[[File:World-map-2004-cia-factbook-large-1.7m-whitespace-removed.jpg|mini|290px|desno|Fizička karta [[svijet]]a]]
'''Geografija''' ili '''zemljopis''' ([[grčki jezik|grč]]. γεωγραφία), [[znanost]] koja proučava prostornu stvarnost [[Zemlja|Zemljine]] površine. Naziv potječe iz [[antička Grčka|klasične starine]], a upućuje na prvotno značenje geografije, pa je prema tome nastala i riječ '''zemljopis'''.<ref>[[etimologija|Etimološki]] elementi ([[morfem]]i) prema kojima je nastala riječ geografija jesu [[prefiksalni morfem]] geo- koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. γεο- ''zemljo-, koji se odnosi na zemlju''; γῆ ''[[zemlja]]'', te [[sufiksalni morfem]] -grafija koji dolazi od [[grčki jezik|grč]]. -γραφια ''-pis(anje)'', a srodan je morfemima -graf, -grafika, -grafički, -grafizam, [[grčki jezik|grč]]. -γραφος ''-pisac, koji piše''; γράφω ''pišem'', γραφικός ''pismeni''. [[Enciklopedija leksikografskog zavoda]], sv. 2 (D-Helio), [[Jugoslavenski leksikografski zavod|JLZ]], [[Zagreb]], [[1967]].</ref> <ref>"Online Etymology Dictionary". Etymonline.com. http://www.etymonline.com/index.php?term=geography. </ref> Geografija tada nije bila znanost s određenim objektom i ciljem proučavanja, već neka vrsta opće [[enciklopedija|enciklopedije]] o Zemlji. Riječ geografija prvi je skovao [[Eratosten]] oko [[200. pr. Kr.]] kako bi označio opisno učenje o Zemlji.
Uz [[filozofija|filozofiju]] i [[povijest|historiju]] (povijest), geografija pripada među najstarije [[znanost]]i ljudske civilizacije. Ona se za objašnjavanje geografskog prostora koristi metodama [[prirodne znanosti|prirodnih]] i [[društvene znanosti|društvenih znanosti]]. S obzirom na raznoznačnost geoprostora, geografija je kao znanost vrlo kompleksna. To je jedina dualna ili mosna znanost, koja povezuje prirodne i društvene znanosti.<ref>http://web.clas.ufl.edu/users/morgans/lecture_2.prn.pdf</ref><ref>http://www.physicalgeography.net/fundamentals/1b.html</ref> Naziva se i svjetskom disciplinom. <ref>Bonnett, Alastair: What is Geography? London, Sage, 2008</ref>
