Had (bog): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
CrniBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: MIjenja Category u Kategorija
sadrzaj
Redak 1:
[[Slika:Hades (Greek Mythology).jpg|thumb|200px|Had, bog podzemlja na apulijskoj vazi sa iz [[4. st. p.n.e.]]]]
u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]:
 
'''Had''' je([[grčki jezik|grč.]] '''ᾍδης''', ''Haidēs''; Ἀΐδης, Aïdēs = neviđen) [[bog]] je podzemnog svijeta (koji se takodjertakođer naziva [[Had (podzemni svijet)|Had]]) u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. BratTakođer jese [[Zeus|Zeusa]]nazivao i [[PosejdonPluton (mitologija)|PosejdonaPluton]]. Ulaz('''Πλούτων''', u''Ploutōn''), podzemnia svijetto čuvasu ime preuzeli i stari [[KerberRim]],ljani mitskiza troglavisvoj paspandan.
 
 
[[Kategorija: grčka mitologija]]
==Karakteristike==
 
Za razliku od modernih konotacija kao zlog Hada, nekoć je bio prikazivan više kao pasivan, a ne zao. Njegova je uloga bila da održava ravnotežu.
 
Prikazivan je s kacigom koju mu je dao [[Kiklop]] i koja ga je činila nevidljivim. Katkad je posuđivao kacigu i bogovima i smrtnicima, primjerice [[Perzej]]u. Sjedio je na tronu od ebanovine. Hadovo oružje bile su vile s dva zuba kojima je uništavao sve što mu se ne bi svidjelo, baš kao i [[Posejdon]] sa svojim trozubom. Znak njegove moći bio je štap s [[ptica|pticom]] na vrhu s kojim je vodio sjene mrtvih u podzemlje. Njegova tamna kočija koju su vukla četiri potpuno crna konja uvijek su izazivala strahopoštovanje. Također je prikazivan s [[narcis]]om i [[čempres]]om te ključem [[Had]]a. Uz njega je uvijek bio i [[Kerber]], višeglavi pas koji je čuvao vrata podzemlja.
 
==Mitologija==
 
====Život====
Had je bio sin [[Kron]]a i [[Reja (mitologija)|Reje]], [[Zeus]]ov i [[Posejdon]]ov te [[Hestija|Hestijin]], [[Demetra|Demetrin]] i [[Hera|Herin]] brat.
 
Kad je odrastao, Zeus je uspio prisiliti oca da povrati svoje potomke (<small>[[Kron]] ih sve osim Zeusa bio progutao</small>), Zeus, Posejdon i Had sudjelovali su u [[Titan (mitologija)|Titanomahiji]], ratu Titana, a [[Kiklop]]i su im darovali oružja: Zeus je dobio munju, Had kacigu nevidljivosti, a Posejdon trozub. U noći prije prve bitke, Had se odšuljao do uporišta Titana i uništio im oružje. Na posljetku su [[bog]]ovi pobijedili, a trojica braće izvlačila su slamke da bi raspodijelili područja vladanja. Zeus je dobio nebo, Posejdon mora, a Had podzemni svijet.
 
 
Hadovo ime Pluton prvotno je bilo [[eufemizam]] jer su se ljudi bojali izgovoriti njegovo ime. Sama riječ označavala je bogatstvo, u [[metafora|metaforičnom]] smislu da Had obiluje dušama, jaucima i suzama. Epiteti su mu također bili i: ''Clymenus'' ("zloglasni"), ''Eubuleus'' ("koji dobro pogađa"), and ''Polydegmon'' ("koji mnogo prima").
 
====Vladanje====
 
Had je vladao mrtvima, a pomagali su mu [[demon]]i koji su ga bespogovorno slušali. Mrtvi nisu smjeli odlaziti iz podzemlja, a ni živi u nj, jer bi se Had razbjesnio. Svi koji su ulazili u podzemni svijet uglavnom bjehu junaci: [[Heraklo]], [[Odisej]], [[Eneja]], [[Orfej]], [[Tezej]] i [[Psiha]]. Nijedan od njih nije bio zadovoljan onime što vidi, a to o tome govori i [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]''.
 
