Trg Petra Preradovića (Zagreb): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Migrating 2 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1563303 (translate me)
slike
Redak 1:
[[Datoteka:Palaca Farkas Cvjetni trg Zagreb 01052012 roberta f.jpg|mini|250px|Trg Petra Preradovića sa spomenikom Petru Preradoviću u prvome planu, s lijeve strane [[Palača Prve hrvatske štedionice]], ravno palača Farkaš (Atelijer [[Leo Hönigsberg|Hönigsberg]] & [[Julije Deutsch|Deutsch]].]]
[[Datoteka:Zagreb.preradovic.square.j1.jpg|mini|Preradovićev trg]]
'''Trg Petra Preradovića''' u [[Zagreb]]u, nazvan po [[hrvatski narodni preporod|preporoditeljskom]] velikanu [[Petar Preradović|Petru Preradoviću]]. Među zagrepčanima općenito poznatiji kao '''Cvjetni trg''', po kioscima sa cvijećem koji su tu tradicionalnotradicijski smješteni.
 
Trg se nalazi u strogom središtu grada, oko 200 metara od [[Trg bana Jelačića|Trga bana Jelačića]]. Danas je to pješačka zona. Postoje klupe, nekoliko stabala, kafići sa terasama. Omiljeno je sastajalište, dio gradske "špice". Naročito je poznat po raznim okupljanjima i štandovima koje postavljaju razne [[udruga|udruge]], vjerske organizacije i drugi, za dijeljenje letaka i druge oblike promidžbe, manja okupljanja i akcije itd. Također se organiziraju i komercijalne promotivne akcije.
Redak 9:
== Povijest ==
[[Datoteka:Cvijece na trgu Petra Preradovica Zagreb 15012012 2.jpg|mini|lijevo|Cvijeće koje se prodaje na trgu]]
[[Datoteka:Cvjetni trg Zagreb cvjećarnice.jpg|mini|300px|Cvjećarnice na trgu]]
Lokacija trga (A trg ili Margaretski trg) utvrđena je regulatornom osnovom iz [[1887.]], odluka o njegovu uređenju bit će donesena tek 1895., kada je parcelizirano zakladno zemljište. Godine 1897. srušene su sve kuće između Margaretske i Preobraženske, a trg će dobiti današnji naziv Trg Petra Preradovića. Godinu poslije započela je izgradnja kuća uz istočni obod trga. Uz sjeveroistočni obod izgrađena je prema projektu [[Josip Vancaš|Josipa pl. Vancaša]] monumentalna [[Palača Prve hrvatske štedionice u Zagrebu|palača Prve hrvatske štedionice]], a uz jugoistočni palača Farkaš arhitektonskoga biroa Hönigsberg & Deutsch (Bogovićeva 9/ Preradovićev trg 2). Izgradnjom dviju palača definitivno je utvrđen građevni pravac Bogovićeve ulice.
Zapadni obod Preradovićeva trga počeo se formirati znatno ranije i njegovo će oblikovanje trajati sve do tridesetih godina 20. stoljeća. Među prvima na zapadnom obodu trga 1886. izgrađena je kuća Granitz koju je 1886., po projektu [[Hermann Bollé|H. Bolléa]] podigao poznati tiskar i izdavač [[Ignjat Granitz]] (Preradovićev trg 6). Uz nju se prvobitno nalazila jednokatnica u kojoj je bilo kino Metropol. Na njezinu je mjestu 1937. prema projektu Antuna Ulricha izgrađena monumentalna modernistička šesterokatnica (Preradovićev trg 4–5). Posljednja u tom nizu uglovna je palača Ehrlich. Građena 1923. prema projektu Huga Ehrlicha (Preradovićev trg / Varšavska 2–4). Prema sjeveru, u Preobraženskoj ulici, na taj se niz nastavljaju palača Centralne eskomptne banke i mjenjačnice Dioniza Sunka iz 1920. (Preobraženska 9) i zgrada pravoslavne općine Stanka Kliske i Juraja Denzlera iz 1930. (Preobraženska 2 /Ilica 9).<ref>http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac342.nsf/AllWebDocs/Iz_19._u_21._stoljece_ Krešimir Galović, Povijest Trga Petra Preradovića, Vijenac, Broj 342, 12. travnja 2007., ISSN 1330-2787</ref>
Line 14 ⟶ 15:
Na sjevernom kraju trga je [[Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu|pravoslavna crkva Sv. Preobraženja Gospodnjeg]], sagrađena [[1866]]. Južni obod trga označen je palačom Josipa Siebenscheina, sagrađenom [[1873]].–[[1874]]. Zanimljivo je, da je zbog njeg došlo do prvog sukoba između bogataša, koji želi graditi, i kućevlasnika okolnih kuća, koji su željeli da se na tom prostoru uredi trg. Grad je odbio zahtjev građana i dozvolio gradnju palače, jer trg nije bio predviđen po Regulativnoj osnovi iz [[1865]]. godine. Tako je trg nastao tek 24 godine kasnije, na prostoru južno od palače.
 
Konačan je oblik dobio 1930-ih godina, kada je, po riječima Snješke Knežević »postao živim i napučenim urbanim punktom«. (Važnija promjena bila je još postavljanje spomenika Petru Preradoviću [[1954]].) godine. Taj je značaj, unatoč preuređenju koje je napravljeno [[1995.]] i po mnogima značilo devastaciju, zadržao do danas. Te je godine naime otvaren projekt Mihajla Kranjca i Berislava Šebetića, kojim je uređen parter trga i bitno promijenjena urbana oprema. Mišljenje je mnogih da time narušena »vizualna prepoznatljivost (šarm) i integritet trga« (Krešimir Galović). Vrijedi spomenuti da je prosvjed protiv sječe stabala na trgu organizirala eko-udruga [[Zelena akcija]], koja je u kratkom roku prikupila 8.0008000 potpisa za prosvjednu peticiju. Bilo je obećano da će projekt biti promijenjen i stabla sačuvana. Tih dana uslijedila je [[operacija Oluja]]. Jednog dana, rano ujutro, stabla su posječena.
 
Galović zaključuje: »Nakon neuspjela preuređenja započinje akutna degradacija cijeloga prostora trga, koja zahvaća i okolne objekte, koji se mahom denacionaliziraju i rasprodaju, a mnogi i namjerno zapuštaju. Na taj način pod pritiskom profita nestaju brojni sadržaji koji su Trg Petra Preradovića činili prepoznatljivim, a time i dijelom kolektivne memorije građana, koja se na tom prostoru, kao što smo vidjeli, taložila dulje od stoljeća.«
[[Datoteka:Trgovacki centar Cvjetni H&M Zagreb 15012012 2.jpg|minijatura|lijevo|Trgovački centar Cvjetni 2012. godine]]
 
Godine [[2007]]. dolazi do masovnih prosvjeda protiv namjere poduzetnika Tome Horvatinčića da u sklopu plana preuređenja bloka Trg Petra Preradovića–Ilica–Gundulićeva–Varšavska sruši dvije zgrade na sjevernoj strani trga (spomenutu Granitzevu zgradu, te onu do nje, na adresi "Preobraženska 6") i sagradi višekatni poslovno-stambeni prostor, sa velikim ulazom u prostor trgovačkog centra. Prosvjede su organizirali inicijativa [[Pravo na grad]] i udruga [[Zelena akcija]].