<TD>[[Kron|Cronos]]</TD>

<TD>[[Perzefona|Persephone]]</TD>

<TD>[[Prozerpina|Prosepina]]</TD>

<TD>[[Posejdon|Posidon]]</TD>

<TD>[[Geja|Gea]]</TD>