Inačica od 8. ožujka 2013. u 04:49 uredi 46.229.244.28 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 8. ožujka 2013. u 07:24 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m Uklonjena promjena suradnika 46.229.244.28, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MaGa Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:~~William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - After the Bath (1894)~~Musas.jpg\|mini\|~~Musa poslie kupanja v~~350px\|[[Baldassare ~~šumskom~~Peruzzi]]: ~~jezeru~~Muze]] '''~~Muse~~Muze''' ([[grčki jezik\|~~grš~~grč.]] '''{{polytonic\|Μοῦσαι}}''', ''Mousai'') vu [[grčka mitologija\|~~grški~~grčkoj ~~mythologii~~mitologiji]] [[bog]]inje su ~~zaščitnice~~zaštitnice [[pjesništvo\|pjesništva]], [[umjetnost\|umjetnosti]] i [[znanost]]i. Ima ih devet, a ~~vodja~~vođa im je ~~byl~~bio [[Apolon~~\|Apollon~~]]. Vjerovalo se da ~~Muse~~Muze nadahnjuju ~~[[slikarstvo\|~~slikare]], ~~[[glazba\|glasbenike]]~~glazbenike i ~~[[pjesništvo\|~~pjesnike]], a ~~rieč~~[[riječ]] ''~~Musa~~muza'' rabi se u prenesenom značenju za onoga ~~kdo~~tko nadahnjuje ~~[[umjetnost\|~~umjetnika]]. ==~~[[bog\|Muse]]~~ Porijeklo == Prema [[Pauzanije\|Pausaniasu]], postojale su tri izvorne Muze - '''Aoeda''' ([[grčki jezik\|grš.]] Αοιδη = "pjesma", "glas"), '''Meleta''' ([[grčki jezik\|grš.]] Μελετη = "vješčba", "prilika") i '''Mnema''' ([[grčki jezik\|grš.]] Μνήμη = "sjećanje"), starije Muse. V [[Delfi\|Delphi]]ma su štovane kot Neta, Mesi i Hipata, kaj su vjedno i imena triju žica [[lira (instrument)\|lyre]]. Poslie je pridružena i četvrta Musa - '''Archa''' ([[grčki jezik\|grš.]] Άρχή). Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija\|Teogoniji]]'', Muze su kćeri [[Zeus]]a, kralja bogova, i [[Mnemozina\|Mnemozine]], [[bog]]inje pamćenja. [[Alkmen]] i [[Mimnermo]] govore da su Muze kćeri [[Uran (mitologija)\|Urana]] i [[Geja (mitologija)\|Geje]]. [[Pauzanije]] tvrdi da su postojala dva naraštaja Muza - prve su Muze kćeri [[Uran (mitologija)\|Urana]] i [[Geja (mitologija)\|Geje]], a druge su kćeri [[Zeus]]a i [[Mnemozina\|Mnemozine]]. Još je postojalo jedno vjerovanje da su [[Harmonija (mitologija)\|Harmonijine]] kćeri, no to je u kontradikciji s mitom u kojem plešu na [[Harmonija (mitologija)\|Harmonijinu]] vjenčanju s [[Kadmej]]om. ~~Ovo je canonskih devet "mladjih Musa":~~ * '''[[Euterpa]]''' ({{polytonic\|Ευτέρπη}} = "razveseljavanje") Zaščitnica [[glazba\|glasbe]], [[lirika\|lyrike]]. Emblem ji je dvocievna [[frula]] ali [[flauta]] zvana ''Aulos''. * '''[[Kaliopa\|Calliopa]]''' ({{polytonic\|Καλλιόπη}} = "liepa glasa") Zaščitnica [[ep\|epskog piesništva]] i govorništva. Emblemi su ji vošćana pločica i pisaljka. * '''[[Klio\|Clio]]''' ({{polytonic\|Κλειώ}} = "slava") Zaščitnica [[povijest\|poviest]]i i junaškog pjesništva. Emblemi su ji svitak papyrusa i lovorov vienec. * '''[[Erato]]''' ({{polytonic\|Ερατώ}} = "ljupka") Zaščitnica [[ljubav]]nog i [[himna\|hymniškog]] pjesništva. Emblemi ji je [[lira (instrument)\|lyra]] ali [[kitara\|cithara]]. * '''[[Melpomena]]''' ({{polytonic\|Μελπομένη}} = "pievačica") Zaščitnica [[tragedija\|tragoedie]]. Emblemi su ji tragična maska i bršljanov vienec. * '''[[Polihimnija\|Polyhymnia]]''' ({{polytonic\|Πολυμνία}} = "bogata hymnama") Zaščitnica svete pjesme i [[himna\|hymni]]. Emblemi su ji velo i plašć. * '''[[Terpsihora\|Terpsichora]]''' ({{polytonic\|Τερψιχόρη}} = "užitak plesa") Zaščitnica plesa. Emblemi su ji lyra, cymbali, lovorov vienec. * '''[[Talija\|Thalia]]''' ({{polytonic\|Θάλεια}} = "cvjetna") Zaščitnica [[komedija\|comoedie]]. Emblemi su ji comična maska, pastirski šćap i bršljanov vienec. * '''[[Uranija\|Urania]]''' ({{polytonic\|Ουρανία}} = "nebeska") Zaščitnica [[astronomija\|astronomie]]. Emblem ji je globus i compass. == Nazivlje == ~~Poznata mnemotechniška methoda za pamćenje imena Musa naziva se "[[TUM PECCET]]". ([[latinski jezik\|lat.]] "naj ne grieši"). V [[renesansa\|renaissansi]] su prikazivane s navedenim emblemima.~~ Bile su vodene [[nimfa\|nimfe]], povezane s [[helikon]]skim i pirenskim izvorom, znane i kao '''Pieride'''. [[Rimska mitologija\|Rimljani]] su imali nešto slično u [[nimfa]]ma [[Kamene\|Kamenama]] (izvor ''Camenae''). Posebno su ih štovali u [[Beotija\|Beotiji]], kod [[Helikon]]a, u [[Delfi]]ma i na [[Parnas]]u, gdje je [[Apolon]] postao poznat kao vođa muza - ''Apollon Mousagetes''. ~~[[Platon]] je classičnu pjesnikinju [[Sapfa\|Sapphu]] s otoka [[Lezbos\|Lesbos]]a prozval desetom Musom sbog svoje slave i darovitosti.~~ Muze su se ponekad nazivale '''Aganipidama''' jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio je '''Korikide''' ili korikijske [[nimfa\|nimfe]] prema [[Korikijska špilja\|Korikijskoj špilji]] na [[Parnas]]u. ~~==[[bog\|Mythologia]]==~~ Prema [[Heziod\|Hesiod]]ovi ''[[Teogonija\|Theogonii]]'', Muse su dćeri [[Zeus]]a, kralja bogova, i [[Mnemozina\|Mnemosyne]], [[bog]]inje pamćenja. [[Alkmen\|Alcmen]] i [[Mimnermos]] govore da su Muse dćeri [[Uran (mitologija)\|Urana]] i [[Geja (mitologija)\|Gaee]]. [[Pauzanije\|Pausanias]] tvrdi da su postojala dva narašćaja Musa - prve su Muse dćeri [[Uran (mitologija)\|Urana]] i [[Geja (mitologija)\|Gaee]], a druge su dćeri [[Zeus]]a i [[Mnemozina\|Mnemosyne]]. Još je postojalo jedno vjerovanje da su [[Harmonija (mitologija)\|Harmoniine]] dćeri, nu to je u contradictii s mythom v kojem plešu na [[Harmonija (mitologija)\|Harmoniinu]] vjenčanju s [[Kadmej\|Cadme]]om. [[grčki jezik\|Grčka]] [[riječ]] ''mousa'' označava pjesmu. Kod [[Pindar]]a "nositi Muzu" znači "pjevati pjesmu". Riječ (i "muzika" također) možda potječe iz [[indoeuropski prajezik\|praindoeuropskog]] korijena ''men-'' koji znači "misliti" (<small>[[sanskrt\|stind.]] ''manyate'', [[latinski jezik\|lat.]] ''memini'' = "sjećam se", [[staroslavenski jezik\|stsl.]] ''mьněti'' = "mniti", [[litavski jezik\|lit.]] ''miñti'', [[gotski jezik\|got.]] ''ga-munds'' = "sjećanje" > [[engleski jezik\|engl.]] ''mean'', [[njemački jezik\|njem.]] ''meinen''</small>). Pri tome ''mousike'' (muzika, glazba) = "umjetnost Muza". Druga je vjerojatnost da potječe od korijena ''mont-'' = "planina", budući da su živjele na brdu [[Helikon]]u. Muse su sudile na natjecanju izmedju [[Apolon\|Apollon]]a i [[Marsija\|Marsios\|]]. Pokopale su [[Orfej\|Orpheus]]ovo tielo, [[Kaliopa\|Calliopina]] syna i nećaka ostalih osam Musa. Osliepile su [[Tamyris]]a sbog drskosti kda ih je izazval na nadmetanje. [[Datoteka:NAMA 3 Muses.jpg\|mini\|Izvorne Muze<small>, [[4. stoljeće pr. Kr.]]</small>]] ~~Muse sjede blizu [[Zeus]]ova trona ter pjevaju o njegovoj moći, poviesti svieta i heroima.~~ === Muze === Prema [[Pauzanije\|Pauzaniju]], postojale su tri izvorne Muze - '''Aoida''' ([[grčki jezik\|grč.]] {{polytonic\|Αοιδη}} = "pjesma", "glas"), '''Meleta''' ([[grčki jezik\|grč.]] {{polytonic\|Μελετη}} = "vježba", "prilika") i '''Mnema''' ([[grčki jezik\|grč.]] {{polytonic\|Μνήμη}} = "sjećanje"), tzv. starije Muze. U [[Delfi]]ma su štovane kao Neta, Mesi i Hipata, što su ujedno i imena triju žica [[lira (instrument)\|lire]]. Poslije je pridružena i četvrta Muza - '''Arha''' ({{polytonic\|Άρχή}}, ''Arche''). [[Datoteka:Frans Floris 001.jpg\|mini\|[[Frans Floris]]: [[Atena (mitologija)\|Atena]] i Muze<small>, [[1560.]]</small>]] [[Datoteka:Rottenhammer, Minerva and the Muses.jpg\|mini\|[[Hans Rottenhammer]]: [[Minerva]] ([[Atena (mitologija)\|Atena]]) i Muze<small>, [[1603.]]</small>]] Ovo je kanonskih devet "mlađih Muza": * '''[[Euterpa]]''' ({{polytonic\|Ευτέρπη}} = "razveseljavanje") :Zaštitnica [[glazba\|glazbe]], [[lirika\|lirike]]. Atribut joj je dvocijevna [[frula]] ili [[flauta]]. * '''[[Kaliopa]]''' ({{polytonic\|Καλλιόπη}} = "lijepa glasa") :Zaštitnica [[ep\|epskog pjesništva]] i govorništva. Atributi su joj voštana pločica i pisaljka ili pak svitak papira. * '''[[Klio]]''' ({{polytonic\|Κλειώ}} = "slava") :Zaštitnica [[povijest]]i i junačkog pjesništva. Atributi su joj svitak papirusa i lovorov vijenac. * '''[[Erato]]''' ({{polytonic\|Ερατώ}} = "ljupka") :Zaštitnica [[ljubav]]nog i [[himna\|himničkog]] pjesništva. Atribut joj je [[lira (instrument)\|lira]] ili pak [[kitara]]. * '''[[Melpomena]]''' ({{polytonic\|Μελπομένη}} = "pjevačica") :Zaštitnica [[tragedija\|tragedije]]. Atributi su joj tragična maska, koturni, bršljanov vijenac. * '''[[Polihimnija]]''' ({{polytonic\|Πολυμνία}} = "bogata himnama") :Zaštitnica svete pjesme i [[himna\|himni]], a također i [[agrikultura\|agrikulture]] i [[pantomima\|pantomime]]. Atributi su joj veo i plašt. * '''[[Terpsihora]]''' ({{polytonic\|Τερψιχόρη}} = "užitak plesa") :Zaštitnica plesa. Atributi su joj lira, cimbali, lovorov vijenac. * '''[[Talija]]''' ({{polytonic\|Θάλεια}} = "cvjetna") :Zaštitnica [[komedija\|komedije]] i [[bukolika\|bukolike]]. Atributi su joj komična maska, pastirski štap, bršljanov vijenac. * '''[[Uranija]]''' ({{polytonic\|Ουρανία}} = "nebeska") :Zaštitnica [[astronomija\|astronomije]]. Atribut joj je globus. [[Datoteka:La Parnasse, by Andrea Mantegna, from C2RMF retouched.jpg\|mini\|[[Andrea Mantegna]]: Parnas<small>, [[1497.]]