Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 4.314 bajtova ,  prije 6 godina
m
Uklonjena promjena suradnika 46.229.244.28, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MaGa
[[Datoteka:William-Adolphe Bouguereau (1825-1905) - After the Bath (1894)Musas.jpg|mini|Musa poslie kupanja v350px|[[Baldassare šumskomPeruzzi]]: jezeruMuze]]
 
'''MuseMuze''' ([[grčki jezik|gršgrč.]] '''{{polytonic|Μοῦσαι}}''', ''Mousai'') vu [[grčka mitologija|grškigrčkoj mythologiimitologiji]] [[bog]]inje su zaščitnicezaštitnice [[pjesništvo|pjesništva]], [[umjetnost|umjetnosti]] i [[znanost]]i. Ima ih devet, a vodjavođa im je bylbio [[Apolon|Apollon]]. Vjerovalo se da MuseMuze nadahnjuju [[slikarstvo|slikare]], [[glazba|glasbenike]]glazbenike i [[pjesništvo|pjesnike]], a rieč[[riječ]] ''Musamuza'' rabi se u prenesenom značenju za onoga kdotko nadahnjuje [[umjetnost|umjetnika]].
 
==[[bog|Muse]] Porijeklo ==
Prema [[Pauzanije|Pausaniasu]], postojale su tri izvorne Muze - '''Aoeda''' ([[grčki jezik|grš.]] Αοιδη = "pjesma", "glas"), '''Meleta''' ([[grčki jezik|grš.]] Μελετη = "vješčba", "prilika") i '''Mnema''' ([[grčki jezik|grš.]] Μνήμη = "sjećanje"), starije Muse. V [[Delfi|Delphi]]ma su štovane kot Neta, Mesi i Hipata, kaj su vjedno i imena triju žica [[lira (instrument)|lyre]]. Poslie je pridružena i četvrta Musa - '''Archa''' ([[grčki jezik|grš.]] Άρχή).
 
Prema [[Heziod]]ovoj ''[[Teogonija|Teogoniji]]'', Muze su kćeri [[Zeus]]a, kralja bogova, i [[Mnemozina|Mnemozine]], [[bog]]inje pamćenja. [[Alkmen]] i [[Mimnermo]] govore da su Muze kćeri [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Geje]]. [[Pauzanije]] tvrdi da su postojala dva naraštaja Muza - prve su Muze kćeri [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Geje]], a druge su kćeri [[Zeus]]a i [[Mnemozina|Mnemozine]]. Još je postojalo jedno vjerovanje da su [[Harmonija (mitologija)|Harmonijine]] kćeri, no to je u kontradikciji s mitom u kojem plešu na [[Harmonija (mitologija)|Harmonijinu]] vjenčanju s [[Kadmej]]om.
Ovo je canonskih devet "mladjih Musa":
* '''[[Euterpa]]''' ({{polytonic|Ευτέρπη}} = "razveseljavanje") Zaščitnica [[glazba|glasbe]], [[lirika|lyrike]]. Emblem ji je dvocievna [[frula]] ali [[flauta]] zvana ''Aulos''.
* '''[[Kaliopa|Calliopa]]''' ({{polytonic|Καλλιόπη}} = "liepa glasa") Zaščitnica [[ep|epskog piesništva]] i govorništva. Emblemi su ji vošćana pločica i pisaljka.
* '''[[Klio|Clio]]''' ({{polytonic|Κλειώ}} = "slava") Zaščitnica [[povijest|poviest]]i i junaškog pjesništva. Emblemi su ji svitak papyrusa i lovorov vienec.
* '''[[Erato]]''' ({{polytonic|Ερατώ}} = "ljupka") Zaščitnica [[ljubav]]nog i [[himna|hymniškog]] pjesništva. Emblemi ji je [[lira (instrument)|lyra]] ali [[kitara|cithara]].
* '''[[Melpomena]]''' ({{polytonic|Μελπομένη}} = "pievačica") Zaščitnica [[tragedija|tragoedie]]. Emblemi su ji tragična maska i bršljanov vienec.
* '''[[Polihimnija|Polyhymnia]]''' ({{polytonic|Πολυμνία}} = "bogata hymnama") Zaščitnica svete pjesme i [[himna|hymni]]. Emblemi su ji velo i plašć.
* '''[[Terpsihora|Terpsichora]]''' ({{polytonic|Τερψιχόρη}} = "užitak plesa") Zaščitnica plesa. Emblemi su ji lyra, cymbali, lovorov vienec.
* '''[[Talija|Thalia]]''' ({{polytonic|Θάλεια}} = "cvjetna") Zaščitnica [[komedija|comoedie]]. Emblemi su ji comična maska, pastirski šćap i bršljanov vienec.
* '''[[Uranija|Urania]]''' ({{polytonic|Ουρανία}} = "nebeska") Zaščitnica [[astronomija|astronomie]]. Emblem ji je globus i compass.
 
