Srbi u Hrvatskoj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
slika
ispravak
Redak 3:
| slika =[[Datoteka:Prosvjeta.JPG|200px]]
| opis slike =Zgrada [[Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta"|srpskog kulturnog društva "Prosvjeta"]]
| populacija =201 631<br><small>(4,5 % ukupnog stanovništva Hrvatske)</small>
| regije =središnja i istočna [[Lika]], Kordun, Banovina, Kninska krajina, Bukovica, zapadna i istočna Slavonija, Baranja
| jezik = [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]]
Redak 11:
'''[[Srbi]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' najveća su nacionalna i etnička manjina.
 
Po popisu iz 2001. godine, ima ih 201.631 i čine 4,5 % stanovništva Hrvatske. Njihov broj je bio mnogo veći 1991. godine, kada ih je bilo 581.663 i kada su činili preko 12,2 % stanovništva.
 
== Demografska povijest Srba u Hrvatskoj ==
Redak 59:
Vremenom se primjećivalo da se nešto događa: pravoslavni su najednom sve izrazitije naglašavali srpstvo, dok su Hrvatima prigušivali hrvatstvo i isticali "slovinstvo, jugoslavenstvo, slavjansko, ilirsko". Dok su u Narodnoj stranci iz drugog dijela raskomadane Hrvatske, habsburškoj pokrajini Hrvatskoj i Slavoniji odnosno Vojnoj krajini još držali to neodređeno nadnacionalno ime "da se ne zamjere Srbima zbog zajedničke ideje", prvak Narodne stranke iz Dalmacije Pavlinović je pročitao srpske namjere, shvativši da Hrvatima žele oteti domovinu, pa je svoj stranački program obojio hrvatskim atributima, umjesto neodređenih "slovinskih, ilirskih" i sl. <ref>[[Benedikta Zelić-Bućan]], predgovor u : [[Mihovil Pavlinović|Mihovio Pavlinović]]: Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji, Laus, Split, 1994., str. XII.</ref>
 
Kasnije su ti Srbi bili instrumentalizirani u rukama tuđinaca koji su upravljali Hrvatskom, kao sredstvo kojim se discipliniralo Hrvate. Posljedica svega toga je i da je porast broja Srba u doba banovanja [[Khuen Hedervary|Khuena Hedervaryja]] u Hrvatskoj, rastao u odnosu na porast broja Hrvata (2,5 % veći)<ref>Mladen Lorković: Narod i zemlja Hrvata, Marjan tisak, Split, 2005. (pretisak izdanja iz 1939.), ISBN 953-214-288-6, str. 100.</ref>. Radi 'discipliniranja Hrvatske', Khuenov je režim prenaglašavao regionalnu ideju i regionalna imena među Hrvatima, poticao posrbljivanje pravoslavnih Hrvata, novostvorene je Srbe protežirao tako da su u Hrvatskoj paktirali s [[mađaroni]]ma (1883. - 1903.), radeći protiv hrvatskih interesa.<ref name="Markus178-183"/> Tako su novostvoreni Srbi u Hrvatskoj postali zaštićena kasta, a posljedica te protežiranosti Srba bila je ta da se kulturno sjedište Srbima premjestilo iz južne Ugarske u Hrvatsku.<ref name="Markus178-183"/> U hrvatskim krajevima koji su ostali izravno pod austrijskom krunom, Kraljevini Dalmaciji, posrbljeni pravoslavci paktirali su od 1870. sa [[talijanaši|talijanašima]] i [[autonomaštvo|autonomašima]], a protiv hrvatskih stranaka.<ref name="Markus178-183"/> Iz tog razdoblja datira paktiranje velikosrpskih snaga na hrvatskom jugu s talijanskom [[talijanski iredentizam|iredentom]] protiv Hrvatima, na način da su komadali hrvatske zemlje, negirali postojanje Hrvata, opstruirali svaki pokušaj međusobnog povezivanja hrvatskih zemalja makar se to radilo o običnoj prometnici (u Austro-Ugarskoj željeznica Zagreb - Split, u Titovoj Jugoslaviji i neovisnoj Hrvatskoj auto-cesta Zagreb - Split i tunel kroz Ćićariju), da bi prometnom odsječenošću oslabili tako odvojenu Hrvatsku i pojačali međusobno otuđenje Hrvata kojima su favorizirali regionalno nad nacionalnim, i na kraju kad su velikosrbi i talijanska iredenta međusobno se podupirali u zahtjevima za neopravdano i neosnovano povlašteni zakonski status u hrvatskim zemljama kad si ih nisu uspjeli pripojiti. Ovaj dvojni mađarsko-talijanski udar na potpuno integriranje hrvatske nacije za posljedicu imao je da je na grubi način hrvatskom narodu otrgnut veliki dio njegovih pravoslavnih kršćana.<ref name="Markus178-183"/>
 
== 20. stoljeće ==
=== Zadnja desetljeća Austro-Ugarske ===
Po popisu 1910., na teritoriju [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevine Hrvatske i Slavonije]] živjelo je 644.955 Srba{{Nedostaje izvor}}, koji su činili 24,5 % stanovništva.
 
=== Kraljevina SHS/Jugoslavija ===
Redak 70:
Stvaranjem Kraljevine SHS, Srpska pravoslavna crkva tako je zaposjela imovinu [[Bukovinsko-dalmatinska metropolija|Bukovinsko-dalmatinske metropolije]], koja je dotad bila pod vrhovnom crkvenom vlašću [[Carigradska patrijaršija|Carigradske patrijaršije]], a sjedište imala u Bukureštu. Zaposjednute su imovine eparhije dalmatinsko-istarske i boko-kotorsko-dubrovačke eparhije.
 
Odmah nakon 1918. je pojačan priljev Srba iz Srbije na područje Hrvatske, osobito na područje srijemske i ličko-krbavske županije <ref>Mladen Lorković: Narod i zemlja Hrvata, Marjan tisak, Split, 2005. (pretisak izdanja iz 1939.), ISBN 953-214-288-6, str. 105.</ref>. Relativni je rast Srba zabilježen u virovitičkoj (porast od 35 %), srijemskoj i modruško-riječkoj županiji, ponajviše zbog snažne od vlastiju organizirane kolonizacije srpskih dobrovoljaca u Slavoniji <ref>Mladen Lorković: Narod i zemlja Hrvata, Marjan tisak, Split, 2005. (pretisak izdanja iz 1939.), ISBN 953-214-288-6, str. 112.</ref>. Tako je na područjima agrarnih ureda u Osijeku i Vukovaru podignuto po 25 naseobina za dobrovoljce na koje je naseljeno 8.000 obitelji<ref>Mladen Lorković: Narod i zemlja Hrvata, Marjan tisak, Split, 2005. (pretisak izdanja iz 1939.), ISBN 953-214-288-6, str. 114.</ref>.
 
=== Socijalistička Jugoslavija ===
Redak 100:
[[Dani srpske kulture]] su manifestacija koja se održava od [[2006]]. godine.
 
== ZnamenitePoznati ličnostiSrbi u Hrvatskoj ==
{| class="wikitable"
| valign=top |