|
Nova Gvineja je [[tropi|tropska]] zemlja s vrlo velikom [[ekologija|ekološkom]] raznolikošću. Mnogobrojne [[biljka|biljne]] i [[životinje|životinjske]] vrste su na ovom velikom otoku kao i na nizu manjih u njegovoj blizini [[endem]]ske. Tako na ovom [[šuma|šumovitom]] otoku raste oko 11.000 vrsta [[biljka|biljaka]], od čega samo na [[orhideja|orhideje]] otpada 2.500 [[vrsta]], a oko 1.200 vrsta su drvenaste biljke koje izrastu kao stabla.
I životinjski svijet je isto vrlo raznovrsan. Tako ovdje živi oko 400 do 600 vrsta [[ptice|ptica]] (tu živi samo poznatih [[rajčice (ptice)|rajčica]] 43 vrste), više od 400 vrsta [[vodozemci|vodozemaca]], 455 vrsta [[liptirileptiri|leptira]], 180 poznatih vrsta [[sisavci|sisavaca]], različite vrste [[glodavci|glodavaca]] i oko 70 vrsta [[šišmiši|šišmiša]]. Osim toga, Nova Gvineja je i zemlja [[tobolčari|tobolčara]], kojih na otoku u šumama živi oko 70 vrsta, kao na primjer [[kuskus]] kao i niz drugih. Osim toga, uz vodozemce tu živi i veliki broj raznih vrsta [[gmazovi|gmazova]] kao što su [[varani]] i [[zmije]], kao, primjerice [[zeleni šumski udav]] i [[papuanski udav]] i neke vrste [[krokodili|krokodila]]. I [[kukci]] su zastupljeni velikim brojem vrsta, a [[pauci|pauka]] na otoku ima oko 3.000 poznatih vrsta. Smatra se, da bi stvarni broj raznih vrsta kako životinja tako i biljaka mogao u dobroj mjeri premašiti navedeno, jer neki dijelovi otoka još uvijek nisu dovoljno istraženi.
U lagunama, jezerima i rijekama živi više od 1.000 [[ribe|ribljih]] vrsta, od toga su 158 vrsta slatkovodne ribe.
== Etnografija ==
Prastanovnici Nove Gvineje koji se sastoje od nekoliko stotina plemena koja govragovore sa isto toliko jezika, poznati su pod kolektivnim nazivom [[Papuanci]]. Njihova izvorna kultura je prilično jednostavna. Rasno se razlikuju od crnaca po obilnijoj dlakavosti, gustoj bradi, tanjim usnama i nižem rastu. Žive od lova, ribolova, sakupljanja i uzgoja raznih biljnih kultura ([[taro]]), te uzgoja [[svinja]], [[kokoši]] i [[pas]]a. Svinja kod njih ima ulogu 'živog novca'. Sela se sastoje od manjih koliba od palminoog lišća i rogožina, ponekad podignute na pilonima zabijenih u tlo. U manjim kolibama žive žene i malena djeca. Muškaračke kuće (one u kojima žive i provode vrijeme muškarci) su veće, obično po jedna u selu, i u njih je zabranjen ulaz ženama. Imaju razvijeno drvorezbarstvo (štitovi, figure). Rat je bio veoma čest, a neka plemena bili su i lovci na glave i ljudožderi, a nakon lova priređivale su se gozbe. Brak je često puta poligaman, a muškarac (M. Mead), kod Mundugumora može imati i 8 do 10 žena. Religija im je animistička. Vjeruju u [[duh]]ove koji žive u drveću, rijekama, jezerima i planinama. [[Odjeća]] je veoma, oskudna, sastoji se od veoma upećatljivihupečatljivih ukrasa, kao što su svinjske kljove i navlaka za ud kod muškaraca. Kod žena sastoji se od suknjice od biljnih vlakana ili trave.
Od nekoliko stotina plemena što žive na otoku poznatiji su [[Arapesh]], [[Mundugumor]] i [[Tchambuli]] koje je opisala [[Margaret Mead]] u svojoj knjizi '' 'Sex and Temperament in Three Primitive Societies' '' (New York: William Morrow). Tu su još nadalje 'blatni ljudi' [[Asaro]] nazivani i Mudmen; ljudoždersko pleme [[Andoar]] sa ušća Yuata; [[Banaro]] sa rijeke Keram koje je proučavao dr. Thurnwald; [[Iatmul]]; [[Washkuk]]; [[Una]] u planinama Maoke, etc.
|