</small>]] Poznata mnemotehnička metoda za pamćenje imena muza naziva se "[[TUM PECCET]]". ([[latinski jezik\|lat.]] "neka ne griješi"). U [[renesansa\|renesansi]] su prikazivane s navedenim atributima. [[Platon]] je klasičnu pjesnikinju [[Sapfa\|Sapfu]] s otoka [[Lezbos]]a prozvao desetom Muzom zbog svoje slave i darovitosti. === Mitologija === Muze su sudile na natjecanju između [[Apolon]]a i [[Marsija\|Marsije]]. Pokopale su [[Orfej]]ovo tijelo, [[Kaliopa\|Kaliopina]] sina i nećaka ostalih osam Muza. Oslijepile su [[Tamiris]]a zbog drskosti kad ih je izazvao na nadmetanje. Muze sjede blizu [[Zeus]]ova trona te pjevaju o njegovoj moći, povijesti svijeta i herojima. == Invokacije == * [[Homer]]: ''[[Odiseja]]'' <blockquote><i> O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom<br> Koji se mnogo naluto razorivši presvetu Troju<br> (...)<br> I nama, Zeusova kćeri, pripovjedi o tome svemu!<br> <i></blockquote> * [[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' <!-- dodati! --> * [[Dante]]: ''[[Božanstvena komedija]]'' <!-- dodati! --> <gallery> Slika:Calliope.jpg\|[[Kaliopa]] Slika:clio.jpg\|[[Klio]] Slika:erato.jpg\|[[Erato]] Slika:Euterpe.jpg\|[[Euterpa]] Slika:Moreau,_Gustave_-_Hésiode_et_la_Muse_-_1891.jpg\|[[Melpomena]] Slika:Francesco del Cossa 001.jpg\|[[Polihimnija]] Slika:Satue_of_Terpsichore_-_detail.JPG\|[[Terpsihora]] Slika:Thalia.jpg\|[[Talija]] Slika:Urania (M.A.N. Madrid) 01.jpg\|[[Uranija]] Slika:Muses sarcophagus Louvre MR880.jpg\|Muze, <small>sarkofag iz [[2. stoljeće\|2. st.]]</small> Slika:Plat reliure Apollon thyase.JPG\|[[Apolon]] i Muze Slika:Muse reading Louvre CA2220.jpg\|Muza<small>, detalj s vaze, [[5. stoljeće pr. Kr.\|5. st. pr. Kr.]]</small> </gallery> == Literatura == * [[Robert Graves\|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003. * [[Heziod]]: ''[[Teogonija]]'' == Vanjske poveznice == {{Commonscat\|Muses}} * [http://www.theoi.com/Titan/Mousai.html Izvorne Muze u klasičnoj literaturi] {{eng icon}} * [http://www.theoi.com/Ouranios/Mousai.html Muze u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaEuterpe.html Euterpa u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaKalliope.html Kaliopa u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaKleio.html Klio u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaErato.html Erato u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaMelpomene.html Melpomena u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaPolyhymnia.html Polihimnija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaThaleia.html Talija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaTerpsikhore.html Terpsihora u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} ** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaOurania.html Uranija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}} [[Kategorija:Muze\| ]] [[Kategorija:Nimfe]] [[af:Muse]]

Muza: razlika između inačica