Skopaljska dolina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodao o Daurima
m ispravke
Redak 1:
'''Skopaljska dolina''' (rjeđe '''Uskopaljska dolina''', '''Uskoplje'''<ref name=leksikon>Hrvatski obiteljski leksikon [http://www.hrleksikon.info/definicija/uskoplje.html Uskoplje] '''''Uskoplje''', povijesni kraj uz gornji tok Vrbasa, BiH. Gl. naselja: Bugojno, Donji Vakuf.''</ref>, '''Skopaljsko polje'''<ref name="Škegro">[[Ante Škegro]]: Uskoplje; [[Hrvatska uzdanica Uskoplje]]; Uskoplje, 1996.</ref>) je dolina u gornjem toku rijeke [[Vrbas]]. Administrativno pripada [[Županija Središnja Bosna|Županiji Središnja Bosna]], a prema jednoj od regionalizacija BiH nalazi se u Gornjovrbaskoj regiji, u [[Središnja Bosna|srednjoj Bosni]].
 
Postoje različita mišljenja o imenu Uskoplja pa se ponekad navodi da se ime Uskoplje izvodi od ilirskog plemena ''Scupi'' ili pak od latinske riječi ''espcopia'' što bi označavalo ranokršćansku biskupiju koja se nalazila u srednjoj Bosni. Ipak dolina je, kao i starohrvatska [[župa Uskoplje]], dobila ime po iduženomizduženom uskom polju<ref name="Škegro"/><ref>[[Krunoslav Draganović]]: Katolička crkva u srednjovječnoj Bosni u: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine; Sarajevo, 1942.</ref><ref>[[Miroslav Džaja]]: Sa Kupreške visoravni; Otinovci-Kupres, 1970.</ref><ref>Đoko Mazalić: Biograd-Prusac stari bosanski grad; [[Glasnik Zemaljskog muzeja|Glas. Zem. muz.]] 6, 1951.</ref>, koje je s obje strane okruženo relativno visokim planinama.
 
Prostire se od izvora rijeke [[Vrbas]]a ispod planine [[Vranica|Vranice]] do ušća rječice [[Semešnica|Semešnice]] u [[Vrbas]] iza [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]]. Proteže se dužinom od oko 27 i širinom od 2 do 9 kilometara. Površine je 130 km<sup>2</sup>. Najniži dio doline čini aluvijalna ravan na 570 m nadmorske visine.<ref name="Škegro"/>
 
Ovo područje naseljeno je najkasnije od brončanog doba.<ref name="Škegro"/> Pretpostavlja se da ga je u [[antičko doba]] naseljavalo [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Deuri]] (Derbanoi, Derrioi, [[starogrčki jezik|gr.]] Δερβανοί) iz salonitanskog konventa, koje je prema [[Plinije Stariji|Pliniju Starijem]] imalo 25 rodova ([[dekurija]]), što bi značilo da je ukupno stanovništvo brojilo otprilike 3.750 - 6.000 ljudi.<ref>Salmedin Mesihovic, Rimski vuk i ilirska zmija - Posljednja borba, Sarajevo 2011., str. 48.-49., 425. [http://books.google.hr/books?id=GwmrAbUXuMsC]</ref> U srednjem vijeku [[župa Uskoplje]], koja je obuhvaćala cijelu dolinu, bila je jugoistočni kut šire gospodarsko-političke cjeline koja se zvala [[Donji kraji]]. Donji kraji prostirali su se porječjima rijeka Vrbas i [[Sana]], a sjedište im je bilo u [[Jajce|Jajcu]]. Donjim krajima vladali su plemićki rod [[Hrvatinići]], čiji je najpoznatiji velemožavelmoža [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]].
 
Od značajnih naselja u Skopaljskoj dolini se nalaze [[Donji Vakuf]], [[Uskoplje]] i [[Bugojno]], u prošlosti i Biograd (današnji [[Prusac]]).