Znojenje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Amanda Françozo At The Runner Sports Fragment.jpg|mini|270px|Kapljice znoja na licu.]]
Znojenje je fiziološki proces kojim se organizam hladi i regulira tjelesnu temperaturu, odnosno oslobađa višak topline<ref name="perspiration">{{cite journal |url=http://www.jbc.org/cgi/reprint/99/3/781.pdf |title=Simultaneous Study of Constituents of Urine and Perspiration |author=Mosher HH |journal=The Journal of Biological Chemistry |year=1933. |volume=svezak 99 |pages=str. 781.–790. |issue=broj 3}}</ref>. [[Znojne žlijezde]] proizvode i luče znoj, tekućinu sastavljenu od [[voda|vode]], [[natrijev klorid|natrijevog klorida]],
Ljudski organizam u prosjeku izluči oko 700 [[ml]] znoja dnevno, iako ta količina ovisi od niza čimbenika kao vanjske temperature, fizičke aktivnosti, vrste odjeće, starosti, zdravstvenog stanja organizma i drugih faktora, tako da u ekstremnim slučajevima organizam može izlučiti i preko 2 [[litra]] znoja tijekom samo jednog sata<ref>Jessen,C., Temperature regulation in humans and other mammals, Springer, Berlin, 2000., str. 193</ref><ref>Mack,G.W. and Nadel,E.R., Body fluid balance during heat stress in humans. In: Fregly,M.J., Blatteis,C.M. (Eds.), Handbook of physiology. Section 4: Environmental physiology, Oxford University Press, New York, 1996., str. 187.-214.</ref><ref>Sawka,M.L., Wenger,C.B., and Pandolf,K.B., Thermoregulatory responses to acute exercise-heat stress and heat acclimation. In: Fregly,M.J., Blatteis,C.M. (Eds.), Handbook of phys</ref>.
== Znojne žlijezde ==
Razlikuju se dvije osnovna vrste znojnih [[žlijezda]]: [[merokrine žlijezde|merokrine]] ili [[ekrine žlijezde|ekrine]] i [[apokrine žlijezde|apokrine]] (mirisne).
Ljudski organizam ima 2-5 milijuna merokrinih žlijezda, koje su najbrojnije na [[stopalo|stopalima]] i
== Poremećaji ==
Na količinu izlučenog znoja utječu brojni faktori, a te razlike mogu biti fiziološke ili patološke prirode. Pojačano lučenje znoja naziva se [[hiperhidroza]], smanjeno lučenje je označeno kao [[hipohidroza]], dok [[anhidroza]] predstavlja potpuni prestanak lučenja znoja.<ref name="allaboutsweat.com">[http://www.allaboutsweat.com Academy of Hyperhidrosis], pristupljeno 07. srpnja 2013.</ref>.
Fiziološka hiperhidroza označava pojačano lučenje znoja u slučajevima intezivne fizičke aktivnosti, visoke vanjske temperature, neprimjerene odjeće,
Smanjeno lučenje znoja može se javiti nakon [[opeklina]] koje pokrivaju veliku tjelesnu površinu, kod [[Adisonova bolest|Adisonove bolesti]] (hormonalna neravnoteža), kod srčanog ili [[bubrežna insuficijencija|bubrežnog zatajenja]], oštećenja [[centralni živčani sustav|centralnog]] i [[periferni živčani sustav|perifernog živčanog sustava]], kao i nekih kožnih bolesti ([[psorijaza|psorijaze]], [[sklerodermija|sklerodermije]],
Kao rezultat hiperhidroze javljaju se gljivične infekcije i kožne bradavice, a smanjeno lučenje znoja može olakšati pojavu [[toplinski udae|toplotnog udara]] i druga stanja opasna po život.
== Literatura ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Fiziologija]]
|