Park prirode Kopački rit: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 185.18.63.90, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Culo-sija |
|||
Redak 23:
'''Park prirode Kopački rit''' je poplavno područje u [[Baranja|Baranji]], na sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]], između rijeka [[Dunav]] na istoku i [[Drava|Drave]] na jugu. Utemeljen je [[1976]]. godine. [[Park prirode]] je ukupne veličine 17.000 [[ha]] (177 km<sup>2</sup>), od čega Specijalni [[zoološki rezervat]] obuhvaća 8.000 ha (80 km<sup>2</sup>). Administrativno se nalazi u općini Bilje, [[Osječko-baranjska županija]]. Trenutno je najstariji proglašeni park prirode u Hrvatskoj.
Ime je dobio od [[Mađarski|mađ.]] "kapocs" = kopča i "rét" = močvarna livada.<ref name="geo">[http://www.geografija.hr/clanci/1513/kopacki-rit-turizam-u-parku-prirode Geografija.hr - Kopački rit], <small>pristupljeno 31. listopada 2013.</small></ref>
Kopački rit je jedna od najvećih [[fluvijalno-močvarna nizina|fluvijalno-močvarnih nizina]] u [[Europa|Europi]]. Ovo područje tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz [[Dunav]]a, te mnogo manje iz Drave. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. U njemu se svake godine gnijezdi oko 140 vrsta ptica, a velika bioraznolikost od 2000 bioloških vrsta odraz je bogate flore i faune parka.<ref name="geo" Kopački rit uvršten je i u listu ornitološki značajnih područja - IBA (Important Bird Area), a nominiran je i za uvrštenje u UNESCO (Svjetska prirodna baština).
== Povijest Kopačkog rita ==
[[Datoteka:Tikves Castle1.JPG|mini|desno|300px|Dvorac Tikveš]]
Prvu ideju o "Beljskom nacionalnom parku" iznosi prirodoslovac Szecheny [[1935.]] godine. U bivšoj [[SFRJ]], točnije od [[1959.]] Kopačkim ritom upravlja lovno-šumsko gazdinstvo "Jelen" iz [[Beograd]]a, koje u suglasnosti sa tadašnjim zavodom za zaštitu prirode [[1958.]] godine traži proglašenje Nacionalnog parka "Moša Pijade", s čime se ne slaže Konzervatorski zavod iz Zagreba koji je zastupao ideju upravljanog prirodnog rezervata. Tijekom tog razdoblja, izgrađeno je naselje Tikveš i istoimeni [[Dvorac Tikveš|dvorac]] sa pripadajućim gospodarskim objektima za lov i rekreaciju tadašnjeg predsjednika [[Josip Broz|Josipa Broza Tita]]. Angažmanom Drage Getza i nekoliko uglednih prirodoslovaca Kopački rit [[1967.]] zbog svoje očuvanosti, velike bioraznolikosti i ekološke vrijednosti postaje "Upravljani prirodni rezervat". Nekoliko godina kasnije, točnije [[1976.]], uže područje parka je proglašeno Specijalnim zoološkim rezervatom, a šire područje Parkom prirode "Kopački rit", ukupne površine 10.500 ha. Godine [[1993.]] Kopački rit je proglašen međunarodno značajnim močvarnim područjem zaštićen [[Ramsarska konvencija|Ramsarskom konvencijom]]. Od [[1997.]] godine parkom prirode upravlja Javna ustanova "Park prirode Kopački rit". Odlukom Hrvatskog Sabora Park prirode je proširen [[1999.]] na sadašnjih 17.700 ha površine.<ref name="geo"/>
Pitanje treba li Kopački rit biti proglašen nacionalnim parkom se otvaralo više puta. Zahtjevi su ponovljeni 1958., 1982. i 1999. godine. Zagovaratelji statusa nacionalnog parka smatraju kako bi se time poboljšao razvoj ekološkog turizma i pozivaju se na činjenicu da su svi nacionalni parkovi u Hrvatskoj vezani uz fenomen [[krš]]a. U istočnoj Hrvatskoj tako još uvijek nije proglašen niti jedan [[nacionalni park]].<ref name="geo"/>
