Janko Bedeković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bilješka uređena. |
m lektura |
||
Redak 4:
Podrijetlom je iz [[Turopolje|turopoljske]] plemićke obitelji<ref name="J.Horvat">Josip Horvat, ''Živjeti u Hrvatskoj 1900.-1941. (zapisci iz nepovrata)'', SNL, Zagreb, 1984., str. 309.</ref> Bedeković Kobilički koja se spominje već od polovice [[16. stoljeće|16. stoljeća]].
Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Zagrebu gdje je završio i studij prava. Stupio je prije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] u redarstvenu službu kao inspektor. Početkom Prvoga svjetskog rata postao je poznat po svojim istupima "protiv političkih uhapšenika, navlastito [[Srbi|Srba]]".<ref name="Bosiljka Janjatović">[[Bosiljka Janjatović]], ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0, [[fusnota]] 476, str. 233.-234.</ref><ref>Josip Horvat, ''Živjeti u Hrvatskoj 1900.-1941. (zapisci iz nepovrata)'', SNL, Zagreb, 1984., str. 309.: ''Na početku rata došao je na glas svojim istupima protiv političkih uhapšenika, navlastito Srba. Specijalitet mu je bio čupati bradu srpskim popovima. Bio je suradnik Manka Gagliardija, a prisan prijatelj s Dušanom Todorovićem, koji je premda sam Srbin, također uspješno gonio "veleizdajnike" (...)''</ref> Poslije Prvoga svjetskog rata postaje pouzdanik [[Karađorđevići|karađorđevićevskih]] vlasti te je postao i kotarskim predstojnikom u [[Sušak]]u i [[Crikvenica|Crikvenici]].<ref name="Bosiljka Janjatović"/> Tada se, [[1921.]] godine, istaknuo progonima i kažnjavanjem građana Crikvenice zbog izražavanja hrvatstva.<ref>Bosiljka Janjatović, ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0, fusnota 48, str. 69.</ref> Unatoč svojoj prošlosti u novoj državi brzo je napredovao u karijeri. Bio je šef zagrebačke policije u dva navrata, prvi puta od kraja [[1924.]] do [[1926.]] godine a drugi puta od travnja [[1929.]] do [[1935.]] godine.<ref name="Bosiljka Janjatović"/> U razdoblju između [[1926.]] i [[1929.]] godine bio je u [[Beograd]]u u ministarstvu unutarnjih poslova.<ref name="Bosiljka Janjatović"/> Početkom travnja [[1929.]] godine postaje upravnik policije u Zagrebu kada se istaknuo nemilosrdnim progonima svih politički nepodobnih osoba a osobito je bio okrutan prema [[Savez komunista Jugoslavije|komunistima]] i pripadnicima [[Ustaše|ustaškoga pokreta]], napose nakon proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]] kralja [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandra]]{{fusg|1}}.<ref name="Bosiljka Janjatović"/> Po svjedočanstvima vlastoručno je mučio svoje uhićenike na policiji.<ref>Josip Horvat, ''Živjeti u Hrvatskoj 1900.-1941. (zapisci iz nepovrata)'', SNL, Zagreb, 1984., str. 309.: ''Katkad bi se s društvenih priredbi znao oko ponoći izgubiti, vrativši se tek oko druge ure. Žene kojima je cjelivao ruke, jamačno nisu ni slutile da je kroz ta dva sata vlastoručno mučio svoje uhapšenike na policiji (...)''</ref><ref>{{
==Bilješka==
|