== Nazivlje ==
Poznata mnemotechniška methoda za pamćenje imena Musa naziva se "[[TUM PECCET]]". ([[latinski jezik|lat.]] "naj ne grieši"). V [[renesansa|renaissansi]] su prikazivane s navedenim emblemima.
 
Bile su vodene [[nimfa|nimfe]], povezane s [[helikon]]skim i pirenskim izvorom, znane i kao '''Pieride'''. [[Rimska mitologija|Rimljani]] su imali nešto slično u [[nimfa]]ma [[Kamene|Kamenama]] (izvor ''Camenae''). Posebno su ih štovali u [[Beotija|Beotiji]], kod [[Helikon]]a, u [[Delfi]]ma i na [[Parnas]]u, gdje je [[Apolon]] postao poznat kao vođa muza - ''Apollon Mousagetes''.
[[Platon]] je classičnu pjesnikinju [[Sapfa|Sapphu]] s otoka [[Lezbos|Lesbos]]a prozval desetom Musom sbog svoje slave i darovitosti.
 
Muze su se ponekad nazivale '''Aganipidama''' jer su se vezale uz izvor Aganipe. Još su dva izvora - Hipokren i Piren - bila važna za Muze. Još jedan naziv za Muze bio je '''Korikide''' ili korikijske [[nimfa|nimfe]] prema [[Korikijska špilja|Korikijskoj špilji]] na [[Parnas]]u.
==[[bog|Mythologia]]==
Prema [[Heziod|Hesiod]]ovi ''[[Teogonija|Theogonii]]'', Muse su dćeri [[Zeus]]a, kralja bogova, i [[Mnemozina|Mnemosyne]], [[bog]]inje pamćenja. [[Alkmen|Alcmen]] i [[Mimnermos]] govore da su Muse dćeri [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Gaee]]. [[Pauzanije|Pausanias]] tvrdi da su postojala dva narašćaja Musa - prve su Muse dćeri [[Uran (mitologija)|Urana]] i [[Geja (mitologija)|Gaee]], a druge su dćeri [[Zeus]]a i [[Mnemozina|Mnemosyne]]. Još je postojalo jedno vjerovanje da su [[Harmonija (mitologija)|Harmoniine]] dćeri, nu to je u contradictii s mythom v kojem plešu na [[Harmonija (mitologija)|Harmoniinu]] vjenčanju s [[Kadmej|Cadme]]om.
 
[[grčki jezik|Grčka]] [[riječ]] ''mousa'' označava pjesmu. Kod [[Pindar]]a "nositi Muzu" znači "pjevati pjesmu". Riječ (i "muzika" također) možda potječe iz [[indoeuropski prajezik|praindoeuropskog]] korijena ''*men-'' koji znači "misliti" (<small>[[sanskrt|stind.]] ''manyate'', [[latinski jezik|lat.]] ''memini'' = "sjećam se", [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''mьněti'' = "mniti", [[litavski jezik|lit.]] ''miñti'', [[gotski jezik|got.]] ''ga-munds'' = "sjećanje" > [[engleski jezik|engl.]] ''mean'', [[njemački jezik|njem.]] ''meinen''</small>). Pri tome ''mousike'' (muzika, glazba) = "umjetnost Muza". Druga je vjerojatnost da potječe od korijena ''*mont-'' = "planina", budući da su živjele na brdu [[Helikon]]u.
Muse su sudile na natjecanju izmedju [[Apolon|Apollon]]a i [[Marsija|Marsios|]]. Pokopale su [[Orfej|Orpheus]]ovo tielo, [[Kaliopa|Calliopina]] syna i nećaka ostalih osam Musa. Osliepile su [[Tamyris]]a sbog drskosti kda ih je izazval na nadmetanje.
 