Tijekom povijesti je u nekoliko navrata na području današnjeg Parka prirode proglašavana "ekološka katastrofa". Tijekom prekopavanja hulovskog kanala [[1969.]] u ritu je izgubljeno 3000 ha površine pod vodom. Te godine Kopačko jezero je gotovo presušilo. Godine 1985. je u jezero Sakadaš iscurio gnoj svinjogojske farme iz Darde, čime je uginuo veliki broj ribe. Ljudskim djelovanjem, izlovom ribe i odstrjelom ptica i divljači narušava se ekološka ravnoteža. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], dio parka je miniran, a čišćenje parka je otežano jer su [[Mina|mine]] ukopane u močvarni mulj. U Posebnom zoološkom rezervatu pod minama je oko 3700 ha površine.<ref name="geo"/>
== Geografska obilježja ==
[[Reljef]] područja Kopačkog rita je rezultat rada vode, rijeka Dunava i Drave te poplavnih voda koje plave područje. Rijeke u svom toku stvaraju [[sprud]]ove i [[otok]]e. Stalna plavljenja i valovi vode na jednom mjestu produbljuju teren tvoreći polumjesečaste udubine, dok na drugom mjestu talože materijal kojeg nosi rijeka. Tako nastaju udubljenja (bare) i povišena područja (grede) koja daju valoviti izgled. Udubljenja se ispune vodom i predstavljaju [[Jezero|jezera]] ili [[Bara|bare]]. Više uzastopnih udubljenja se spaja i povezuju s Dunavom tvoreći prirodni kanal (fok) preko kojega se udubine pune i prazne. Ti prirodni kanali (foke) su često umjetno produbljivani.<ref>[http://www.kopacki-rit.com/oparku.html Službene stranice parka - O parku], <small>pristupljeno 31. listopada 2013.</small></ref>
U parku se nalaze dva veća jezera, Kopačko jezero te jezero Sakadaš koji su jedine stalne površine pod vodom. Kopačko jezero je s površinom 220 ha (prosječna površina) ujedno i najveće jezero u parku. Dubine je 1,5 do 5 metara i nalazi se u središtu parka. Jezero Sakadaš je sa 7 metara najdublje jezero parka i najdublja udubina rita.<ref name="geo"/>
Rit je godišnje poplavljen u prosjeku 99 dana, dok je čitava površina pod vodom prosječno 32 dana. Poplavni val dolazi početkom proljeća za vrijeme dizanja vodostaja Drave i Dunava zbog topljenja snijega u [[Alpe|Alpama]]. Vrhunac poplavnog vala je između travnja i svibnja, a do kraja ljeta vode se popuno povuku iz rita. Najvažnija veza Dunava i rita je Hulovski kanal, dug 6 km i širok 34 metra. Glavna veza rita i Drave je kanal Renovo, dug 3 kilometra i širok do 20 metara. Najduži kanal je Stara Barbara, duljine 26,7 kilometara koji teče paralelno s Dravom.<ref name="geo"/>
U Kopačkom ritu prevladava [[umjereno kontinentalna klima]].
== Flora ==
Line 38 ⟶ 52:
Zbog specifičnog [[mikroreljef]]a i neprestanog plavljenja, na području Kopačkog rita razvijaju se različiti tipovi [[vegetacija|vegetacije]]. S jedne strane to su različiti tipovi [[šuma]], a s druge strane [[močvarna vegetacija|močvarna]] i [[vodena vegetacija]], dok je uz veću koncentraciju [[divljač]]i i antropogeni utjecaj vezana nitrofilna i travnjačka vegetacija. Od šumskih zajednica najveće površine u ritu prekriva šuma [[Bijela vrba|bijele vrbe]] (Galio-Salicetum albae) koja može podnijeti visoke i dugotrajne poplave. Na nešto višim terenima, gdje su poplave kratkotrajnije razvija se šuma bijele vrbe i [[crna topola|crne topole]] (Salici - Populetum nigrae), a na još uzdignutijim mjestima nalaze se i [[hrast]]ove šume -na nižim terenima šuma [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] i [[velika žutilovka|velike žutilovke]] (Genistoelatae - Quercetum roboris), a na sušim područjima šuma hrasta lužnjaka i [[grab]]a (Carpino betuli - Quercetum roboris).
