|
}}
'''Domaćim govedom''', često jednostavno samo '''govedom''' nazivaju se [[domesticiranje|domesticirani]] potomci [[divlje govedo|divljeg goveda]] (''lat. Bos taurus''). DomesticiranjePripitomljavanje je počelonastupilo prvoprije radi6000 mesa,godina au kasnijeEgiptu. radiU [[mlijeko|mlijeka]]početku ise njihoverabilo snagekao korišteneradna zasnaga i vučuprehrana.
== Način života i razmnožavanje ==
== Pripitomljavanje ==
* Hrana: domaće govedo je preživač koji jede travu. Zimi se hrani žitom, repom i kukuruzom. Ljeti pojede manje od 50 kg trave dnevno.
Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz [[Anatolija|Anatolije]] i s [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u [[9. tisućljeće pr. Kr.|9. tisućljeću pr. kr.]]. Dokazom se smatra da su od 8 300. pr. Kr. stigli zajedno s poljoprivrednicima na [[Cipar]] na kojem do tada nije bilo goveda.
* Neprijatelji: grabežljivi sisavci i nametnici
* Nagon za zajednicom: živi u stadu
Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali ''Bos taurus'' s drugim vrstama [[goveda]]. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u [[Azija|Aziji]]. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (''Bos primigenius'', ponekad ''Bos taurus'') potiče domaće govedo podvrste [[zebu]] (''Bos primigenius indicus'', ponekad ''Bos taurus indicus''), goveda [[banteng]] (''Bos javanicus'') potiče balisko domaće govedo (''Bos javanicus'' f. domestica), gajal (''Bos gaurus'' f. frontalis) potiče od [[gaur]]a ((''Bos gaurus''), [[domaći jak]] (''Bos mutus'' f. grunniens) od divljeg jaka (''Bos mutus''), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i [[domaći bivol]] (''Bubalus bubalis'' f. bubalis) iz roda Bubalus, od [[azijski vodeni bivol|azijskog vodenog bivola]] (''Bubalus bubalis'').
Nakon 8 mjeseci života junice su spolno sazrijele, no dopušta se raspold nakon 2,5 godine starosti. Pare se početkom kalendarne godine u razdoblju od sječna do ožujka. Mladunce, telad, nose 330 dana, a u nekim slučajevima i oko 310 dana. U prosjeku se izlegne samo jedno tele.
== Uobičajeni nazivi ==
* mladunci goveda nazivaju se "tele", u množini telićitelci ili telad
* muško spolno zrelo govedo u dobi između mladunačke i pune zrelosti je "junacbik", a žensko "junica"; razlikuju se od bika i krave po tome što pokazuju spolni nagon, no nisu se parile niti su tjelesno razvijene do kraja <ref>[http://www.vef.hr/org/stocarstvo/prezentacije/Za_Web_pasminska/Seminari/1_seminar.pdf Veterinarski fakultet] </ref>
* spolno zrela ženka domaćeg goveda naziva se "krava", "muzna krava" ili "mliječna krava".
* krava koja nosi mladunca, bremenita krava je "steonabreja krava"
* spolno zreo mužjak domaćeg goveda naziva se "bikvol".
** [[kastracija|kastrirani]] mužjak domaćeg goveda naziva se "volbik".
[[Datoteka:Boškarin.JPG|thumb|Hrvatska [[autohtonost|autohtona]] pasmina [[Boškarin]].]]
== Korištenje ==
Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi [[meso|mesa]] je u [[BrazilArgentini]]u, oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju različitih [[pasmina]]. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih svojstava. Pored mesa, [[mlijeko|mlijeka]] i [[koža|kože]], [[izmet]] domaćih goveda je vrlo cijenjeno prirodno [[gnojivo]] u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], a služi i kao [[gorivo]]. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u [[oranje|oranju]].
Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.
== Rasprostranjenost ==
[[Datoteka:CH cow 2.jpg|200px|desno|thumb|Krava u [[Švicarska|Švicarskoj]].]]
Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su [[zebu]] pasmine bolje prilagođene [[tropi]]ma nego domaća goveda europskog porijekla. Od kraja [[15. stoljeće|15. stoljeća]] Europljani dovode domaće govedo u [[Amerika|Amerike]], na niz [[otok]]a, u [[Australija|Australiju]] i na [[Novi Zeland]] gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih razloga. Danas postoji samo još na otoku [[Otok Amsterdam|Amsterdam]] jedna [[populacija]] podivljalih domesticiranih goveda.
Krave se u zadnje vrijeme kolju u velikom broju. Najpoznatije klaonice krava nalaze se u Americi.
Najveći broj domaćih goveda postoji u [[IndijaKin|Indiji<nowiki/>]][[Kini|Kin]][[Kini|i]], (oko 226 milijuna). U [[Kina|KiniIndiji]] ih je "samo" oko 108188, a u [[SAD]]-u 96 milijuna.
== Značenja ==
*'''kršćanstvo''' - Simbolom je [[evanđelje|evanđelista]] [[sveti Luka|LukeMateja]] <ref>[http://zupa-medulin.com/index.php?option=com_content&task=view&id=16&Itemid=332 Župa Medulin] </ref>.
== Izvori i referencije ==
| 