Inačica od 20. ožujka 2013. u 23:00 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q4170102 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 21. svibnja 2013. u 21:39 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits dopuna Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Crkva sv Lucije 08092012 12 roberta f.jpg\|minijatura\|Crkva sv. Lucije]] '''Crkva svete Lucije''' je [[Romanika\|ranoromanička]] [[crkva]] u [[Jurandvor]]u kraj [[Baška\|Baške]] na [[otok]]u [[Krk]]u iz koje potječe starohrvatski [[Glagoljica\|glagoljički]] spomenik [[Bašćanska ploča]]. Uz crkvu je nekada postojao [[Benediktinci\|benediktinski]] [[samostan]]. [[Datoteka:Crkva sv. Lucije kraj Jurandvora na otoku Krku.jpg\|mini~~\|desno~~\|Crkva svete Lucije u [[Jurandvor]]u slikana sa stražnje strane. Jasno se vidi [[apsida]] kojom završava ova jednobrodna crkva, [[zvonik]] s prednje strane (pročelje) te [[Kapela\|kapelica]] Svetog ruzarija s lijeve strane]] ==Datiranje== [[Datoteka:Crkva sv Lucije Jurandvor Bascanska ploca 14092012 7 roberta f.jpg\|minijatura\|lijevo\|Unutrašnjost crkve sv. Lucije]] U starijim izvorima piše da se nalazi u Baški i bašćanskoj drazi, ali to je zbog promjene tih pojmova kroz povijest.▼ [[Datoteka:Crkva sv Lucije Jurandvor 14092012 6 roberta f.jpg\|mini\|Unutrašnjost crkve sv. Lucije]] ▲U starijim izvorima piše da se nalazi u Baški i ~~bašćanskoj~~[[Draga Bašćanska\|Bašćanskoj drazi]], ali to je zbog promjene tih pojmova kroz povijest. Vrijeme izgradnje crkve i samostana koji je postojao odmah do nje su nepoznati. Iz različitih okolnosti te iz samog teksta Bašćanske ploče smatra se da je postojala već u [[11. stoljeće\|11. st.]] Prema tekstu Bašćanske ploče može se jasno zaključiti da je [[Hrvatsko Kraljevstvo\|hrvatski]] [[kralj]] [[Dmitar Zvonimir]] (1076. g.-1089. g.) darovao izvjesnom opatu ''Držihi'' „ledinu“ tj. zemljište, teren, na kojemu je opat ''Dobrovit'' sagradio crkvu svete Lucije i samostan. Zna se da je samostan pripadao benediktincima. Line 10 ⟶ 13: ==Samostan== Godine [[1308.]] g.spominje se ~~spominje~~ da je samostan zbog velike starine bio ruševan („''nimia vetustate consumptum''“) te da ga je potrebno temeljito obnoviti. Obnovu samostana je vodio bašćanski [[župnik]] po čemu se zaključuje da u samostanu tada nije bilo opata. Koncem [[14. stoljeće\|14.]] i sredinom [[15. stoljeće\|15. st.]] se spominju još dva opata svetolucijskog samostana, a [[1465.]] g. benediktinci su napustili samostan i otišli u [[Italija\|Italiju]]. Iako je samostan postojao do [[1590.]] g. bio je u ruševnom stanju („''Ingressus domus Abbatiae, ipsas quasi ruinam minantes vidit''“). Ipak i nakon odlaska benediktinaca u samostanu su bili ''neregularni'' opati, redovito stranci, sve dok odlukom [[Habsburška Monarhija\|austrijske vlade]] 8. prosinca [[1817.]] g. nije predan na uživanje [[biskup]]u [[Krčka biskupija\|krčke biskupije]] [[Ivan Šantić\|Ivanu Šantiću]] i njegovim nasljednicima. Od tada krčki biskupi nose i naslov „opat svete Lucije“. ==Crkva== [[Datoteka:~~Zvonik crkve~~Crkva sv. Lucije ~~kraj~~Jurandvor ~~Jurandvora~~08092012 na11 ~~otoku~~roberta ~~Krku~~f.jpg\|mini\|lijevo\|~~Zvonik~~Kamena naplastika ~~pročelju~~u ~~crkve~~uglovima ~~svete Lucije~~zvonika]] Crkva je danas malena [[Romanika\|romanička]] građevina s jednom lađom koja završava polukružnom [[Apsida\|apsidom]]. Na [[Pročelje\|pročelju]] je, također romanički, [[zvonik]] kroz koji se ulazi u crkvu. Zvonik je sagradio ''[[Andrija iz Krka]]'' u [[13. stoljeće\|13. st.]] Na zvoniku je sačuvan i njegov natpis: ''MAISTER ANDREAS ME FECIT''. Nekada