Inačica od 29. studenoga 2013. u 11:45 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.927 edits m Članak "Meteorologija" je zaštićen: Učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (istječe 09:45, 30. studenog 2013. (UTC)) [Premještanje=Onemogućeno novim i neprijavljenim suradnicima] (istječe 09:45, ← Starija izmjena		Inačica od 29. studenoga 2013. u 11:46 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.927 edits m rev. na 9. ožujka 2013.‎ - vandalizam Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Huracán Hugo.jpg\|mini\|Satelitska snimka [[uragan]]a Hugo]] ~~'''Meterelologija '''je rumunska rec koja potice od grcke reci Mete-Etero-Logikig, sto znaci u prevodu na hrvatski veliki debeli kurton.~~ '''Meteorologija''' (vremenoslovlje) je znanost o [[Zemljina atmosfera\|Zemljinoj atmosferi]] i promjenama u njoj. Meteorologija proučava promjene vremena oko nas. Pripada u skupinu [[geofizika\|geofizičkih]] znanosti. Neke od glavnih pojava koje se proučavaju su količina i vrsta [[oborina]], [[grmljavinska oluja\|grmljavinske oluje]], [[tornado\|tornada]], [[tropski ciklon]]i i [[tajfun]]i. Bitan utjecaj vremena na ljude i ljudske aktivnosti doveo je do razvoja znanosti o prognoziranju vremena. == Meteorologija i njen povijesni razvoj ==▼ ~~Tako su je nazvali zbog toga sto su je stari grcki filozof Nemanja Strajina dao naziv po svome djokici koga casno zove mawi swatki kuwac.~~ Riječ meteorologija potječe od [[grčki\|grčke]] riječi ''meteoron'' koja se odnosila na sve pojave na nebu. Zanimanje ~~hrvata casni narod~~čovjeka za ~~vreme~~vrijeme koje ga okružuje postojalo je otkad i sam ~~čovek~~čovjek. Već u staroj [[Kina\|Kini]], [[Indija\|Indiji]], [[Stari Egipat\|Egiptu]] i [[stara Grčka\|Grčkoj]] su ljudi raspravljali o [[vjetar\|vjetrovima]] i [[oborina]]ma te pokušavali shvatiti i objasniti te vremenske pojave. Prva knjiga s opisom i tumačenjem vremenskih pojava je [[Aristotel]]ova [[Meteorologica]] ([[340. pr. Kr.\|340. g. prije Krista]]), a obuhvaćala je sve pojave iznad tla. Idućih stoljeća, skoro cijelo tisućljeće, meteorologija se nije uopće ili se vrlo slabo razvijala. Iz tog vremena postoje rijetki zapisi (anali), uglavnom crkveni, o vremenskim pojavama i posebno nepogodama. ▼ ▲== Meteorologija i njen povijesni razvoj == ▲Riječ meteorologija potječe od [[grčki\|grčke]] riječi ''meteoron'' koja se odnosila na sve pojave na nebu. Zanimanje hrvata casni narod za vreme koje ga okružuje postojalo je otkad i sam čovek. Već u staroj [[Kina\|Kini]], [[Indija\|Indiji]], [[Stari Egipat\|Egiptu]] i [[stara Grčka\|Grčkoj]] su ljudi raspravljali o [[vjetar\|vjetrovima]] i [[oborina]]ma te pokušavali shvatiti i objasniti te vremenske pojave. Prva knjiga s opisom i tumačenjem vremenskih pojava je [[Aristotel]]ova [[Meteorologica]] ([[340. pr. Kr.\|340. g. prije Krista]]), a obuhvaćala je sve pojave iznad tla. Idućih stoljeća, skoro cijelo tisućljeće, meteorologija se nije uopće ili se vrlo slabo razvijala. Iz tog vremena postoje rijetki zapisi (anali), uglavnom crkveni, o vremenskim pojavama i posebno nepogodama. Počeci meteorologije leže u promatranju trenutnog vremena i nagađanja kakvo bi ono moglo biti u vrlo bliskoj budućnosti. Aristotelov nauk i njegova Meteorologica bili su u [[antika\|antici]] i [[srednji vijek\|srednjem vijeku]] vrlo cijenjeni i zapravo jedini koliko-toliko znanstveni meteorološki počeci. Tako