Sljepić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Slika, karta rasprostranjenosti
Redak 13:
| species = '''''A. fragilis'''''
| dvoimeno = ''Anguis fragilis''
| dvoimeno_autorstvo = [[CarolusCarl LinnaeusLinné|Linnaeus]], 1758
| karta_raspon = Mapa Anguis fragilis.png
| karta_raspon_širina = 240px
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost sljepića
 
}}
 
'''Sljepić''' (''Anguis fragilis'') je neobična [[vrsta]] [[gušterGušter|guštera]].
 
Ova vrsta životinje dosta je nalik zmiji, no on je zapravo gušter koji nema noge. Njegovo tijelo dugačko je do 50 cm. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s kapcima s kojima migaju (ovo je osobina koja se ne nalazi u zmija). Također, za razliku od zmija, kao i svi gušteri imaju vidljive ušne otvore. Jezik im je reckast, dok je u zmija više račvast. Isto tako, uzorak njihove trbušne ljestvice je potpuno drugačiji od onog u zmija. Koža im je glatka s šarama koje se ne preklapaju.
 
Aktivniji su tijekom dana i mnogo vremena provode rujući kroz tlo ali povremeno ih se može naći kako se griju na suncu. Češće ih nalazimo skrivene ispod stijena, u visokoj travi i drugim sličnim vlažnim okruženjima. Mesožderi su i uglavnom se hrane [[puževi]]ma i [[crvi]]ma. Ženka rađa žive mlade, tj. viviparne su. Ženka često ima prugu duž [[Kralježnica|kralježnice]] i tamne bočne strane, dok mužjak može imati plave pjege. Ovi gušteri poznati su i po izuzetno dugom životnom vijeku - doživi i do 30 godina u divljini, a u zatočeništvu i do 50 godina.
[[Datoteka:Anguis fragilis 20050721 002.jpg|mini|lijevo|250px|Glava sljepića.]]
 
Ako mu neprijatelj kojim slučajem odgrize [[rep]], on će mu ponovno narasti (no rijetko kad na njegovu prvotnu dužinu) kao i u ostalih guštera, ali mu rep izrasta samo jedanput. Sljepićev [[zimski san]] traje 6 mjeseci - od listopada do ožujka. Bezopasan je, ali često nastrada u susretu s ljudima jer ga mnogi zamijene za zmiju. No, najveći uzrok njihove smrtnosti u prigradskim područjima smatra se [[domaća mačka]], od koje nema obrane.
[[Datoteka:Brown reptile in Plitvice.jpg|mini|250px|Sljepić u [[Nacionalni park Plitvička jezera|Nacionalnom parku Plitvička jezera]].]]
 
Na kraju valja napomenuti kako je sljepić naša zaštićena životinjska vrsta. U Republici Hrvatskoj ova zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode. Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje.
 
Bezopasan je, ali često nastrada u susretu s ljudima jer ga mnogi zamijene za zmiju.
 
[[Datoteka:Anguis fragilis 20050721 002.jpg|mini|lijevo|250px|Glava sljepića]]
<br clear=left />
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti