|
Dražen_os
-------------------
"''Drazene os, na jedno je odgovor navezak, a u drugome odgovor pronalazimo u savjetu Borka Barabana za časopis Jezik: "(...) Za predmet od kosti, metala, drveta i sl. koji služi zakopčavanju odjeće u rječnicima ćemo pronaći turcizam dugme, mađarizirani grecizam gumb, talijanizam botun i hrvatizam puce (putce). Za dugme, gumb i puce potvrde ćemo pronaći u Nazora, Krleže i drugih hrvatskih pisaca. Danas je najzapostavljenije hrvatsko puce. Puce ili putašce umanjenica je od riječi puto kojoj je korijen u glagolu peti, a znači sponu – što je osnovno značenje i dugmeta i gumba i puceta. U starijoj i novijoj hrvatskoj književnosti puce je uobičajena riječ. Ima dvojaku sklonidbu (N puce, G puca ili N puce, G puceta). E. Kumičić u Uroti zrinsko-frankopanskoj piše: «Nisu odtrgli zlatnih puceta», J. Leskovar u Propalim dvorima: «No ta sjajna pletenica bila se .... zaplela o puce, ....». U prvom hrvatskom rječniku F. Vrančića iz 1595. uz latinski nodus bilježi samo uzalj, ne navodeći ni gumb, ni puce, ni dugme. I. Belostenec u svom rječniku Gazophylacium iz 1740. navodi gumb i puce, dugmeta uopće nema. D. Parčić u Hrvatsko-talijanskom rječniku iz 1901. dosljedno upozorava na turcizme pa navodeći dugme, uz njega stavlja zvjezdicu kojom obilježava turcizme. Gumb bilježi kao mađarizam. Anić u Rječniku hrvatskoga jezika iz 2003. umjesto riječi gumb i puce upućuje na dugme. Dakle u tom je rječniku prednost dana turcizmu, a ne hrvatizmu. Nije jasno zašto prednost davati tuđim riječima i doprinositi rashrvaćivanju. I dugme i gumb mogu imati stilske vrijednosti, a pucetu treba vratiti prednost u književnom jeziku jer je jedina izvorna hrvatska riječ." Nemojmo zaboraviti ni šibensko puce. A svoj se cijeli život "zapućujen z pucimi" ili su "mi mat il otac zaputili kapot kad san bila mića" ili "stišćen puci". Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 17:37, 17. prosinca 2013. (CET) "''▼
▲"Drazene os, na jedno je odgovor navezak, a u drugome odgovor pronalazimo u savjetu Borka Barabana za časopis Jezik: "(...) Za predmet od kosti, metala, drveta i sl. koji služi zakopčavanju odjeće u rječnicima ćemo pronaći turcizam dugme, mađarizirani grecizam gumb, talijanizam botun i hrvatizam puce (putce). Za dugme, gumb i puce potvrde ćemo pronaći u Nazora, Krleže i drugih hrvatskih pisaca. Danas je najzapostavljenije hrvatsko puce. Puce ili putašce umanjenica je od riječi puto kojoj je korijen u glagolu peti, a znači sponu – što je osnovno značenje i dugmeta i gumba i puceta. U starijoj i novijoj hrvatskoj književnosti puce je uobičajena riječ. Ima dvojaku sklonidbu (N puce, G puca ili N puce, G puceta). E. Kumičić u Uroti zrinsko-frankopanskoj piše: «Nisu odtrgli zlatnih puceta», J. Leskovar u Propalim dvorima: «No ta sjajna pletenica bila se .... zaplela o puce, ....». U prvom hrvatskom rječniku F. Vrančića iz 1595. uz latinski nodus bilježi samo uzalj, ne navodeći ni gumb, ni puce, ni dugme. I. Belostenec u svom rječniku Gazophylacium iz 1740. navodi gumb i puce, dugmeta uopće nema. D. Parčić u Hrvatsko-talijanskom rječniku iz 1901. dosljedno upozorava na turcizme pa navodeći dugme, uz njega stavlja zvjezdicu kojom obilježava turcizme. Gumb bilježi kao mađarizam. Anić u Rječniku hrvatskoga jezika iz 2003. umjesto riječi gumb i puce upućuje na dugme. Dakle u tom je rječniku prednost dana turcizmu, a ne hrvatizmu. Nije jasno zašto prednost davati tuđim riječima i doprinositi rashrvaćivanju. I dugme i gumb mogu imati stilske vrijednosti, a pucetu treba vratiti prednost u književnom jeziku jer je jedina izvorna hrvatska riječ." Nemojmo zaboraviti ni šibensko puce. A svoj se cijeli život "zapućujen z pucimi" ili su "mi mat il otac zaputili kapot kad san bila mića" ili "stišćen puci". Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 17:37, 17. prosinca 2013. (CET)"