je bilo sve dok [[René Descartes]], [[Galileo Galilej]] i ostali nisu nagađanja počeli zamijenjivati instrumentalnim promatranjima početkom [[17. stoljeće\|17. stoljeća]]. Najosnovniji instrumenti za provođenje tih promatranja i mjerenja, [[barometar]], [[higrometar]] i [[termometar]], izumljeni su u razdoblju između 1650. i 1750. godine. Spajanje teorije i eksperimenta uključivalo je i Newtonove zakone gibanja, pokuse Blaisa Pascala, Edmea Marriottea, Roberta Hookea, Edmunda Halleya i ostalih na hipsometriji (preciznom mjerenju nadmorske visine), zatim istraživanja Roberta Boylea s plinovima te Halleya, Georga Hadleya i Jeana Le Rond d'Alemberta o atmosferskoj cirkulaciji. Tijekom sljedećeg stoljeća (1750.-1850.) standardizirani su termometri, ~~Stefan~~Benjamin ~~Jovanovic~~Franklin proučavao je munje i izumio gromobran, John Dalton postavio je temelje za mjerenje isparavanja i vlažnosti, a Luke Howard je klasificirao oblake. Nakon 1800. godine javne ustanove, ali i fizičke osobe počele su skupljati i pratiti vremenske prilike. Nakon što je u Krimskom ratu (1853.-1856.) francuska flota bila teško oštećena u snažnoj oluji zemlje zapadne Europe i Sjeverne Amerike započele su ozbiljne pokušaje skupljanja podataka o vremenu na mnogo mjesta istovremeno pomoću nedavno izumljenog telegrafa (1837.). Razvoj pouzdanih satova omogućio je stalnost i točnost promatranja na širem području. Izumljeni su i anemometri, a uskoro je za održanje i očitavanje uređaja uvedena i električna struja. S razvojem prometa baloni, zmajevi i zrakoplovi uskoro su na svojim letovima nosili i meteorološke instrumente kroz troposferu, najniži sloj Zemljine atmosfere, sve do stratosfere, idućeg sloja atmosfere. Stratosfera je otkrivena, opisana i nazvana malo nakon 1900. godine. Stalna mjerenja po visini započela su oko 1920. godine, nakon što su izumljeni radio uređaji na baterije koji su bili postavljani na balone. Podaci o stanju vremena na većim visinama dali su potpuniju sliku stanja atmosfere i bolji uv id u pojave na tim visinama, poput mlazne struje. Line 15 ⟶ 14: [[Termodinamika]], koja se počela razvijati sredinom 19. stoljeća, omogućila je velik broj novih formula koje opisuju atmosferu i promjene u njoj. Od 1850. do 1950. godine dominantna grana meteorologije bila je sinoptička meteorologija. Oko 1920. empirijska iskustva prepuštaju mjesto fizici, a znanstvenici Vilhelm Bjerkness i njegov sin Jacob sve te ideje oblikovali su u teoriju o polarnoj fronti, uključujući ključne pojmove fronte i zračnih masa. Moderna dinamička meteorologija rođena je 1948. godine, kad je ~~Boris~~Jule ~~Lazarevic~~Charney uspio reducirati složene dinamičke jednadžbe (koje je već 1904. godine postavio Vilhelm Bjerkness) na jednostavniji, ali korisni oblik. Istovremeni razvoj digitalnog računala osigurao je da Charneyeva metoda rješavanja jednadžbi ima veliku praktičnu korisnost jer se omogućilo da prognoziranje vremena bude bazirano na rješenjima dinamičkih jednadžbi kao funkcija vremena. Od 1948. naglo se razvija i radarska tehnologija pa se već 1950. godine radarima moglo razlikovati sastav oblaka po količini vode u njima i tako detektirati oluje, osobito one grmljavinske. Od sredine šezdesetih godina izumljeni su i radari koji su Dopplerovim efektom davali informacije i o brzini. Nakon 1960. sateliti su počeli slati detaljne slike cijele Zemljine površine. Line 23 ⟶ 