Tora: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
Tora je najsvetija od svih svetih knjiga i spisa u [[židovstvo|židovstvu]]. To je prvi od tri dijela [[Tanakh|Tanakha]] (hebrejske Biblije), osnova je vjerskih dokumenata židovstva i podijeljena je u pet knjiga, čija su imena na hrvatskom [[Knjiga Postanka]], [[Knjiga Izlaska]], [[Levitski zakonik]], [[Knjiga Brojeva]], i [[Ponovljeni zakon]], prema nihovim temama (njihova hebrejska imena, Bereshit, תיבשאר, Shemot מותש, Vayikra ארקיו, Bamidbarר ב דמב i Devarim םירבד su izvedeni od njihovih početnih stihova ). Tora sadrži niz književnih vrsta, uključujući [[alegorija|alegorije]], povijesne pripovijesti, [[poezija|poeziju]], rodoslovlja, i izlaganja različitih zakona. Prema [[rabin|rabinskoj]] tradiciji, Tora sadrži 613 [[mitzvot]] (מצוות, "zapovijedi"), koje su podijeljene u 365 negativnih i 248 pozitivnih naredbi. U rabinskoj književnosti, riječ "Tora" označava i pisani tekst, " Tora Šebihtav "( תורה שבכתב ," zapisana Tora ), kao i usmenom predajom," Tora Šebe'al Peh "( תורה שבעל פה ," usmena Tora ). Usmeni dio koji se sastoji od tradicionalnih tumačenja i proširenja, a koji se prenosio sa koljena na koljeno sada utjelovljen u [[Talmud|Talmudu]] i [[Midraš|Midrašu]].
Židovska vjerska tradicija pripisuje autorstvo Tore [[Mojsije|Mojsiju]] kroz proces [[božansko nadahnuće|božanskog nadahnuća]]. Ovaj vid autorstva prvo je eksplicitno izražen u [[Talmud|Talmudu]] i datira od 3. do 6. stoljeća
Znanstvena je rasprava većim dijelom 20. stoljeća bila formulirana kao [[dokumentarna hipoteza]], prema kojoj je Tora sinteza dokumenata iz malog broja inače nezavisnih izvora.
Izvan svojeg središnjeg značenja u židovstvu, Tora je prihvaćena u [[kršćanstvo|kršćanstvu]] kao dio Biblije, koja sadrži prvih pet knjiga [[Stari zavjet|Staroga zavjeta]]. Različite denominacije Židova i kršćana imaju veliku razliku u stavovima s obzirom na točnost Pisma. Tora je u određenoj mjeri prihvaćena kod [[Samaritanci|Samarijanaca]] i drugih kao autentična objava [[Bog|Boga]] [[Izrael|Izraelu]]. [[Islam]] na Toru (Tevrat) i [[Evanđelje|Evanđelja]] (Indžil) gleda kao na autentičnu objavu od Boga, oštećenu onim što su ljudi dodavali i mijenjali.
Redak 14:
===Unutar hebrejske Biblije===
Najraniji naziv za prvi dio Biblije čini se da je bio "Mojsijeva Tora". Ovaj naslov, međutim, ne nalazi se u samoj Tori, ni u književnim djelima proroka prije [[Babilonsko progonstvo|izgnanstva]]. On se pojavljuje u [[Jošua|Jošui]] (8,31-32; 23,6) i u knjigama o kraljevima (1 Kr 2,3; 2 Kr 14,6, 23,25), ali ne može se reći da se to odnosi na cijeli korpus. Nasuprot tomu, vjerojatno je da je njegova uporaba u djelima poslije izgnanstva (Mal 3,22; Dan. 9,11. 13; Ezra 3,2, 7,6; Neh. 8,1) imala namjenu da bude sveobuhvatna. Ostali naslovi bili su "Knjiga Mojsijeva" (Ezr 6,18; Neh 13,1; II Ljet 35,12; 25,4; usp. Kraljeva II 14:6) i "Knjiga Tora" (Neh. 8:3) .
Izraz "Pentateuh"(Πεντάτευχος, doslovno "pet svezaka") grčki je izraz koji se odnosi na "Mojsijevo Petoknjižje". Prva poznata upotreba ovog pojma datira 150. - 175. godine, i taj izraz, među ostalima, koriste [[Origen]], [[Atanazije]] i [[Tertulijan]]. Hebrejski izraz "Sefer Tora" (ספר תורה - "knjiga Tora") odnosi se na Petoknjižje pisano na pergameni.
==Autorstvo==
Redak 30:
===Dokumentarna hipoteza===
Većina modernih znanstvenika vjeruje da je Tora proizvod mnogih ruku, protežući se tijekom mnogih stoljeća, do konačne forme oko 6. i 5. stoljeća pr.
==Struktura==
Redak 36:
== Izvori ==
* Kantor, Mattis, ''The Jewish time line encyclopedia: A yearby-year history from Creation to the present'', Jason Aronson Inc., London, 1992.
* Wheeler, Brannon M., ''Moses in the Quran and Islamic Exegesis'', Routledge, 2002.
* DeSilva, David Arthur, ''An Introduction to the New Testament: Contexts, Methods & Ministry'', InterVarsity Press, 2004.
* Alcalay, Reuben., ''The Complete Hebrew - English dictionary'', vol 2, Hemed Books, New York, 1996. ISBN 978-9654481793
* Scherman, Nosson, (ed.), Tanakh, Vol.I, The Torah, (Stone edition), Mesorah Publications, Ltd., New York, 2001.
* Heschel, Abraham Joshua, Tucker, Gordon & Levin, Leonard, ''Heavenly Torah: As Refracted Through the Generations'', London, Continuum International Publishing Group, 2005.
==Vanjske poveznice==
| |||