Opsada Novog Zrina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Višak |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{Bitka |
naziv = Opsada Novog Zrina (1664.) |
slika= [[Datoteka:Opsada Novog Zrina 1664.jpg|
opis slike= Prikaz jedne od bitaka na Muri (''Muhr flus'') za vrijeme jednomjesečne opsade [[Novi Zrin|Novog Zrina]] (''Serinwar''), autor nepoznat |
sukob = Hrvatsko-osmanski ratovi |
Redak 7:
mjesto = [[Novi Zrin]] na rijeci [[Mura|Muri]], [[Međimurje]], [[Hrvatska]] (na granici tada okupirane [[Kraljevina Ugarska|Ugarske]]) |
rezultat = Pobjeda [[Tursko Carstvo|Turskog Carstva]] i rušenje utvrde Novi Zrin |
sukobljeni1 =
sukobljeni2 =
sukobljeni1_zapovjednik =
sukobljeni2_zapovjednik =
sukobljeni1_snage = 70.000-100.000 |
sukobljeni2_snage = ~ 3.000 (još oko 27.000 u pričuvi)|
sukobljeni1_gubici = ~ 10.000 |
sukobljeni2_gubici = ~ 2.000
}}
'''Opsada Novog Zrina''', oružani sukob između [[Kršćanstvo|kršćanske]] vojske, sastavljene od [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|hrvatskih]], [[Austrija|austrijskih]], [[Njemačka| njemačkih]] i [[Kraljevina Ugarska|ugarskih]] postrojbi, te [[Osmansko Carstvo|tursko]]-[[Krimski kanat|tatarskih]] snaga, vođen 1664. godine za kontrolu utvrde [[Novi Zrin]], novoizgrađene nizinske fortifikacije [[Hrvatski ban|hrvatskog bana]] [[Nikola VII. Zrinski|Nikole Zrinskog]] na rijeci [[Mura|Muri]] u [[Međimurje|Međimurju]], [[Sjeverozapadna Hrvatska|sjeverna Hrvatska]], na graničnom području prema tada od Turaka okupiranom teritoriju Ugarske. Na čelu kršćanske vojske koja je branila utvrdu bio je Nikola Zrinski, te habsburški carski generali Wolfgang Julius grof [[Hohenlohe]]-Neuenstein i Peter grof [[Strozzi]], a islamske osvajače s istoka predvodio je [[veliki vezir]] [[Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić]] (tur. ''Köprülü''), uz pomoć [[Ismail-paša Bošnjak|Ismail-paše Bošnjaka]] i drugih visokih dostojanstvenika. Tursko-tatarska opsada trajala je oko mjesec dana, počevši od prvih dana lipnja pa do početka srpnja 1664., i bila je posljednji u nizu više oružanih sukoba vezanih za tu [[Strategija|strateški]] važnu utvrdu, jer su je Turci na kraju osvojili i 7. srpnja 1664. razorili do temelja.
== Političko-vojna pozadina ==
Redak 25:
S druge strane, Nikola VII. Zrinski, dugogodišnji hrvatski ban, smatrao je da je sazrelo vrijeme da se neprijatelju zadaju odlučni udarci i da ga se prinudi na povlačenje s daleko na zapadu osvojenih [[teritorij]]a Hrvatske i Ugarske. On sam je povremeno, na svoju ruku, poduzimao vojne akcije protiv Turaka, zalazeći duboko u njihovu pozadinu. Istodobno je učvršćivao obranu, pa je među ostalima 1661. godine, prema nacrtima vojnog [[Građevinarstvo|graditelja]] Wassenhovena, izgradio i utvrdu Novi Zrin na strateški važnom položaju na rijeci Muri, na predjelu zvanom Veliki Pažut, blizu njenog ušća u [[Drava|Dravu]]. Utvrda, s više strana okružena [[Jarak|opkopima]] punim vode, sastojala se od dva dijela, i to od većeg na lijevoj, ugarskoj obali Mure, te od manjeg na desnoj, hrvatskoj strani rijeke, a oba su bila povezana pokretnim [[most]]ovima preko riječnog [[otok]]a koji se nalazio upravo između njih.
