Iako su cijanobakterije jednostanicnijednostanični organizmi, njihove stanice mogu biti povezane zajednickimzajedničkim sluzavim ovojem u kuglaste ili nitaste nakupine - KOLONIJE.
Nitasti kolonijalni oblici mogu biti nerazgranati i razgranati, a zanimljivo je da su u njima susjedne stanice povezane plazmodezmijama. To su citoplazmatske niti koje prolaze kroz stanicnustaničnu stijenku i osiguravaju kontinuitet medumeđu stanicama kao u visestanicnimvišestaničnim organizmima. U nitastih su se kolonija, stovise štoviše, diferencirale pojedine stanice koje se od ostalih razlikuju vecveć svojim izgledom. Nazivaju se HETEROCISTE, a fizioloskafiziološka im je odlika sposobnosti mogucnost/sposobnost iskoristavanjai atmosfreskogmogućnost dusikaiskorištavanja atmosferskog dušika za sintezu bjelancevinabjelančevina i nukleinskih kiselina.
GDJE NALAZIMO CIJANOBAKTERIJE:
Veliki broj cinajobakterijacijanobakterija ziviživi na brojnim i vrlo raznim stanistima staništima, vecinavećina u slatkim vodama , a samo nekoliko vrsta u moru. nekeNeke zivežive na tlu i u tlu, na drugim autotrofnim organizmima te na povrsinipovršini stijena ,. Mogu zivjetiživjeti u simbiozi sa gljivama u sastavu lisajevališajeva te u simbiozi s biljkama nastanjujucinastanjujući njihove medustanicnemeđustanične prostore. U vodama bogatim organiskimorganskim tvarima intenzivno razmozavanjerazmnožavanje cijanobakterija rezultati su goleme populacije. U slatkim vodama pojava se zove VODENI CVIJET. Zbog ugibanja i razgradnje stanice uz oslobadanjeoslobađanje otrovnih tvari , toksina, cijanobakterijski pokrov mozemože biti vrlo otrovan pa mozemože prouzrocitiprouzročiti pomor riba i ostalih organizama. CijanobkaterijeCijanobakterije sudjeluju u stvaranju SEDRE uzimanjem ugljikovog diooskidadioksida iz bikarbonata otopljenih u vodi, stošto rezultira talozenjemtaloženjem kalcijevog karbonata u njihovu sluzavom ovoju.
