Herodot: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
[[Datoteka:Herodotus world map-hr.PNG|mini|desno|400px|<center>[[Svijet]] prema Herodotu]]
 
'''Herodot''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἡρόδοτος}}'''; Halikarnas, [[Grčka]], [[484. pr. Kr.]] - Turij, [[Italija]], [[424. pr. Kr.]]) bio je [[Stara Grčka|grčki]] [[povjesničar]] prozvan „ocem povijesti“.<ref>'''Ciceron''', ''De legibus'' I, 5</ref>
 
Smatra se ocem [[povijest]]i jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. Nazivaju ga ocem povijesti<ref>'''Ciceron''', ''De legibus'' I, 5</ref>.
 
Bio je poznat kao ''logios'' koji je deklamirao priče (''logoi''). Putovao je Grčkom i pričao o bitkama, političkim indidentima i stranim zemljama, za što je bio i plaćen.
Redak 14:
== Putovanja ==
 
Najvažniji događajii u Herodotovom životu su svakako njegova velika putovanja koja je poduzeo pa se i čitavo njegovo povijesno djelo zasniva na onome što je na tim putovanjima saznao i vidio. Proputovao je cijelu Grčku i obišao mjesta gdje su se vodile najznačajnije bitke grčko - perzijskih ratova. Međutim ipak su najznačajnija njegova tri putovanja. Prvo na sjever (skitsko - tračko putovanje ), putujući na sjever došao je do Crnog mora i posjetio mnoga grčka naselja, prešao je i skitsku zemlju te se najduže zadržao u miletskoj koloniji Olbiji gdje je sakupio dragocjene etnografske i zemljopisne podatke. Drugo putovanje bilo je usmjereno na jug (egipatsko putovanje). Herodota je od svih zemalja najviše privlačio Egipat koji je na njega ostavio dubok utisak. U Egiptu je dobijao podatke od svečenika iz Memfisa, Tebe, Heliopola i Saisa. Prošao je donji i srednji Egipat i stigao do otoka Elefantine u gornjem Egiptu. Treće putovanje je bilo na istok (azijsko putovanje), za vrijeme tog putovanja upoznao je dvije velike kulture : perzijsku i babilonsku.
== ''Povijesti'' (''Historiai'')==
 
U djelu „Povijesti”''Povijesti'' (''Historiai'') zabilježio je povijest i običaje naroda istočne obale [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a njegov rad označava začetke povijesnog istraživanja. Bio je velik putnik - tijekom [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] obišao je [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]], [[Egipat]], [[Libija|Libiju]], [[Sirija|Siriju]], [[Babilonija|Babiloniju]], [[Suza (Iran)|Suzu]], [[Lidija|Lidiju]], [[Frigija|Frigiju]], [[Bizant|Bizantij]], [[Trakija|Trakiju]], [[Makedonija (kraljevstvo)|Makedoniju]] i [[Italija|Italiju]]. Sve što je vidio i doznao postalo je građa „Povijesti”''Povijesti''.
 
U „Povijesti” on traži uzroke [[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]] te opisuje nastanak i razvoj [[Ahemenidsko Carstvo|perzijske države]], povijest [[Egipat|Egipta]], [[Fenicija|Feničana]] i grčkih kolonija u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]. Događaje je pripisivao volji sudbine koja ravna i bogovima i ljudima. Djelo je podijeljeno na 9 knjiga po devet [[Muza|muza]], a prva je nazvana prema muzi [[Klio]], zaštitnici povijesti. Pisano je novojonskim narječjem i sastoji se od preko 1500 poglavlja.
Redak 28:
 
== Djela ==
* {{eng icon}} [http://www.gutenberg.org/author/Herodotus Herodot] na projektu "Gutenberg" {{eng oznaka}}
 
== Izvori ==
* {{izvori}}
2. Chrestomathia Graeca , Sabadoš , Sironić, Zmajlović