[[Datoteka:NAMA 3 Muses.jpg|mini|Izvorne Muze<small>, [[4. stoljeće pr. Kr.]]</small>]]
Muse sjede blizu [[Zeus]]ova trona ter pjevaju o njegovoj moći, poviesti svieta i heroima.
 
=== Muze ===
 
Prema [[Pauzanije|Pauzaniju]], postojale su tri izvorne Muze - '''Aoida''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Αοιδη}} = "pjesma", "glas"), '''Meleta''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Μελετη}} = "vježba", "prilika") i '''Mnema''' ([[grčki jezik|grč.]] {{polytonic|Μνήμη}} = "sjećanje"), tzv. starije Muze. U [[Delfi]]ma su štovane kao Neta, Mesi i Hipata, što su ujedno i imena triju žica [[lira (instrument)|lire]]. Poslije je pridružena i četvrta Muza - '''Arha''' ({{polytonic|Άρχή}}, ''Arche'').
 
[[Datoteka:Frans Floris 001.jpg|mini|[[Frans Floris]]: [[Atena (mitologija)|Atena]] i Muze<small>, [[1560.]]</small>]]
[[Datoteka:Rottenhammer, Minerva and the Muses.jpg|mini|[[Hans Rottenhammer]]: [[Minerva]] ([[Atena (mitologija)|Atena]]) i Muze<small>, [[1603.]]</small>]]
 
Ovo je kanonskih devet "mlađih Muza":
 
* '''[[Euterpa]]''' ({{polytonic|Ευτέρπη}} = "razveseljavanje")
:Zaštitnica [[glazba|glazbe]], [[lirika|lirike]]. Atribut joj je dvocijevna [[frula]] ili [[flauta]].
 
* '''[[Kaliopa]]''' ({{polytonic|Καλλιόπη}} = "lijepa glasa")
:Zaštitnica [[ep|epskog pjesništva]] i govorništva. Atributi su joj voštana pločica i pisaljka ili pak svitak papira.
 
* '''[[Klio]]''' ({{polytonic|Κλειώ}} = "slava")
:Zaštitnica [[povijest]]i i junačkog pjesništva. Atributi su joj svitak papirusa i lovorov vijenac.
 
* '''[[Erato]]''' ({{polytonic|Ερατώ}} = "ljupka")
:Zaštitnica [[ljubav]]nog i [[himna|himničkog]] pjesništva. Atribut joj je [[lira (instrument)|lira]] ili pak [[kitara]].
 
* '''[[Melpomena]]''' ({{polytonic|Μελπομένη}} = "pjevačica")
:Zaštitnica [[tragedija|tragedije]]. Atributi su joj tragična maska, koturni, bršljanov vijenac.
 
* '''[[Polihimnija]]''' ({{polytonic|Πολυμνία}} = "bogata himnama")
:Zaštitnica svete pjesme i [[himna|himni]], a također i [[agrikultura|agrikulture]] i [[pantomima|pantomime]]. Atributi su joj veo i plašt.
 
* '''[[Terpsihora]]''' ({{polytonic|Τερψιχόρη}} = "užitak plesa")
:Zaštitnica plesa. Atributi su joj lira, cimbali, lovorov vijenac.
 
* '''[[Talija]]''' ({{polytonic|Θάλεια}} = "cvjetna")
:Zaštitnica [[komedija|komedije]] i [[bukolika|bukolike]]. Atributi su joj komična maska, pastirski štap, bršljanov vijenac.
 
