Inačica od 7. ožujka 2013. u 19:28 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: Migrating 7 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q1289660 (translate me) ← Starija izmjena		Inačica od 27. kolovoza 2013. u 03:28 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Džore Držić''' ([[Dubrovnik]], [[6. veljače]] [[1461]]. - Dubrovnik, [[26. rujna]] [[1501]].) [[Hrvatska\|hrvatski]] je [[renesansa\|renesansni]] pjesnik, sa stvaralaštvom u [[15. stoljeće\|15. stoljeću]]. == Životopis == Džore Držić bio je ugledni [[Dubrovnik\|dubrovački]] pučanin, brat ~~slikara~~[[slikar]]a [[Vlaho Držić\|Vlaha Držića]] i stric slavnoga [[komedija\|komediografa]] [[Marin Držić\|Marina Držića]]. Završio je [[humanizam\|humanističku]] školu u Dubrovniku, a potom studirao [[pravo]] u [[Italija\|Italiji]] koj je doktorirao<ref>[http://mudrac.ffzg.hr/~ltatomir/skripte/skripte/starija%20hrvatska%20knjizevnost.rtf Skripte FFZG] Starija hrvatska književnost - renesansa</ref>, da bi na posljetku [[1487.]] postao ~~svećenikom~~[[svećenik]]om. Radio je kao [[rektor]] [[crkva Svih svetih u Dubrovniku\|crkve Svih svetih]] u Dubrovniku i [[kancelar]] dubrovačkog ~~kaptola~~[[kaptol]]a. [[Đurađ Dragišić]] u ''Prirodi anđela'' iz [[1499.]] godine spominje ga kao sudionika u učenim raspravama na [[latinski jezik\|latinskom jeziku]] u dubrovačkoj katedrali i kao jednog od najboljih [[retorika\|govornika]]. Poznat je kao prvi hrvatski ~~dramaturg~~[[drama]]turg. == [[Lirika]] == Redak 41: U drami se govori o dvama pastirima kao kontrastima različitog poimanja ljubavi. Radmio je razuman, a Ljubmir zaljubljen pastir te zastupa, za razliku od Radmilova principa racionalnosti (''Jer nije pribitka gdi glave ne bude / Nije tuj dobitka, gdi ga tko ne bljude''), princip svemoći ljubavi (''Ja ću poć po svitu svudi se tukući / Jak pčela po cvitu slatki med ištući'') koji nadvladava racionalizam, a ujedno je realističnost u dijalogu suprotstavljena Ljubmirovu petrarkizmu. U eklogi se aludira i na domoljublje (''Moj dragi Ljubmire, što tu meu knezovi? / A ovce tve tire po gorah vukovi!'') te na samog autora: poistovjećenjem preko Ljubmirova krsnog imena (''Skoro je Đurđev dan, moje krsno ime''). == Bilješke == {{izvori}} == Literatura == Line 47 ⟶ 50: * Bogdan, Tomislav: ''Lica ljubavi. Status lirskog subjekta u kanconijeru Džore Držića''; Zagreb, 2003. * [[Vatroslav Jagić\|Jagić, Vatroslav]]: ''Trubaduri i najstariji hrvatski lirici''; Rad JAZU, 9, Zagreb, 1869. * [[Mihovil Kombol\|Kombol, Mihovil]]: ''Povijest hrvatske književnosti do preporoda''; Matica hrvatska, Zagreb, 1961. * Petrović, Svetozar: ''Novi lik Džore Držića''; Umjetnost riječi, XI, 1967., str. 93. - 121. * [[Mirko Tomasović\|Tomasović, Mirko]]: ''Hrvatska renesansna književnost u europskom kontekstu'', u: ''Hrvatska književnost u europskom kontekstu''; Zagreb, 1978. * ''Pjesme Šiška Menčetića Vlahovića i Gjore Držića'' (skupio i napisao Uvod Vatroslav Jagić); JAZU, Stari pisci hrvatski, knj. 2, Zagreb, 1870. * ''Pjesme Šiška Menčetića i Džore Držića i ostale pjesme Ranjinina zbornika'' (priredio Milan Rešetar); JAZU, Stari pisci hrvatski, knj. 2, 2. izdanje, Zagreb, 1937. {{Wikizvor autor}} Line 63 ⟶ 67: [[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] [[Kategorija:Dubrovačka književnost]] [[Kategorija:Hrvatski svećenici]] [[Kategorija:Hrvatski pravnici]] [[Kategorija:Renesansa]] <!-- interwiki -->

Džore Držić: razlika između inačica