Nije bio pretjerano voljen ni od bogova niti od smrtnika zbog svoje tamne i morbidne osobnosti. Premda je Had vladao podzemljem, on nije bio [[personifikacija]] smrti. To je bio [[Tanatos]] (''Thanatos'').
 
Kad su [[Stara Grčka|Grci]] htjeli umiriti Hada, lupali su glavama o tlo da bi bili sigurni da ih čuje. Žrtvovali su mu [[crna|crne]] životinje, posebice [[ovca|ovce]], a moguće je da su postojale i ljudske žrtve. Žrtvena je krv skupljana u jame i bunare da bi bili sigurni da će doći do Hada, a osoba koja je prinosila žrtvu morala je okrenuti glavu. Svakih stotinu godina održavale su se stoljetne igre u njegovu čast.
 
 
[[Slika:Rembrandt Harmensz. van Rijn 123.jpg|thumb|[[Rembrandt]]: Otmica Perzefone]]
 
===Otmica Perzefone===
 
[[Perzefona]] je bila kći [[Zeus]]a i [[Demetra|Demetre]]. Kad se ona igrala s [[nimfa]]ma na livadi, pod njom se otvorila zemlja te se iz ponora pojavio [[Had (bog)|Had]] i oteo je. Had ju je duboko volio i nije ju htio pustiti iz podzemnoga svijeta. Demetra je čula krik njezine kćeri i potrčala u pomoć, ali je već bilo kasno. Demetra je lutala svijetom devet dana bez hrane i pića, sve dok joj [[Helije]] nije otkrio što se sa Perzefonom dogodilo. Nesretna je majka pošla na [[Olimp]] i zatražila od Zeusa da joj pomogne.
 
Za to se vrijeme Had oženio Perzefonom i dao joj da kuša zrna [[šipak|šipka]] (kad bi netko kušao nešto iz podzemnoga svijeta, više se nije mogao vratiti na zemlju, čak i uz Zeusovu pomoć). Demetra se potom zatvorila u svoj hram u Eleuzini te na svijet poslala neplodnost uzrokovavši velike neizdržive katastrofe i za ljude i za bogove. Zeus je odlučio umiješati se te je odredio da Perzefona trećinu godine živi u podzemnome svijetu s Hadom, a ostatak godine na zemlji. Tako da Demetra tugujući na zimu zemlji daje neplodnost dok joj kći odlazi u [[Had (podzemni svijet)|Had]], a kad se vrati, odijeva prirodu u zelenilo i [[cvijeće]]. Tako su nastala godišnja doba.
 
 
 
[[Kategorija: grčkaGrčka mitologija]]
 
 
<!-- interwiki -->
 
[[bg:Хадес]]
[[ca:Hades]]
[[cs:Hádés]]
[[da:Hades]]
[[de:Hades]]
[[et:Hades]]
[[el:Άδης]]
[[es:Hades]]
[[en:Hades]]
[[eo:Hadeso]]
[[eu:Hades]]
[[fr:Hadès]]
[[ko:하데스]]
[[hi:हेडीस]]
[[id:Hades]]
[[it:Ade]]
[[he:האדס]]
[[ka:ჰადესი]]
[[lv:Aīds]]
[[lt:Hadas]]
[[hu:Hádész]]
[[nl:Hades]]
[[ja:ハデス]]
[[no:Hades]]
[[pl:Hades]]
[[pt:Hades]]
[[ro:Hades]]
[[ru:Аид]]
[[simple:Hades]]
[[sk:Hádes]]
[[sl:Had]]
[[sr:Хад]]
[[sh:Had]]
[[fi:Haades]]
[[sv:Hades]]
[[tr:Hades]]
[[uk:Аїд]]
[[zh:哈底斯]]