* '''[[Uranija]]''' ({{polytonic|Ουρανία}} = "nebeska")
:Zaštitnica [[astronomija|astronomije]]. Atribut joj je globus.
 
[[Datoteka:La Parnasse, by Andrea Mantegna, from C2RMF retouched.jpg|mini|[[Andrea Mantegna]]: Parnas<small>, [[1497.]]</small>]]
 
Poznata mnemotehnička metoda za pamćenje imena muza naziva se "[[TUM PECCET]]". ([[latinski jezik|lat.]] "neka ne griješi"). U [[renesansa|renesansi]] su prikazivane s navedenim atributima.
 
[[Platon]] je klasičnu pjesnikinju [[Sapfa|Sapfu]] s otoka [[Lezbos]]a prozvao desetom Muzom zbog svoje slave i darovitosti.
 
=== Mitologija ===
 
Muze su sudile na natjecanju između [[Apolon]]a i [[Marsija|Marsije]]. Pokopale su [[Orfej]]ovo tijelo, [[Kaliopa|Kaliopina]] sina i nećaka ostalih osam Muza. Oslijepile su [[Tamiris]]a zbog drskosti kad ih je izazvao na nadmetanje.
 
Muze sjede blizu [[Zeus]]ova trona te pjevaju o njegovoj moći, povijesti svijeta i herojima.
 
== Invokacije ==
 
* [[Homer]]: ''[[Odiseja]]''
 
<blockquote><i>
O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom<br>
Koji se mnogo naluto razorivši presvetu Troju<br>
(...)<br>
I nama, Zeusova kćeri, pripovjedi o tome svemu!<br>
<i></blockquote>
 
* [[Vergilije]]: ''[[Eneida]]'' <!-- dodati! -->
* [[Dante]]: ''[[Božanstvena komedija]]'' <!-- dodati! -->
 
<gallery>
Slika:Calliope.jpg|[[Kaliopa]]
Slika:clio.jpg|[[Klio]]
Slika:erato.jpg|[[Erato]]
Slika:Euterpe.jpg|[[Euterpa]]
Slika:Moreau,_Gustave_-_Hésiode_et_la_Muse_-_1891.jpg|[[Melpomena]]
Slika:Francesco del Cossa 001.jpg|[[Polihimnija]]
Slika:Satue_of_Terpsichore_-_detail.JPG|[[Terpsihora]]
Slika:Thalia.jpg|[[Talija]]
Slika:Urania (M.A.N. Madrid) 01.jpg|[[Uranija]]
Slika:Muses sarcophagus Louvre MR880.jpg|Muze, <small>sarkofag iz [[2. stoljeće|2. st.]]</small>
Slika:Plat reliure Apollon thyase.JPG|[[Apolon]] i Muze
Slika:Muse reading Louvre CA2220.jpg|Muza<small>, detalj s vaze, [[5. stoljeće pr. Kr.|5. st. pr. Kr.]]</small>
</gallery>
 
== Literatura ==
 
* [[Robert Graves|Graves, Robert]]: ''Grčki mitovi'', CID, Zagreb, 2003.
* [[Heziod]]: ''[[Teogonija]]''
 
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Muses}}
* [http://www.theoi.com/Titan/Mousai.html Izvorne Muze u klasičnoj literaturi] {{eng icon}}
* [http://www.theoi.com/Ouranios/Mousai.html Muze u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaEuterpe.html Euterpa u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaKalliope.html Kaliopa u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaKleio.html Klio u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
**[http://www.theoi.com/Ouranios/MousaErato.html Erato u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaMelpomene.html Melpomena u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaPolyhymnia.html Polihimnija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaThaleia.html Talija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaTerpsikhore.html Terpsihora u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
** [http://www.theoi.com/Ouranios/MousaOurania.html Uranija u klasičnoj literaturi i umjetnosti] {{eng icon}}
 
[[Kategorija:Muze| ]]
[[Kategorija:Nimfe]]
 
[[af:Muse]]