:Roberta, vaš odgovor je dosta opširan, ali ja nikako ne mogu prihvatiti vaše argumente, zato što po mom mišljenju nemaju nikakvu težinu. Kao prvo i osnovno, morate prihvatiti da je jezik živ i da se vremenom mijenja. Vaše navode pisaca i djela iz 1595, 1890-ih, 1901. i sličnih godina ne mogu prihvatiti jer se jezik kojim se govorilo prije 110 ili 450 godina promijenio. Možda je puce bilo jako rašireno 1595. godine, ali činjenica je da ga danas gotovo nitko ne govori. Postoje i druge "čisto hrvatske" riječi, pa ipak čisto sumnjam da otpad bacate u smećnjak, a policajcu na uvid dajete osobnicu kad vas zaustavi jer ste iz pretjecajnika prebrzo samovozom ušli u raskružje. TakođerNe nevjerujem vjerujemni da nakon napornog radnog dana odmarate uz omiljenu seriju na dalekovidnici, u slučaju da vas u tome ne prekine poziv s vašeg brzoglasa. Također mislim da je malo vjerojatno da ulazite u munjovoz, da ste vidjeli nekoga da puca iz samokresa ili se javljate na nosiglas. Prije će biti da koristite "tramvaj", "pištolj" i "mobitel", zar ne? Da ne spominjem krugovalnu postaju koja je bila u uporabi prije samo 70 godina ali je vrlo brzo nestala s jezične scene. Dakle, treba koristiti hrvatske riječi koje se doista i rabe i imaju smisla, a ne robovati jezičkom puritanizmu i uvoditi arhaizme koji su ili neprihvaćeni ili su nestali iz standardnog govora, a ni siliti novotvorenice od kojih je tek malen dio prihvaćen i u uporabi.
:Što se tiče turcizama kao što je dugme (ili germanizama, romanizama itd.) činjenica je da su tuđice u hrvatskom jeziku stvarnost. Ne živimo na Islandu i nismo odvojeni od svijeta. Kroz povijest na ovom su se prostoru miješale mnoge kulture i jezici i usvajanje riječi iz drugog jezika se ne može izbjeći. Što se tiče toga da se cijeli život "zapućujete z pucimi" ili su vam "mat il otac zaputili kapot kad san bila mića", prihvaćam da je tako i bilo. Međutim, ja sam rođen i živim u području gdje se govori štokavskim narječjem, koje je osnova književnogstandardnog hrvatskog jezika i ja nikad nisam nikoga u svojoj okolini čuo da je govorio puce. Također ste, uzet ću primjer kojeg ste sami naveli, cijeli život govorili "zapućujen", "mat", "kapot" (što je talijanizam, zar ne?) ili "mića", a to, priznat ćete, teško da je književni / standardni hrvatski jezik, tako da to ne može biti valjani argument. A Wikipedija je, koliko je meni poznato, na standardnom hrvatskom jeziku. Ako se to ikad promijeni, te Wikipedija na hrvatskom bude pisana čakavskim narječjen, priznat ću vaš neupitni autoritet. Međutim, do tada ne prihvaćam vaš argument u vezi "puceta", tim prije što je pojam oko kojeg je nastala rasprava zapravo tehničke prirode, tj. pojam iz računarstva. Ako svi koji imaju veze s računarstvom u Hrvatskoj koriste kao standardni izraz "gumb s poveznicom", onda ne razumijem u čemu je problem i gdje sam pogriješio kad sam ispravio navedeni izraz. Uostalom, u mom prijašnjem odgovoru sam naveo samo 3 poveznice koje ovo i potvrđuju, jer nisam mislio da je potrebno više, ali eto, utipkajte i sami "gumb s poveznicom" i "puce s poveznicom" pa ćete vidjeti što ćete dobiti. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Drazen os|Drazen os]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Drazen os|razgovor]])</small> 22:15, 17. prosinca 2013. (CET)Drazen_os
|