[[Datoteka:Nicholas Zrinski crop.jpg|mini|180px|[[Nikola VII. Zrinski|Nikola Zrinski]], [[hrvatski ban]], zapovijedao je hrvatskim postrojbama koje su branile [[Novi Zrin]]]]
[[Datoteka:Wolfgang Julius Graf von Hohenlohe-Neuenstein-Neuenstein (1622-1698).jpg|mini|180px|general Wolfgang Julius grof [[Hohenlohe]]-Neuenstein bio je na čelu njemačko-austrijskih obrambenih postrojbi prilikom opsade]]
[[Datoteka:Köprülü Fazıl Ahmed.jpg|mini|180px|[[Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić]], [[veliki vezir]], bio je vrhovni zapovjednik [[Osmansko Carstvo|tursko]]-[[Krimski kanat|tatarske]] vojske koja je opsjedala tvrđavu na Muri]]
[[Datoteka:Novi Zrin.JPG|mini|
[[Datoteka:Izmail pasa.jpg|mini|180px|[[Ismail-paša Bošnjak]], član glavnog stožera velikog vezira]]
Većina ondašnjih vojnih stručnjaka ocijenila je da je, unatoč svojoj kompleksnosti, a možda i zbog nje, velebna [[Visoka renesansa|kasnorenesansno]]-[[Barok|ranobarokna]] [[Nizina| nizinska]] [[Utvrdno graditeljstvo|fortifikacija]] (njem. ''Wasserburg'') bila solidno [[Projekt|projektirana]] i izgrađena, te da ju je zbog toga, kao i zbog strateški mudro izabrane lokacije, bilo teško osvojiti. Bilo je, naravno, i suprotnih mišljenja, a takva su imale i neke ključne osobe na [[Beč]]kom dvoru.
Line 39 ⟶ 44:
=== Tursko-tatarska vojska ===
▲[[Datoteka:Novi Zrin.JPG|mini|300px|Prikaz Novog Zrina autora Hieronymusa Orteliusa, na kojem se utvrda nalazi na desnoj obali rijeke [[Mura|Mure]]; danas prevladava mišljenje da je glavni ili veći dio utvrde bio na lijevoj, a manji na desnoj obali, te na riječnom otoku, sve povezano mostovima]]
Velika tursko-tatarska vojska, koja je pod zapovjedništvom velikog vezira Fazil Ahmed-paše Ćuprilića stigla do lijeve obale Mure i počela se tamo stacionirati početkom mjeseca lipnja 1664. godine (između 2. i 4. lipnja), brojala je više desetaka tisuća ratnika raznih [[Rod vojske|rodova vojske]], ([[janjičar]]i, [[Spahija|spahije]], [[azap]]i i dr.). S obzirom da je tursko uporište Velika Kaniža tijekom mjeseca svibnja 1664. bila izložena neuspješnoj opsadi kršćanskih snaga pod vodstvom Nikole Zrinskog, u njoj su već od prije bile stacionirane znatne vojne snage koje su ju obranile, a sada su se mogle pridružiti novopristigloj armadi. Procjenjuje se da je veliki vezir na cijelom širokom prostoru između Novog Zrina i Velike Kaniže ukupno imao na raspolaganju moćnu silu od oko 200.000 ljudi, od čega najmanje 40.000 turskih i 30.000 tatarskih vojnika (moguće i do 100.000), dok su ostalo bile [[Logistika|logističke]] postrojbe, radnici, sluge i drugo pomoćno osoblje.
Line 61 ⟶ 65:
Premda se pojedini izvori razlikuju u [[datum]]ima početka i završetka opsade, ona je trajala oko mjesec dana. Prva dva dana turski su juriši bili uglavnom neuspješni, ali je svejedno 7. lipnja 1664. do generala Hohenlohea došao turski mirovni glasnik sa zahtjevom za predaju utvrde. Taj je zahtjev glatko odbijen; štoviše, Hohenlohe je svom podređenom [[časnik]]u barunu d'Avancourtu naredio da s oko 1.500 vojnika provali iz utvrde i napadne neprijateljske položaje. Ta je postrojba iznenadila Turke i izvršila pokolj među njima. Ali napadači su se konsolidirali i nastavili s jurišima na Novi Zrin.
[[Datoteka:Zrínyiújvári tábor (1664).jpg|mini|
Pod okriljem noći između 8. i 9. lipnja osmanske su snage kopale nove [[rov]]ove koji su bili sve bliže utvrdi. Narednog dana ponovno su branitelji izveli iznenadni proboj, ali ne tako uspješno kao prije. Namjeravali su i protjerati Turke s murskog otoka, ali su zbog velikih gubitaka odustali. Sljedećih dana kopanje opsadnih jaraka i nasipa se nastavilo, a na Legradskoj gori postavljeni su 11. lipnja novi topovi, koji su od tada neumorno pucali, dok su se turski juriši izmjenjivali jedan za drugim.
| |||