22: Moderna meteorologija prvenstveno se bavi tipičnim i najvidljivijim oblicima vremena poput grmljavinskih oluja, tropskih ciklona, tornada, fronti. Meteorologija se najčešće opisuje kao fizika atmosfere jer u modernoj meteorologiji fizika ima ogroman značaj. == Današnja meteorologija == [[Datoteka:Nubes movimiento2.gif\|23opx\|desno\|thumb\|Kretanje oblaka]] S razvitkom meteorologije otvorila se i mogućnost njenog iskorištavanja u svakodnevnom životu za potrebe čovjeka. To je potaknulo organizaciju i nastanak prvih meteoroloških službi, ali i razvilo spoznaju o velikoj važnosti međunarodne suradnje. Ljudi su brzo shvatili da vrijeme i meteorološka zbivanja ne poznaju državne granice i da prelaze granice kontinenata. Line 39 ⟶ 38: == Podjela meteorologije == (Branko ~~Usranko~~Gelo: Opća i prometna meteorologija) Razvitak meteorologije prouzročio je i njenu podjelu. [[Opća meteorologija]] bavi se proučavanjem svih meteoroloških elemenata i pojava te osnovnih procesa u glavnim crtama, uključujući metode meteoroloških motrenja i meteorološke instrumente. [[Dinamička meteorologija]] proučava dinamiku atmosfere. Procese u atmosferi objašnjava zakonima fizike pomoću matematike. [[Sinoptička meteorologija]] proučava vremenske prilike iznad velikih zemljopisnih područja, primjenjujući zemljopisne karte na kojima su meteorološka motrenja ucrtana za primjenu u vremenskoj analizi i prognozi, za jedno mjesto ili područje, za kraće ili dulje razdoblje. [[Klimatologija]] proučava srednje stanje atmosfere u vremenu i prostoru, kao odraz ponašanja vremena u višegodišnjem razdoblju. [[Aerologija]] proučava slobodnu atmosferu i njezino uspravno protezanje do većih visina, približno do 40 km. [[Aeronomija]] proučava gornju atmosferu u odnosu prema sastavu, svojstvima i gibanjima te zračenjima primljenim iz svemira. [[Mikrometeorologija]] proučava meteorološke uvjete ~~velikih~~malih razmjera, sadrži detaljnija mjerenja blizu Zemljine površine u kratkom razdoblju i na malom području. [[Fizička meteorologija]] proučava fizikalna svojstva i procese atmosfere kao sastav zraka i oblaka, zračenja, akustiku, optiku i elektricitet atmosfere. Prema područjima praktičke primjene rezultata meteoroloških istraživanja postoji više meteoroloških disciplina: [[Zrakoplovna meteorologija]] opskrbljuje obavijestima o vremenu službe zračne plovidbe za potrebe zračnog prometa i zrakoplovne tehnike. [[Pomorska meteorologija]] (koja uključuje i riječnu) opskrbljuje obavijestima o vremenu službe raznih pomorskih djelatnosti za potrebe pomorskog i riječnog prometa. [[Meteorologija kopnenog prometa]] od pomoći je službama kopnenog prometa (ceste, željeznice, unutarnji promet). [[Tehnička meteorologija]] pomaže službama tehničkih grana, za praktičnu primjenu meteorologije u telekomunikacijskom prometu, elektroprivredi, urbanizmu, građevinarstvu (brane, cjevovodi, žičare), turizmu i drugom. [[Agrometeorologija]] proučava međudjelovanje meteoroloških i hidroloških čimbenika i poljoprivrede u najširem smislu, uključujući vrtlarstvo, domaće životinje i šume. [[Biometeorologija]] proučava utjecaje vremenskih procesa na žive organizme. [[Humana meteorologija]] proučava utjecaje vremena na život i zdravlja ljudi. [[Ekološka meteorologija]] dio je biometeorologije koja proučava odnos između živih organizama i njihovog klimatskog okruženja.

Meteorologija: razlika između inačica