Boris Bućan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 16:
 
 
Novina koju Bućan uvodi u tadašnju tradiciju plakatiranja velike su dimenzije plakata. Šest listova međusobno spojenih u cjelinu otiskuju se na površini 2 x 2 metra te na taj način, prema Maroeviću , mijenjaju sliku grada namećući se prolaznicima svojom veličinom.<ref name="Maroević"> Maroević, Tonko. ''Bućan: plakati/posters (1967-1984)'', Biblioteka Grafičke zbirke: knjiga 5, ZagrebNSB, NSBZagreb, 1984.</ref>
Bućan se referira na brojna poznata djela ponavljajući njihovu kompoziciju u novom kontekstu. Tako se na plakatu za Glazbene doživljaje Zagrebačkih simfoničara i Zbora RTZ-a u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog referira na [[Picasso|Picassova]] Tri svirača iz 1921. godine, a na plakatu za Međunarodni dan muzeja u [[Muzejsko dokumentacijski centar|Muzejskom dokumentacijskom centru]] u Zagrebu zamjetno je referiranje na [[Botticelli|Botticellijevo]] Rođenje Venere iz 1486. godine. Često ponavlja uzorke na različitim plakatima, primjerice korištenje zlatnog uzorka s crnim linijama uočljivo je na njegovim plakatima za Trijenale hrvatske skulpture – Konfrontacije 1982., na plakatu [[Verdi|Verdijeve]] Traviate u [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu]], zatim na plakatu povodom 100 godina Obrtne škole i [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|Škole primijenjene umjetnosti]] na retrospektivnoj izložbi učeničkih radova. U svojim plakatima za HNK u Splitu - primjerice plakati za predstave Roko i Cicibela 1983. godine, Tijardović: život i vrijeme iste godine, Kroćenje goropadnice - miješa različite šarolike uzorke za koje inspiraciju nalazi u razdoblju secesije.
Na plakatu za Verdijev Nabucco 1983. koristio je znakove nalik klinastom pismu kojima oblikuje [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora]], odnosno situaciju u kojoj najveći vladar Novobabilonskog Carstva doživljava poraz i pada. Isti motiv ponovit će i na plakatu za predstavu Dušana Jovanovića Vojna tajna, ali u drukčijem kontekstu i na drugi način. Kirchnerovi motivi i citati uočljivi su na njegovim plakatima za predstave Balada o Pulcinelli i Aretej iz 1984. godine. Na njegovom najpoznatijem plakatu za Žar ptica (Petruška), baletnu predstavu [[Igor Stravinski|Igora Stravinskoga]], Bućan prikazuje biće s animalnim i antropomorfnim obilježjima. Bućan se poigrava s tim obilježjima i na plakatu za Dane hrvatske glazbe: ciklus Petnaest doživljaja Zagrebačkih simfoničara i Zbora RTZ-a za koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog. Grafizam trave na plakatu Žar ptica autor smatra svojim patentom, te ga kasnije nebrojeno puta ponavlja u svojim kompozicijama.
Redak 39:
 
 
* Maroević, Tonko. ''Bućan: plakati/posters (1967-1984)'', Biblioteka Grafičke zbirke: knjiga 5, Zagreb, NSB, Zagreb, 1984.
* Ukrainčik, Lea (ur.), Beroš, Nada. ''Boris Bućan: ciklus u kinu'', Umjetnički paviljon, Zagreb, lipanj 1996.
* Medić, Ana (ur.), Kovač, Leonida. ''Boris Bućan: žena na mjesečini = Woman in the Moonlight'' , Galerija Klovićevi dvori 16. ožujak/March - 30. travanj/April 2010, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2010. ISBN 9789532710359