Zvonko Lovrenčević: razlika između inačica

'''Zvonko Lovrenčević''' ([[Bjelovar]], [[23. listopada]] [[1911]]. - [[Rugvica]], [[Dugo Selo]] [[11. siječnja]] [[1990.]]) - [[Hrvatska|hrvatski]] [[etnologija|etnolog]], etnomuzikolog, sakupljač narodnog blaga. Poznat je po nadimcima Kvak i Cincek. Najznačajniji je bjelovarski kulturni djelatnik u [[20. stoljeće|20. stoljeću]].

 

 

Bio je sakupljač kulturnog blaga bilogorskog, [[Moslavina|moslavačkog]] i [[Podravina|podravskog]] kraja. Putovao je [[bicikl]]om po selima, razgovarao s ljudima i radio bilješke. Osobito je vrijedne zapise napravio na [[Bilogora|Bilogori]]. Hrvatska etnografkinja i folkloristica [[Marija Novak]] je istakla da je Lovrenčević slutio duboku starinu nekih hrvatskih običaja, a njoj samoj je bio iznimna potpora u njenom radu.<ref>Razgovor: [[Marija Novak]], etnografkinja i folkloristica /razgovarala [[Branka Hlevnjak]], str. 3-4, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 23. studenoga 2007. </ref> Imao je izuzetan [[talent]] za komunikaciju s ljudima. Bio je ravnatelj Glazbene škole u Bjelovaru i ravnatelj [[Gradski muzej u Bjelovaru|Gradskog muzeja u Bjelovaru]]. Radio je kao savjetnik u Oblasno-kulturnom Savezu Oblasti Bjelovar. <ref>Gordana-Marta Matunci : Kvaku u spomen, Bjelovarski list, Bjelovar 11. siječnja 1996.</ref> U suradnji sa slikarom [[Ivan Generalić|Ivanom Generalićem]] i dr. suradnicima osnovao je oko 50 [[folklor]]nih društva. Sakupljao je narodnu [[baština|baštinu]], proučavao je narodne plesove, pjesme, [[narodne nošnje|nošnje]] i običaje. Spašavao je od zaborava napjeve, stare glazbene instrumente ([[jedinke]], [[dvojnice]], [[gajde|dude]], [[tamburica samica|tamburice samice]]), [[poslovice]], stara vjerovanja i sl. Skladao je i svirao tamburašku glazbu, priređivao je smotre foklora.