Najveće vodene površine unutar rita pokriva vodena i močvarna vegetacija s mnogobrojnim zajednicama. Tu se miješaju zajednice [[vodena leća|vodenih leća]], od kojih je najčešća zajednica [[Lemno - Spirodeletum polyrhizae]]. U mozaiku s drugim vodenim zajednicama javljaju se i zajednice [[mrijesnjak]]a (Potamogetonetum lucentis i Potamogetonetum graminei), zajednica [[krocanj|krocnja]] i [[lokvanj]]a (Myriophyllo - Nupharetum). No najveće površine zauzima zajednica [[plavun]]a (Nymphoidetum peltatae). Uz rubove jezera i kanala te na povremeno plavljenim površinama najrasprostranjeniji su [[trščak|trščaci]] (Scirpo - Phragmitetum) te zajednice visokih [[šaš]]eva (Caricetum elatae; Caricetum versicariae, Caricetum gracilis). One zauzimaju goleme površine rita i daju mu karakterističan izgled. Sveukupno, četrdesetak biljnih zajednica i preko tri stotine [[Flora (biljke)|flornih]] vrsta govori o velikoj vegetacijskoj raznolikosti Kopačkog rita.
== Fauna ==
Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rita pružaju povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]]. Do danas je utvrđeno više od 400 vrsta beskralježnjaka između kojih je i nova forma [[školjkaši|školjkaša]] - Unio tumidus kopaciensis. Kopački rit je najveće [[mrjestilište]] i rastilište riba Podunavlja. Na temelju podataka ulova, 44 vrste riba je do sada zabilježeno, od kojih se veličinom populacije ističu: [[šaran]] (Cyprinus carpio), [[štuka]] (Esox lucius), [[som]] (Silurus glanis) i [[smuđ]] (Stizostedion lucioperca). Nepregledni trščaci, šume i bare Kopačkog rita te okolni pašnjaci pružaju idealne uvjete za život mnogim vrstama [[sisavci|sisavaca]]: obični [[jelen]] (Cervus elaphus), obične [[srna|srne]] (Capreolus capreolus), [[divlja svinja]] (Sus scrofa), [[divlja mačka]] (Felis silvestris), obični [[jazavac]] (Meles meles) i dr.
Osnovnu ekološku prepoznatljivost Kopačkog rita čini fauna [[ptice|ptica]]. Zabilježeno je čak 285 vrsta ptica, od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu. Posebno su zanimljive one vrste ptica koje gnijezde u velikim kolonijama - [[čaplja|čaplje]] (Ardea cinerea, Ardea purpurea), obični [[galeb]] (Larus ridibundus), [[bjelobrada čigra]] (Chlidonias hybrida), [[veliki vranac]] (Phalacrocorax carbo) i druge. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari [[orao štekavac|orla štekavca]] (Haliaeetus albicilla), vrsta koja je ugrožena u svjetskim razmjerima. A od ostalih ugroženih europskih vrsta redovito gnijezdi 5 pari [[crna roda|crnih roda]] (Ciconia nigra), 4 do 5 pari [[stepski sokol|stepskog sokola]] (Falco cherrug), 40 parova [[bijela čapljica|bijelih čapljica]] (Egretta garzetta) te oko 100 pari [[divlja guska|divljih gusaka]] (Anser anser). U Kopačkokom ritu gnijezdi i više stotina parova patke [[njorka|njorke]] (Aythya nyroca), koja je jedna od najugroženijih europskih vrsta. Prilikom proljetne i jesenske selidbe, Kopački rit predstavlja vrlo značajno odmorište za mnoge vrste ptica močvarica te tada u ritu boravi i više stotina tisuća ptica.
== Turizam ==
| |||