je zvonik bio viši, ali ga je prilikom obnove [[1863.]] g. krčki biskup [[Ivan Vitezić]] dao sniziti za jedan kat. Istom prilikom na uglovima je ugrađena kamena plastika, simbol četiri [[evanđelist]]a. [[1498.]] g. lokalna [[Plemstvo\|plemićka]] obitelj za koju se smatra da je podrijetlom iz [[Bosna\|Bosne]], a došla je u Jurandovor iz [[Poljica]] u [[Dalmacija\|Dalmaciji]], ''Juranić'', dala je crkvi s južne strane dograditi malenu [[Kapela\|kapelicu]] Svetog ruzarija. Prezime ''Juranić'' i danas je prisutno na otoku Krku. Do [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] na glavnom oltaru je bio drveni [[poliptih]] s [[Gotika\|gotičkim]] okvirom, djelo [[Paolo ~~Veneziani~~Veneziano\|Paola Veneziania]] iz prve polovine [[14. stoljeće\|14. st.]] Zbog velike umjetničke vrijednosti taj je poliptih dvaput restauriran, za vrijeme Prvog svjetskog rata u [[Beč]]u te [[1967.]] g. pri tadašnjem [[JAZU]], danas [[HAZU]] u [[Zagreb]]u. Danas se poliptih nalazi u biskupskom dvoru u [[Krk (grad)\|Krku]]. O crkvi su brinule dvije [[Bratovština\|bratovštine]], ''Svete Marije Goričke'' iz obližnjeg [[Majka Božja\|marijanskog svetišta]] [[Svetište Majke Božje Goričke\|Gorice]] te ''Gospe od ruzarija''. Nakon odlaska benediktinaca u crkvi su [[Misa\|misili]] domaći bašćanski svećenici. ==Bašćanska ploča== [[File:Bašćanska ploča HAZU 17 lipanj 2008.jpg\|mini\|Izvorna Bašćanska ploča u auli HAZU]] [[Bašćanska ploča]] izvorno je bila lijevi [[plutej]] tj. pregrada između dijela crkve kojeg koriste svećenici i dijela namjenjenom puku. [[1851.]] g. župnik [[Petar Dorčić]] pronašao ju je ugrađenu u pod crkve te je o tome upozorio [[Ivan Kukuljević Sakcinski\|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]] nakon čega počinje njezina restauracija i pokušaji čitanja njezinog teksta. Danas se nalazi u [[aula\|auli]] [[HAZU]] u [[Zagreb]]u, a u crkvi svete Lucije je njezin odljev. Line 25 ⟶ 28: Uz crkvu je vezan jedan narodni običaj. Na dan Svete Lucije, [[13. prosinca]], nakon [[Misa\|mise]] sa zvonika crkve baca se „''hlipcić''“, maleni kruh, hljebić. Taj višestoljetni običaj potječe iz vremena kada je u vlasništvu crkve bio obližnji [[mlin]] na rječici [[Suha Ričina]] pa se u čast Svete Lucije [[brašno]] darovalo lokalnom življu, a ono je od njega peklo „''hlipciće''“ koji su se onda bacali sa zvonika okupljenim vjernicima. Taj običaj se održava i u suvremeno doba. == Galerija slika == <center> <gallery> Datoteka:Zvonik crkve sv. Lucije kraj Jurandvora na otoku Krku.jpg\|Zvonik na pročelju crkve svete Lucije Datoteka:Crkva sv Lucije Jurandvor 102011 6 roberta f.jpg\|Ostatci opatove kuće i antičke ''ville rustice'' uz crkvu Datoteka:Tlocrt Opatije sv Lucije Jurandvor 08092012 3 roberta f.jpg\|Tlocrt Opatije sv. Lucije Datoteka:Opatija sv Lucije Jurandvor 102011 2 roberta f.jpg\|Ostatci opatove kuće, antičke ''ville rustice'', dvorišta i spremišta Datoteka:Benediktinski samostan crkva sv Lucije Jurandvor 14092012 9 roberta f.jpg\|Unutrašnjost benediktinskog samostana </gallery> </center> ==Literatura== Bolonić, Mihovil, Žic,Rokov, Ivan: ''Otok Krk kroz vijekove'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., ISBN 953-151-493-3 Line 31 ⟶ 46: ==Vanjske poveznice== === Sestrinski projekti === {{ WProjekti \|commons = \|commonshr = \|commonscat = Jurandvor \|commonscathr = Jurandvor \|wikizvor = \|wikizvor_autor = \|wječnik = \|wikiknjige = \|wikicitat = }} === Mrežna sjedišta === [http://www.krk.hr/ponuda/atrakcije/Kulturno-povijesna_bastina Turistička zajednica otoka Krka]

Crkva sv. Lucije na Krku: razlika između inačica